Original subtitles

www.titlovi.com

SJEVERNA AMERIKA 1700-te GODINE

Kad su bijelci došli iz Europe u Sjevernu Ameriku,

zatekli su razna indijanska plemena.

Sva su imala svoje osobnosti, običaje i vjekovna lovišta.

Ta plemena su često međusobno ratovala.

Ali na području sadašnjeg New Yorka i Pennsylvanije

našli su konfederaciju šest plemena koja su živjela u miru.

Bila su poznata pod imenom Iroquois.

G. 1750. Britanci i Englezi su u ratu zbog prevlasti u novom svijetu.

Tko se udruži s moćnim Iroquoisima. imat će važnu prednost u ratu.

Pobjednik u ratu ovladao bi cijelom Sjevernom Amerikom.

Glavne uloge

SLOMLJENA KARIKA

Producent i redatelj LAMONT JOHNSON

ALBANY, NEW YORK LJETO 1754.

Mi smo plemena Seneca, Oneida, Cayuga, Onondaga,

Tuscarora i Mohawk.

Zajedno tvorimo naciju šest plemena.

Englezi su nam uvijek darovali puške, noževe i alkohol

do bi osigurali savezništvo naših ratnika.

Kao dijete, fascinirali su me njihovi čudni bjelački običaji.

Mislio sam da su nam prijatelji, ali prevario sam se.

Noć prije sastanka s Britancima, plamsala je obredna vatra.

Nisam znao da će ishod tog sastanka utjecati na našu djecu

i djecu njihove djece, još mnogo godina.

Pleme Mohawk me zove Thayendenega.

Ali više sam poznat kao veliki ratni poglavica Joseph Brant.

Te noći sam sjedio s najboljim prijateljem Lohaheom.

Pridružio nam se moćan čovjek.

Sir William Johnson. Britanski povjerenik za indijanska pitanja.

Za razliku od drugih bijelaca, on nas je volio i poštovao.

Imat će velik utjecaj na moj život.

Dok smo sjedili oko vatre, Seth, naš poglavica,

opet je pripovijedao priču o Mirotvorcu,

koji je davno sklopio mir koji povezuje naših šest plemena.

Seth nam je rekao, ako ikada međusobno zaratimo,

Veliki mir će biti razbijen, a mi ćemo postati siromašni i očajni.

Te noći, Lohaheo i ja smo čuli iste riječi, ali različito ih shvatili.

I zauvijek će ostati tako.

Lohaheo!

Lohaheo!

Lohaheo! Lohaheo!

Lohaheo!

Jesi li dobro?

Mislim da jesam.

Poveli su. Vode dva razlike.

Nećemo valjda gubiti od Seneca!

Vidio sam ga. -Njega? Koga?

Mirotvorca.

Mirotvorca?

Jesam! Bio je to on! Haudenosaunee do!

Čuo sam te. Mirotvorac.

Sigurno si udario glavom o kamen. Idemo.

Mirotvorac je rekao da će se vratiti.

Kad Konfederacija bude u opasnosti. Da spasi ljude.

Je li konfederacija u opasnosti?

Ne znam. Možda se Vijeće zbog toga sastalo.

Veliki otac, Kralj George II, milošću Božjom

kralj Velike Britanije, Francuske i Irske,

pozdravlja svoju braću Konfederacije šest plemena

na ovom sastanku.

I ovim Wampum pojasom,

brišem vam suze i tjeram tugu iz srca.

Tako da možemo govoriti slobodno

u utočištu ovog lanca prijateljstva.

Zašto jednostavno ne prijeđe na stvar?

Johnsone, o kakvom se to lancu prijateljstva radi?

Sveti obred, prijatelju. Lanac je već stoljećima u Konfederaciji.

Na našu sreću, predaju ga onome koga smatraju prijateljem.

Da. -Da.

Veliki otac me zamolio... -Penn, prijatelju dragi,

namažite tu osjetljivu kožu indijanskom medvjeđom masti.

To tjera komarce.

Vidite kako se Iroquoisi ne tuku po obrazu, zar ne?

Ne bih podnio taj smrad na sebi. Ne podnosim ga ni na tim divljacima.

Radije ću izabrati kukce. -Kako hoćete.

...lanac prijateljstva,

između njegovih kolonija i neustrašive braće šest plemena,

bit će ponovo iskovan do novog sjaja

i zajedno ćemo se boriti protiv Francuza.

Oči su vam zasjenili toliki darovi!

Ništa nećemo dobiti u savezu s Englezima,

a možemo sve izgubiti.

Bi li sklopila sporazum s Francuzima?

Majko Gesina, Engleza ima dvostruko više.

Englezi? Što je Englez u šumi bez Seneca ili Mohawka

da ga drže za ruku?

Englezi imaju bolju robu.

Uvijek ta roba i piće!

Konfederacija ostaje jaka samo ako njom ne vlada ni jedna strana.

Pustimo njih neka se pokolju!

Znam da volite zlato koje dobivate od prodaje zemlje.

Zašto poglavice prodaju zemlju?

Ne možeš prodati ono što je Stvoritelj dao.

Ali kako ćemo zaustaviti bijele doseljenike?

