Original subtitles

"Tada progovori hrabri Horacije, Kapetan kapije:

'Svakom �ovjeku na zemlji Smrt do�e prije ili poslije.

A kako je bolje umrijeti Nego protiv du�mana stra�na

Zbog pepela svojih o�eva I hramova svojih bogova?'"

Hendaye, Francuska, 8. srpnja 1945.

Slu�ate BBC.

Njema�ka vojska rano jutros napala je Nizozemsku i Belgiju

s kopna i zra�nim desantima.

Napadnute se dr�ave brane.

Zatra�ena je pomo� Saveznika i njihove su snage krenule.

Vlada Njezine Visosti i francuska vlada

poduzimaju hitne korake za pomo� Nizozemskoj i Belgiji.

Premijer Neville Chamberlain, �ije je vo�enje rata kritizirano,

pozvao je vo�e svoje stranke na izvanredan sastanak.

Nadao sam se da �u ostati premijer tijekom ove krize,

ali re�eno mi je da me laburisti ne�e podr�ati.

Zato odmah podnosim ostavku.

Jedan od vas dvojice bit �e novi premijer.

Winstone, bi li mogao obna�ati du�nosti ministra obrane

pod vodstvom Edwarda Halifaxa kao premijera?

�to misli� o tome?

Mislim da bi Winston bio bolji izbor.

Da. I ja tako mislim.

Buckinghamska pala�a, 10. svibnja 1940.

Do�ao je g. Churchill. -Hvala.

Osje�am se veoma nelagodno. Ljudi govore da je nepouzdan.

Je li to istina? -Ljep�e bi se moglo re�i da je impulzivan.

Da je bar mogao biti lord Halifax.

On bi bio... Savr�en premijer. Savr�en.

U 4.35 Hitlerove su postrojbe napale Nizozemsku i Belgiju.

A "Luftwaffe" bombardira aerodrome

diljem Nizozemske i sjeverne Francuske.

Oklopne divizije prolaze kroz Luksemburg prema Belgiji.

Na�e i francuske postrojbe idu na sjever da ih zaustave.

Koliko na�ih vojnika? -Svi. Cijela kopnena vojska.

Kakva slu�ajnost da je Hitler napao Zapad,

a vi postali premijer na isti dan. -Mo�da je slu�ajnost.

Mo�da je sudbina.

�to ako ne uspijemo zaustaviti Hitlera u Belgiji?

Vjerojatno �e napasti Francusku.

Samo 34 km.

Je li to dovoljno da nas spasi?

OLUJA RATA 2

U 10 h razgovor s francuskim premijerom.

G. Attlee u 10.30. Fotografiranje kabineta u 11.

Sawyerse!

Sjednica Ratnog kabineta u 17,

pi�e s lordom Beaverbrookom u 18.30,

a zatim ve�era. -A moj po�inak?

Po�inak? -Trebam bar sat neprekinuta sna popodne.

Ina�e ne mogu funkcionirati. Po�inak i kupanje.

Sjednicu Ratnoga kabineta pomakni u 23 h.

Colville? -Tako je. -U rodu s lordom Creweom?

On mi je djed. -Pozdravi ga.

�enu sam upoznao u njegovoj ku�i.

�elim nacionalnu vladu,

veliku koaliciju svih stranaka koja �e se odr�ati do kraja rata.

Konzervativci i laburisti bit �e jednakopravni partneri.

Kao vo�a laburista, ti �e� biti moj zamjenik.

Ja �u biti i premijer i ministar obrane.

Nosit �emo te�ko breme, dragi moj Attlee.

Narod nam vjeruje. Moramo mu re�i istinu.

Ne smijemo ga iznevjeriti.

Vi u sredini, konzervativci desno, laburisti lijevo. -Ne, ne.

Ovo je nacionalna vlada i tako treba izgledati.

Attlee, sjedni kraj mene.

Do�ite svi.

Halifaxe, sjedni kraj Attleeja.

Po�urite se!

Gospodo.

Izvje��a ka�u da Nijemci brzo napreduju prema Calaisu.

Glavni je prodor bio kroz Ardene.

�eljeli smo sprije�iti invaziju na Belgiju sjeverno.

Takti�ki smo nadigrani.