Svake sezone preplavljuju istočne planine

kao skakavci iz britanskih kolonija.

Ne znam.

Ali mi moramo odlučiti. Moramo naći rješenje.

Zbog ove djece i zbog one koja će tek doći.

Nudim ti tisuću zlatnika za zemlju uzduž Susquehannaha.

Sve mora biti očišćeno, obrađeno...

I mora biti zasađena prije nego što moja obitelj plati.

Tisuću zlatnika i ni funtu više.

Djede!

Čuo sam da ste izgubili od Seneca. -Bilo je gusto.

Ali od Seneca!

Majka Gesina ti poručuje

da će žene razgovarati s tobom prije zalaska sunca.

U redu. Idi sad. Imamo posla.

Nismo se složile, ali smo postigle kompromis.

Sad ću mu reći što treba prenijeti poglavicama.

Razgovarala sam sa sestrama iz svih plemena Konfederacije

da bismo vidjele što ljudi misle.

Prenesi ovu poruku Velikom vijeću:

Prvo:

Što se tiče saveza prijateljstva s Englezima...

Možete sklopiti takav savez.

Majke su se izjasnile. Sada to prenosim vama, poglavice.

U vezi saveza s Englezima. One prihvaćaju ponuđenu robu.

Možete ući u takav savez.

Ali prijateljstvo ne mora značiti i savezništvo s Britancima

u njihovom ratu protiv Francuza. -Tako je.

Budućnost kolonija ovisi o širenju na zapadna područja.

Trenutno, ni jedna kolonija nije toliko jaka

da bi se proširila na indijansko područje, osim malo po malo.

Ali ako bismo se udružili, zajedno bismo lako uspostavili

jednu ili više novih kolonija.

I to ondje gdje bismo našli zajednički interes.

Bilo bi dobro da proučimo vlast Iroquoisa.

Zar predlažete da prihvatimo njihove običaje?

Čuo sam da njihove žene, a ne ratnici, vode glavnu riječ u svemu.

Žene Iroquoisa imaju dominantnu ulogu u upravljanju.

Ali takav sistem izvrsno funkcionira.

A muškarci nisu ništa manje muževni zbog toga.

Nastavite, Frankline.

Posudit ću simboliku

naših novih saveznika, Konfederacije šest plemena.

Kolika sila je potrebna da se slomi jedna strijela?

Nikakva.

Ali ako su povezane zajedno...

Neslomljive su.

Sad je gotovo i više ne možeš zaustaviti mladiće.

I zbog zlata moramo zaboraviti zemlju Susquehannaha zauvijek?

I naša djeca i djeca naše unučadi, će nas proklinjati.

Sve je protiv vas.

Žao mi je.

Ali godinama sam već odani prijatelj vašeg naroda.

Mog naroda.

Indijanska i irska krv tekle su istom rijekom.

Stradavali su od Britanaca.

Štitim vas već mnogo godina, a da toga niste ni svjesni.

Ipak...

Što je učinjeno, učinjeno je, majko.

Pred nama su lijepa vremena. Zbogom.

Gesina!

Ne mogu odvesti kući tako namrgođenu ženu.

Ja, Thayendenegea, dobio sam prvu britansku mušketu

i uzeo sam britansko ime: Joseph Brant.

FORT CARILLON ČETIRI GODINE POSLIJE

Borili smo se u ratu bijelaca. Prvi put sam okusio krv.

Francuzi su bili dobro utvrđeni, a topovi su rigali vatru.

Britanske puške su odgovarale. Urlici su samo raspirivali moju krv.

Tog dana sam shvatio da ću biti ratnik moga naroda.

Ne možeš sam zauzeti utvrdu! Stani!

Predaleko su, tupane!

Želiš li ratovati poput onih glupih britanskih generala?

Pritajite se, a onda ćemo ih napasti s leđa.

Idemo.

Povlači se!

Gledao sam Britance kako bespotrebno ginu kao budale,

dok su se Francuzi branili kao vragom opsjednuti.

I dok sam se ja okušavao u bitci,

Lohaheo se kod kuće pripremao za drukčiju budućnost.

Mi smo poglavice Konfederacije šest plemena!

Drhtite pred našom moći!

Naša je zemlja od St. Laurencea i Velikih jezera

zapadno do Mississippija.

Mi smo ponosan narod, slobodan i neovisan.

Moramo li dignuti ruku na neprijatelja?

Ne!

Dovoljan je samo mali prst!

Da to više nikad nisi učinila!

O, pa ti ćeš postati glavni govornik Konfederacije.

Vježbao sam. Nije to ništa smiješno.

I ne znaš da su se naši ratnici vratili iz bitke za Carillon.

Lohaheo! Lohaheo!

Sviđa mi se tvoj kaput.

Jesi li ubio mnogo Francuza?

Mnoge sam ubio, ali nismo pobijedili.

Odakle ti taj kaput? -Joseph!

Bilo nas je premalo da pobijedimo, previše da izginemo.

Kuća Sir Williama Johnsona bila je utvrda u doba rata,

ali i mjesto gdje su se on i moj narod sastajali za vrijeme mira.

Moja sestra Molly bila mu je žena. Rodila mu je djecu.

Bio sam Mohawk, pa je Longhouse bio moj dom,

ali Johnsonova kuća me uvijek fascinirala.

Bila je oličenje britanske moći i sjaja. Začarala me.

Poslije ću to požaliti.

Ti mohavska vještice!

Mora biti po tvome, je li?

Samo me okrznulo francusko zrno,

a ti se ponašaš kao da je smrtonosna rana.

Kakav sjajan dan!

Joseph, to je bila najdraža pjesma irskih kraljeva.

Mojih predaka. Čujmo još jednu, Eamone!

Slušajte svi, dragi moji prijatelji.

Ova je u čast mladog hrabrog ratnika

koji se hrabro borio uz nas u svojoj prvoj bitci.

Mislim da će vam uskoro biti poglavica.

Joseph Thaydendanegea! -Živio!

Hvala.

Što tebe muči, Josephe?

Htio bih...

Htio bih tvoju unuku Catherine za ženu.

Catherine!?

Ti si iz klana Medvjeda, ona iz klana Kornjača.

Jednog dana će zauzeti moje mjesto u Velikom vijeću majki.

A ja ću jednog dana biti veliki poglavica šest plemena.

Ma što kažeš.

I mene će se tu pitati.

Naravno.

Bit će tako samo ako to dopusti Vijeće majki.

Catherine za ženu?

Moram razmisliti o tome.

Jesi li trebao još nešto?

Ne.

Majko Gesina, vidi kakvu mi je haljinu mama sašila.

Kako je lijepa!

Dobro ti stoji.

Majko Gesina...

Onda? -Zašto bi uzela baš tebe?

Jer sam Hendrickov unuk.

I Paulusov sin.

Postat ću poglavica i ti to znaš.

Ako oženim Catherine, mogao bih postati Govornik poglavica.

Moj muž je Govornik. -Vrijeme prolazi.

Nastavi s branjem. Nema mladića da te vide.

Sigurno ti se jedan od njih više sviđa.

Joseph je tako...

zgodan i jak.

Znači, Joseph. -Ne.

Lohaheo...

On me nasmijava.

Onda Lohaheo. -Ne.

Hoću reći...

Sviđaju mi se obojica. Ne znam kojeg bih izabrala.

Možda nećeš ni morati birati.

Kako to misliš?

Obojica uskoro idu u borbu protiv Francuza.

Ako se jedan od njih ne vrati...

Ali ako se obojica vrate, želim da mi kažeš odluku prije zime.

BRITANSKI LOGOR UZ FORT NIAGARA 20. SRPNJA 1759.

General Prideaux je mrtav. Ja preuzimam zapovjedništvo! -Vi?

Ja sam pukovnik indijanskog puka. To znači da imam najviši čin.

Tko mi se bude usprotivio, bez obzira na čin...

bit će strijeljan zbog neposluha.

Što vi znate o britanskoj vojnoj strategiji? -Mnogo.

Bio sam kod Carillona pod generalom Abercrombiejom.

I nek' sam proklet, ako dopustim da se dogodi isto!

A sad, gospodo, evo vaših zapovijedi!

Uzvratite jakom paljbom! Moramo nastaviti s opsadom Fort Niagare!

Francuzi, navodno, šalju pričuvne snage iz Detroita.

Moji Iroquoisi će nas unaprijed upozoriti.

Zajedno ćemo ih napasti na zapadu.

Samo još malo.

Dajte mi durbin.

Još bliže.

Još bliže.

Koji je signal?

Oprosti, zaboravio sam.

Kad stignu blizu Britanaca, Johnson će zapucati.

A onda ćemo mi spriječiti povlačenje Francuza.

Pucaj!

Pucajte, gospodo!

Nek' im bude vruće k'o u paklu!

Naprijed!

Joseph!

Spuštaju francusku zastavu.

Britanci ne bi uspjeli bez nas.

Mi smo pobijedili.

Dižu britansku zastavu.

Seth, vratio si se! Donio si francuski kaput!

Joseph?

Dobro mi je.

Lohaheo, čula sam da si spasio Josephu život.

To je lijepo.

Ali to neće utjecati na brak s Catherine. -Ne.

Joseph će joj biti dobar muž. -Nadam se.

Ne budi tako ozbiljan, ovo je radostan dan.

Francuska zastava je pala. Velika pobjeda.

Je li istina da se vraćaju kući preko mora?

Francuzi? Mislim da da.

Zašto su nas onda Britanci trebali? -Reci što te muči.

Neće nas trebati.

Kako ćemo onda zaštititi svoju zemlju od njih?

Poglavice govore o šest plemena. Slobodnih, neovisnih.

No to je bilo prije dolaska bijelog čovjeka.

Najprije Francuzi, pa Britanci...

Sad ima sve više onih pokvarenih doseljenika.

Molly!

Piše mi prijatelj. Velečasni Wheelock iz Connecticuta.

Otvorio je školu za crvenokošce.

Kaže da bi mogli postati vrlo korisni prevoditelji.

Možda ima pravo. Poslao bih Josepha tamo.

Rekli smo da će postati poglavica.

Da, znam. -Osim toga, moj braco razmišlja o braku.

Tko?