Na�e su postrojbe odsje�ene? -Jesu.

Ne mogu se spojiti s glavninom francuskih snaga? -Da, tako je.

Ako ne mo�emo zaustaviti njema�ko napredovanje,

morat �emo vojsku vratiti u Englesku.

Pitanje je... 365.000 vojnika. Cijela britanska kopnena vojska.

Koliko ih mo�emo izvu�i?

Mo�da 50.000, bude li sre�e.

Admirale Pound. -Izvolite.

Admiralitet treba okupiti �to vi�e malih brodova.

Za veliku evakuaciju.

To smo ve� zapo�eli. -Remorkeri, jahte, ribarice.

Maune, teglenice, izletni�ki brodovi, sve treba upregnuti!

Budemo li se morali evakuirati,

Nijemci �e poku�ati invaziju nedugo poslije toga.

Po�et �e zra�nim napadima. -Napadima bez ograni�enja.

Koji trebaju slomiti moral naroda. -Poku�at �e nas i izgladniti.

Napadima na brodove i luke. Poslije �ega slijedi invazija.

Koliko tenkova imamo, a koliko ih konstruiramo?

Evakuirat �e �ene i djecu iz gradova na ju�noj obali.

Zanima ga koliko iperita imamo.

Razgovarao sam s talijanskim veleposlanikom.

Kada bismo njegovoj vladi predlo�ili raspravu

o sveobuhvatnoj europskoj nagodbi, ne bi nas odbili.

�to time �eli re�i? -Da je Mussolini spreman posredovati

izme�u nas, Francuza i Hitlera.

Pregovori bi uni�tili moral naroda.

U ovakvim okolnostima mo�da i ne bi.

Veleposlanik je bio pomirljiv. Nimalo radikalan, pristojan.

Naravno, tra�ili bi ne�to zauzvrat. -Naravno. -�to to?

Mo�da Maltu. Gibraltar. Mo�da Ugandu.

Winstone.

Dragi moj Edwarde, da mislim da se mo�emo izvu�i

predajom Malte, Gibraltara i afri�kih kolonija, prihvatio bih.

Ali Hitleru ne smijemo vjerovati. Nema smisla pregovarati.

Francuzi bi voljeli da poku�amo. -Neka se gone!

Ako se nisu spremni boriti, neka se predaju.

Ne�u povesti ovu zemlju tim putem.

Za�to postati dr�ava robinja? -Zaboga, suo�i se s �injenicama!

Mo�emo izgubiti �etvrt milijuna vojnika.

Dr�ave koje propadnu bore�i se opet se podignu.

One koje se predaju propadaju.

Ne mo�emo pobijediti

bez golemih ljudskih i materijalnih gubitaka.

Nemoj uni�titi sve �to �eli� sa�uvati.

Slu�ate BBC. Belgija se predala.

U pripremama za invaziju na 15 gradova...

�to je?

Razgovarao sam s generalom Gamelinom.

Prokleti Francuzi! Potpuno su beskorisni!

Pitao sam gdje su strate�ke rezerve. Ka�e da ih nemaju.

O�ajavam.

Katkad o�ajavam. -Jasno. Ina�e ne bi bio �ovjek.

Sje�a� se popodneva kad sam govorio u Parlamentu?

Vratili smo se na �aj.

Na plo�niku je bilo 5-6 osoba. -Sje�am se.

Jedan je bio sredovje�an trgovac ili voza� autobusa.

Bio je pun nade, povjerenja. "Sretno, Winnie", rekao mi je.

"Bog te blagoslovio." Ne smijem ga iznevjeriti. -I ne�e�.

Mogao bih.

Halifax nije glup. Njegove su rije�i mudre i razborite.

�ujem njegov glas...

Ali vidim lice onoga �ovjeka ispred Broja 10.

Du�nost mi je bila

promisliti o pregovorima s Herr Hitlerom.

Ali tako ne bismo dobili bolje uvjete nego borbom.

I uvjeren sam da bi svatko od vas ustao

i sru�io me s moga mjesta

kada bih i na tren pomislio na pregovore ili predaju.

Ako se na�a duga oto�na povijest napokon mora zavr�iti,

neka se zavr�i tek kad svaki od nas

bude le�ao na tlu gu�e�i se u vlastitoj krvi.