Catherine. -To može pričekati.

On je nadaren za vođu. Dokazao je to u borbi.

S pravim obrazovanjem, tka zna dokle će dogurati?

Majko Gesina!

Majko Gesina!

Odabrala sam, bako.

Joseph?

Lohaheo.

Njega voliš?

Ne znam.

Katkad mislim da ih volim obojicu.

Kao da su dvije strane istog novčića.

Ali odabrala si Lohahea.

Jer te nasmijava. -Ne.

Jer mislim da će postati poglavica šest plemena.

Moguće.

A ako postane...

Onda je za njega važno da ima uzor

u obitelji i ljubavi.

Mir.

To je važnije za njega nego za Branta.

Brant će lako naći ženu.

Pola djevojaka je zaljubljeno u njega.

Druga polovica to ne želi priznati.

Ali on je ratnik.

Misliš li da će on ikada razmisliti o stvarnom značenju Velikog mira?

Ili o sudbini naroda?

Morat ćeš je zaboraviti.

Inače nećeš pronaći svoju sreću.

Kad se vratiš iz škole, bit će ti lakše.

To nije dobar razlog da odem.

Ne, nije.

Ali Joseph, čeka nas velika bitka.

Morat ćemo obraniti zemlju od bijelaca.

Josephe Thayendenega...

Vođa šest plemena mora sve znati o takvom neprijatelju.

To je itekako dobar razlog da odeš.

Ali ne smiješ nikad zaboraviti tko si i što si.

Molimo sve duhove da budu svjedoci.

Ženimo djecu.

Okupili smo se ovog posebnog dana

kako bismo zahvalili Majci Zemlji na svemu što nam daje.

Na hrani koju nam daje, na biljkama, na vodi...

...da sveta četiri vjetra budu svjedoci

dok danas spajamo svoje dvoje djece.

Je li tvoja unuka Catherine spremna za brak? -Spremna je.

Je li tvoj sin Lohaheo spreman za ovaj brak?

Hej, ti gore!

Kog vraga pucaš? Francuzi su davno otišli!

Orlovi, striče! Cijelo jato! -Orlovi?

Jebo te orao! Budaletino! Znaš da su oni svetinja za Iroguoise!

A moja kuća je mjesto za vojnike!

A ne za maloumne budale!

Baš si loše volje danas. Samo sam...

Dosta toga!

Idi doma i otrijezni se.

Prokletstvo pijanog nećaka!

Ali imam dobre vijesti u ovome pismu. Slušaj...

Piše mi velečasni Wheelock. Slušaj...

Vrlo sam zadovoljan s Josephom Brantom.

Mnogo obećava, pametan je, skroman i ozbiljan.

Ima još. Postali smo bliski jer je vrlo ljubazan

i žudi za znanjem. Vratit ću vam ga s tugom u srcu.

Čuješ li? Joseph se vraća kući.

Ta djeca su bila bebe kad sam otišao u školu.

Kad sam se vratio, bio sam im čudan.

Možda su me se čak i bojali u mojoj engleskoj odjeći.

Promijenio sam se. Govorio sam engleski, čitao knjige.

Prigrlio sam engleske običaje.

No za tri godine mladica ne postane drvo.

Niti Mohawk ratnik postane Englez.

A za to vrijeme, ne zacijeli ni rana na srcu.

Zdravo, Joseph.

Zdravo, Catherine.

Zdravo.

Joseph...

Gdje si nabavio taj kaput?

Hajdemo.

Kako si? -Dobro.

Što je ovo? -Moj sin.

Trebao sam donijeti dar. -On već ima nešto tvoje.

Zove se Joseph.

Zdravo, Joseph.

Jesi li u Connecticutu vidio mnogo bijelih doseljenika? -Jesam.

Svađaju se. Bune se protiv engleskog poreza.

Hoće li se zbog toga boriti protiv Velikog oca? -Koga je briga?

Čujem da na zapadu ima nevolja.

Shawnee, Delaware i Ottawe...

Tjeraju bijele doseljenike. Priča se da su mnoge pobili.

Siguran si da je to istina. -Wampum pojasevi ne lažu.

Priča se da ih vodi veliki poglavica Ottawa, Pontiac.

Ma kakve Ottawe...

Britanci će ih smrviti. A i Delaware.

Ali oni ne pripadaju Savezu 6 plemena, pa nije ni važno.

Itekako je važno.

Patnja je velika.

I svakog dana raste mržnja prema Britancima.

Svaki dan se krše nova obećanja. Naša braća Seneke...

na Zapadnim vratima...

I oni su se borili protiv bijelih kolonijalista.

Seneke se bore protiv britanskih kolonista? -Tako smo čuli.

Onda su budale.

Znam koliko je snažna Britanska vojska.

Moraš prijeći planine da bi vidio.

Jesi li bio kod Johnsona? -Još nisam.

Johnson je tražio sastanak s Velikim vijećem.

Ottawe, Shawnee, Delaware...

Sjekirama su ubijali nevine bijele podanike!

Šest plemena je obećalo da će s njima živjeti u miru.

Zato predlažem mudrom Vijeću naroda...

Da shvate to kao uvredu svetom lancu

i sporazumu između naroda i Britanaca.

Zato predlažem,

da dokažete ljubav kralju Georgeu III

i objavite rat Ottawama, Shawneeima, Delawareima...

I pošaljite ratnike na ratni pohod u Ohio

neka kazne te lopove i njihove sljedbenike!

Tako je.

Sir William...

Što je učinio za tebe? Usadio ti je engleske riječi.

Dao ti je englesko zlato za lijepe engleske stvari.

A ova odjeća!

Pitam se je li išta od Iroquoisa ostalo u tebi?

U meni?

Borit ću se u skladu s odlukom Velikog vijeća Longhousea.

Jer ih je Sir William opet prevario.

Znaš mnogo više od poglavica. -Znam što znam.

I znam da si odan Sir Williamu iz svog interesa. -Pazi što govoriš!

On je u duši njihov! -Onda ti ostani!

Joseph, nemoj prolijevati krv Seneka.

Veliki mir se ne smije razbiti.

Britanci su bili naši saveznici.

I zato moramo zaustaviti njihove neprijatelje Delaware.

Ali ja neću prolijevati krv Seneca.

Krv šest plemena. Neću ja biti taj koji će razbiti Veliki mir.

SELO DELAWAREA ZAPADNO OD RIJEKE OHIO

Naš običaj je da povedemo zarobljenike, muške i ženske.

Nikad nisam volio taj običaj. Tu u selu Delawarea,

našao sam ženu koja će promijeniti moje mišljenje.

U mom narodu,

majke su nas učile da kući dovedemo one koje zarobimo.

Da ih uvedemo u naš način života.

Da se sjedine s našim narodom.

Da dijele naše ognjište.

Teško ti je.

Teško prihvaćaš to čemu su nas učile majke. Vidim to.

Želim da budeš sretna.

Želim te usrećiti.

Želim to toliko, da riječima ne mogu iskazati.

Tamo nije bilo Seneca, tako da nijedan nije poginuo.

Veliki mir nije razbijen.

Poslušali smo Britance i kaznili smo njihove neprijatelje.

Sad su Sir William i njegovi morali održati svoje obećanje.

I spriječiti doseljenike da nam otimaju zemlju.

Godine su prolazile, a mi smo se nadali da će mir prevladati.

Čekajte.

Ulovimo crveno meso!

Ne!

Pustite ga! Želim saznati gdje će otići!

Ne. Idi. -Pobrinite se za Setha!

Crvenokošci! Ubili su Toma!

Uzmite puške!

Na oružje! Brzo!

Majko Gesina!

Bijeli doseljenici.

Hvala.

Majka Gesina?

Hvala, dušo.

Došao sam izraziti sućut Velikog oca i njegove djece.

Poglavica Seth je bio mudar vođa. -Sjedni.

Moga muža su ubili doseljenici u našem lovištu.

Unatoč Kraljevskom proglasu.

Rekli ste da nikad neće prijeći Velike planine.

Majko Gesina, prijavio sam slučaj generalu Gaugeu. -Neće učiniti ništa!

Zašto silom ne osigurate provedbu sporazuma? -Nevolje u kolonijama.

General šalje vojnike u Boston i druga problematična mjesta.

To je njegova stvar. -Ali i moja.

Reci mi...

Je li pošteno da nam Englezi ili kolonisti otimaju zemlju?

Majko Gesina...

Nastojim spriječiti sukob dvaju svjetova. Ali on je neizbježan.

Uvjeravam vas. A što može vaš narod? Ništa.

Proglas su samo riječi. To nije sporazum.

Gdje je uopće kraj Velikih planina? Da, vaš narod to zna.

Ali kolonisti ne znaju. Nigdje to ne piše.

Ta zemlja oduvijek pripada nama. -To bijelcima ništa ne znači.

Tražili su da uspostavim granicu,

a tako i proglas. -Još jedan! Opet ćemo morati ustupiti zemlju.

Ali tako ćemo zaštititi Iroguoise.

Znamo mi vašu zaštitu.

Ne zaslužujem da me tretirate kao neprijatelja.

Uvijek sam štitio vaš interes.

Zar ne mogu očekivati odanost za uzvrat?

Moja odanost pripada mom narodu. -Kao i moja!

Moja djeca su iz vašeg naroda, ali rastu u novome svijetu.

Samo će jaki preživjeti. Ništa nećemo tek tako dobiti!

To je žestoka borba!

Mislila sam da se ti boriš za nas.

Pogledaj u što si se pretvorio!

Idi.

Odlazi!

Otamo do rijeke Ohio, do Tennesseeja, Fort Pita,

od Alleghenyja do Kittaninga.

Saslušajte me u ime majke Gesine. Ona ne može govoriti jer je bolesna.

Taj sporazum žele mnogi. -On će nam oteti zemlju.

Od Delawarea do Unadilla, Wood Runna, Fort Stanwyxa!

Čak ni mi ne tvrdimo da je to naša zemlja.

Dao nam ju je Stvoritelj.

Mi je moramo obrađivati da nam da život.

FORT STANWYX 5. STUDENI 1768.

Catherine...

Nadam se da ćeš jednog dana zauzeti moje mjesto u Vijeću majki.

Ne znam hoću li moći, bako.

Samo slušaj riječi Velikog mira. Samo to možeš.

Ne smiju razdvojiti naših šest plemena.

Moraju se držati zajedno.

Da bar nisam živjela u ovim vremenima!

Gdje je Lohaheo?

Otišao je u šumu.

Nikad ga nisam vidjela takvog.

Ostani s njom. Pričuvaj djecu.

Lohaheo!

Lohaheo!

Probudi se. Probudi se.

Probudi se!

Bliži se vrijeme. Vratit ćemo sve što smo izgubili.

Svu zemlju koja je bila prodana ili ukradena.

Na njoj nije bilo života. -Otkud ti sad to?

Imao sam moćnu viziju, koju mi je donio Mirotvorac.

Znam, ti istinu vidiš u opipljivim stvarima.

Puškama, engleskom odijelu, knjigama, njihovom zlatu.

Ne govori mi što je moja istina.

I ako uzimam nešto iz svijeta bijelaca...

to ne mijenja moje srce. Još sam Thayendanegea.

Thayendanegea...

Bit će rata između kolonija i Velikog oca.

I to je bilo u tvojoj viziji? -Ako se mi budemo držali po strani,

kolonisti i Britanci će se međusobno zakrviti.

To se neće dogoditi.

Ako bude rata, Britanci će pobijediti. -Nama je to svejedno.

Bijelac, bilo koji...

On je kao zmija velika trbuha. Jede sve što mu je na putu.

Uništit će nas ako ga ne otjeramo.

Ako si to vidio u viziji,

onda ne vjerujem da je od Mirotvorca.

Pričekaj i vidjet ćeš.

Ali Thayendanegea...

Ti i ja nismo rođeni da bismo bili neprijatelji.

Rođeni smo da budemo braća. -I to si vidio u viziji?

To mi je u srcu.

Istupi naprijed, Lohaheo.

I zavjetuj se Vijeću majki i poglavicama Konfederacije.

Živjet ću u skladu s pravilima Velikog mira.

I u svemu ću biti pravedan.

Braćo, primite ovu Wampum ogrlicu kao dokaz njegovog zavjeta.

Na glavu ti stavljamo svete jelenske rogove.

Sad si poglavica i sluga naroda.

Otawe i Shawneei opet su iskopali ratne sjekire.

Svakim danom sve je više krvi na obalama rijeke Ohio.

Godinu za godinom, sve je više doseljenika

prelazilo Velike planine u potrazi za zemljom. Našom zemljom.

Godine i osjećaji vidjeli su se na Williamu Johnsonu.

Ali kako nije uspio spriječiti invaziju bijelaca,

i Lohaheo je u njemu vidio neprijatelja.

I sad je i vas zarazio tim nezadovoljstvom.

Veliki Otac je imao strpljenja, sa svojom djecom, ali čujte me...

Optužuje me... -Da, optužujem te, Lohaheo!

Ne, ja optužujem tebe, Johnsone!

Misliš li da to krvoproliće na zapadu...

Da time ja mogu vladati?

Misliš da je to neka vatrica u šumi?

Ne! To ubijanje izrasta iz zemlje, šuma i rijeka

zbog onoga što ti radiš narodima Longhousea.

Što si mislio da će se dogoditi nakon sporazuma u Fort Stanwyxu?

Znao si da doseljenici neće ostati unutar dogovorenih granica!

Znao si da će biti ubijanja!

Znao si da će doseljenici tražiti osvetu i još zemlje!

Tako je.

Znajući sve to, ipak si pozvao poglavice Velikog vijeća

i sad slušamo tvoje prazne riječi i optužbe!

Striče!

Joseph...

Uvijek sam vam bio prijatelj.

Uvijek...

Ti moraš preuzeti odgovornost. Moraš ih voditi.

Naučio me britanskim običajima.

I htio je zaštititi Konfederaciju šest plemena.

Oplakivao sam ga i bojao se budućnosti.

Lohaheo, tvoje riječi su ga uništile. -To mi je i bila namjera.

Bio je naš prijatelj. Koga sad imamo za prijatelja?

Žene strahuju da će biti više patnje sad kad ga nema.

I ja se bojim. -U svetim riječima mira piše...

Kad nastupe nevolje, Mirotvorac će doći i spasiti svoj narod.

Ti nisi Mirotvorac.

Ne, ja sam Lohaheo.

Mirotvorac nije rekao pod kojim će imenom doći.

Bit će rata između Britanaca i kolonista.

Kao i prije, u ratu s Francuzima, mi ćemo biti rastrzani.

Ja sam vjerovao u savez s moćnim Britancima.

Ali morali smo čekati odluku Vijeća majki.

Ono su Oneide?

Dobro si naučila, Peggy. Sad poznaješ sva plemena Iroguoisa.

A onaj snažni je poglavica Oneida?

To je Crveni Vuk, vođa njihovih ratnika.

Želi da se šest plemena bori na strani pobunjenih kolonija.

A ti bi uvijek htio s Britancima. -A što ti misliš, Lohaheo?

Možda da ostanemo u sredini.

Dođi. Moramo se pridružiti Vijeću.

Majko Catherine, dolazim od Vijeća poglavica šest plemena.

Da bih čuo mudrost majki.

Žene su odlučile i tražimo od tebe

da preneseš našu odluku Velikom vijeću. Prvo.

Kolonisti su pozvali poglavice da dođu u Philadelphiju.

Tamo je njihova revolucija.

Ne vidimo zla u tome da pošaljemo delegaciju.

Ali ne ulazite u savez bez pristanka svih plemena.

To će samo škoditi.

Pobunjenici žele da odeš u Philadelphiju zbog jednog razloga.

Naravno. Da nas uključe u borbu protiv Britanaca.

Ali ono što ćemo reći i što ćemo učiniti, dvije su različite stvari.

Moramo pristupiti k Britancima. Sad. Kad znamo da nas trebaju.

A kad nas opet više ne budu trebali?

Kao kad smo im pomogli poraziti Francuze. -Slušaj me!

Ovo je pismo od mog bivšeg učitelja. Slušaj...

Piše mi o pobunjeničkoj vojsci.

To je pobunjena skupina farmera, trgovaca, staraca i dječaka.

Neorganizirani su, vode ih ljudi bez vojnog iskustva.

Nekima je oružje staro kao moja noga oboljela od gihta.

I ovakvi će pobijediti u ratu s Britancima?

Joseph, reci mi nešto...

Što je giht?

Smiješ se.

Držiš se pijano svoje vizije i smiješ se.

Ne smiješ ratovati na strani Britanaca. -Jednom si rekao...

Slobodni smo. Smijemo se boriti s kim god hoćemo.

Joseph...

Vjeruj mi.

PHILADELPHIA 13. SVIBNJA 1775.

Braćo šest plemena, Amerikanci...

Našu koloniju Massachusetts napale su britanske postrojbe.

Poubijali su ljude, zapalili kuće.

Imamo mnogo toga zajedničkog. Više nego što mislite.

Htio sam da principi vaše Konfederacije

budu i temelj za jedinstvo među kolonijama.

Najvažnije bi bile osobna sloboda

i veliko vijeće u kojem nitko nema posvemašnju vlast.

Često sam se poslužio vašim simbolom snage i jedinstva.

Povezanim strijelama.

Svjesni smo da moramo iza sebe imati Konfederaciju plemena

ako želimo ostvariti naš cilj.

Dobro ste govorili. -Onda možemo poslije još razgovarati.

Bravo, Frankline. Poznajete svoje divljake. -Hvala.

Dobro je govorio. -Glatko. Poput leda na štapu.

Ali to neće spriječiti njih i Britance da se poubijaju.

Uskoro će biti gotovo.

U Longhousu sam čekao rođenje našeg prvog djeteta.

Bio sam tako uzbuđen.

Vrijeme je stalo dok se moja ljubljena Peggy mučila.

Uskoro će biti gotovo.

Josephe, počeo je rat s kolonijama.

Vjeruj mi, završit će za godinu dana.

Kraljevska mornarica je blokirala njihove luke.

Kad zaustavimo Washingtonovu vojsku sa Sjevera...

Ako... bude kako je planirano.

Bit će. Obećavam ti. I Joseph...

Imenovat ću te časnikom

u vojsci našeg slavnog monarha, kralja Georgea III.

ENGLESKI LOGOR KOD TRI RIJEKE

Ponosio sam se činom satnika. Vodio sam i bijelce i crvene.

I kao poglavica Mohawka i kao engleski časnik.

Takvog čovjeka još nije bilo u britanskoj vojsci.

Mislio sam, moramo dobiti ovaj rat i spasiti moj narod.

Zdravo. -Kako si?

Nisam mislio da ćeš prihvatiti poziv Britanaca.

Došao sam slušati.

Znam dobro slušati.

Oneide teško ostaju neutralne. -Da.

Neki od njih su na strani pobunjenika.

Neki se bore na njihovoj strani iako smo ih upozorili na kršenje saveza?

Upozoravao sam i tebe.

Zar ti je toliko teško bilo čekati? -Što?

Da se ostvari tvoja vizija? Dobit ćemo rat za 6 mjeseci.

Tko to "mi"?

Britanci, onda. Pogledaj...

General Howe dolazi rijekom Hudson iz New Yorka.

Mi idemo na zapad.

Zauzet ćemo Fort Stanwyx za tjedan dana.

Svi ćemo se naći u Albanyju. Razbit ćemo pobunjenike kao ništa.

Odlično.

Pored takve vojne sile, neće im trebati sjekire šest plemena.

A što će poslije biti s plemenima?

Gdje će ih tada odvesti ta tvoja neutralnost?

Jednom si mi rekao...

da trebamo biti braća, ne neprijatelji.

Lohaheo, pogledaj me!

Kao tvoj brat, molim te da pođeš s nama.

Ne u borbu.

Ne moraš se boriti... još.

Samo budi s nama.

Večeras ću usnuti s tvojim riječima.

Možda ću odgovor saznati u snu.

Sviđa mi se tvoja frizura, brate.

Lohaheo, probudi se. Izađi van.

Što je?

Pobunjenici nadiru s juga! Na stotine!

Moramo ih zaustaviti.

Nismo se došli boriti. -Ne? Pa sad je borba došla k tebi.

Lohaheo...

Koliko je žena i djece s tobom?

Nemamo ih vremena odvesti.

Pobunjenicima će svi biti neprijatelji!

Moramo ih zaustaviti!

Dobro, Joseph.

Jedna bitka.

Oneida!

Prekasno je.

Ne, nije.

Ne smijemo se boriti protiv braće iz šest plemena.

Ne smijemo razbiti Veliki mir.

Lohaheo!

Braćo, vratite se!

Lohaheo!

Gadovi!

Lohaheo je imao pravo.

Zaratili smo s Iroquois braćom i Veliki mir je bio razbijen.

Ali bijelci su bili krivi za ova ubijanja.

Bio sam žedan osvete za Lohaheovu smrt.

Spalio sam doseljenička naselja na cijelom području.

Susquehannah, Wyoming Valley, Andrew's Town, German Flats...

Zvali su me Čudovište Brant. Bio sam najbolje britansko oružje.

Sijao sam teror i uništenje, a pobunjenici su bili sve bjesniji.

I jači.

Uništili su sela mog naroda i spalili svete kuće.

Na kraju, bili su prejaki. Vatra se okrenula protiv nas.

A od mojih dragih Britanaca ni traga.

Hajde. Joseph, vrag je došao po svoje.

Prokleti kolonisti su sve zapalili.

Spasili smo kuću. Molly je gasila požar.

Bila je veličanstvena. Unutra je. Ali, Joseph, ona je...

Još vode, idioti! Gdje su ostali robovi?

Molly.

Molly. Ja sam. Thayendenega.

Gase vatru. Najgore je prošlo.

Najgore?

Ovo nam je donijela ljubav prema Britancima.

Vatru i razaranje.

A najgore tek dolazi.

Britanci su izdali naše povjerenje.

Borili smo se za njih protiv Francuza i kolonista,

ali oni nisu ispunili ono što su obećali.

Gdje su sada? Dok pale naše kuće, naša polja?

I tako se to zbilo. Rastrzan između dvije moćne sile,

Veliki mir Konfederacije šest plemena bio je razbijen.

A Mirotvorčevo proročanstvo se ostvarilo.

Zavladali su siromaštvo i očaj.

Britanci su nam mnogo toga uzeli.

Pogriješili smo što smo im to dopustili.

Ali ni kolonijalna vlast nam ništa nije ostavila.

Samo male komade zemlje na zapadu.

Proždrli su našu zemlju.

Lohaheo je bio u pravu.

Upozorio nas je.

On bi našao put da očuva Veliki mir.

A ja...

Snosim svu odgovornost.

Za ove velike rane.

Da, snosiš.

Kao i naši očevi. I njihovi očevi prije njih.

Ali i poglavice koji su primili prve bijelce u naše okrilje.

I oni koji su nakon toga, trampili zemlju

za metal i noževe. I piće.

Ali Joseph, čak ni tvoja ramena nisu dovoljno

široka da podnesu svu tu odgovornost.

Ima među nama onih koji bi podijelili svetu vatru

i odnijeli je u Kanadu.

Tamo možemo osigurati budućnost našem narodu.

Imamo braću tamo.

Možemo opet sagraditi naše Longhouses.

Tko će sa mnom nositi svetu vatru u potrazi za novim domom?

Povedi nas, Thayendenega.

Povedi nas u Kanadu.

Veliki mir je bio razbijen. Veliko vijeće skoro uništeno.

Mislio sam da činim dobro, poštujući savez s Britancima.

Ali na kraju, pogriješio sam.

Podijelili smo ceremonijalne Wampum pojaseve i svetu vatru Vijeća.

Zaputivši se u Kanadu, iza sebe smo ostavili novu naciju.

Sjedinjene Američke Države.

Naciju stvorenu po našem uzoru i plaćenu krvlju naroda Iroguoisa.

Ali narod Longhousea će preživjeti, dok god uzgajamo drvo mira,

i dok bude gorjela vatra Vijeća.

Jer duh i vatra nikada ne smiju odumrijeti.

I dok god ljudi vjeruju u to, živjet će kroz buduće vjekove.

I zauvijek će uživati naklonost nebesku.

JOSEPH BRANT 1742-1807

Joseph Brant je odveo svoje sljedbenike u Kanadu.

Stigli su tamo 1785. Nastanili su se na području današnjeg Ontarija.

Umro je 24. studenog 1807. god. u dobi od 64 godine.

U naše vrijeme, sveta vatra je ponovo zapaljena

na jezeru Onondaga u državi New York.

Šest plemena se tu redovito sastaje i rješava probleme svojih naroda.

Iroquoisi su očuvali svoj tradicionalni način života

prenoseći običaje predaka na buduća pokoljenja.

Sve do danas, narodi Loghousa, ostali su ujedinjeni

u duhu Velikog mira.

Preveo s engleskog: Tantico (03.2013.)

Zahvaljujemo Iroquois konfederaciji 6 plemena na suradnji u ovom filmu.

Ova priča je zasnovana na stvarnim događajima i osobama.

Preuzeto sa www.titlovi.com