"Premijer, supruga i najmla�a k�i odletjeli su u Bordeaux,

�to je njegovo prvo inozemno putovanje od rata.

Poslije burnih izbora oti�ao je na zaslu�eni odmor."

Zbilja je zaslu�eni. -"Rezultate �emo doznati tek 26. srpnja.

Pobjeda g. Churchilla bila bi o�ekivana, ali nije izvjesna."

Ne �elim lo�e vijesti.

"'Daily Express' predvi�a da �e pobijediti konzervativci,

a 'News Chronicle' pobjedu laburista."

Ne �elim da tvoj otac to vidi.

Najve�e je pitanje kako su glasali vojnici.

Vojnici u inozemstvu imaju tri tjedna za glasanje.

Nitko nije znao koliko �e klju�ni biti ti glasovi.

Ponajmanje ja. -Prestani se brinuti. Poku�aj se opustiti.

Nisam ja kriv, Clemmie. Nisam �elio te vra�je izbore. -Znam.

Popodne bi mogao slikati.

Zaboravio sam kako se to radi. -Naravno da nisi.

To je kao vo�nja bicikla. -Vo�nja bicikla?

Ili plivanje. -O �emu ti to? -Kad nau�i�, ne zaboravlja�.

Poku�aj, molim te. -Mogao bih.

Odakle novac, to mene zanima.

Nama, u slu�aju pobjede laburista. -Ne�e pobijediti.

Ne mo�emo �ivjeti od zastupni�ke pla�e.

Odakle nam novac? -Pisat �e�. Sigurno �e biti mnogo ponuda.

I pla�ati onoliki porez na dohodak? Ni slu�ajno!

Prokleta socijalna dr�ava! Tko to �eli?

Ne mo�emo si to priu�titi. Zar im to nije jasno?

Nismo vodili prokleti rat

zato da laburisti preuzmu vlast i uni�te sve u �to vjerujemo.

Je li zapovjednik mornarice odgovorio na moj dopis?

Telefonirao je, ali bili ste na sastanku.

Razgovarao je s Robertom. -S kojim Robertom, zaboga?

Jedva pamtim prezimena. Imena �u jo� manje.

Da, Pime?

Calais je pao.

Je li to potvr�eno? -Jest.

Zapo�eli smo evakuaciju kod Dunkerquea. -Hvala, Pime.

Imam brodicu na otoku Wight.

Mislim da bih mogao biti od koristi.

Ako mo�ete bez mene tri-�etiri dana.

U�ini �to mo�e�, Pime.

Moramo se pripremiti.

Imat �emo goleme gubitke.

Reci lordu Gortu da ranjenike treba evakuirati posljednje.

Prije tjedan dana, predsjedni�e Parlamenta,

bojao sam se da �u morati...

izvijestiti o najve�oj vojnoj katastrofi

u na�oj dugoj povijesti.

Cijeli korijen, jezgra i mozak britanske vojske

�ekala je smrt na boji�tu

ili put u sramotno zarobljeni�tvo. Daj da vidim!

U sramotno i gladno zarobljeni�tvo.

Iznenada se stanje promijenilo... Ra��istilo. Dobro.

Munje i gromovi na trenutak su...

�ao mi je, ali naredio je da ga ne prekidamo.

Ali samo na trenutak... utihnuli.

�udo izbavljenja za koje su zaslu�ni hrabrost i upornost

jasno je svima nama.

Ratna mornarica uz pomo� brojnih trgova�kih mornara

i rabe�i gotovo tisu�u brodova svih vrsta

odvezla je vi�e od 335.000 vojnika

iz ralja smrti i sramote

u njihovu domovinu.

Moramo paziti da ovo izbavljenje

ne opisujemo kao pobjedu.

Ratovi se ne dobivaju evakuacijama.

Na�a zahvalnost zbog bijega tolikog broja na�ih vojnika,

�iji su najmiliji sigurno tjedan dana bili u agoniji,

ne smije nas navesti da zaboravimo

da su doga�aji u Francuskoj i Belgiji

kolosalna vojna katastrofa.

�uli smo da Herr Hitler

ima plan za invaziju na Britansko oto�je.

�uli smo to mnogo puta.

Uvjeren sam da ako svi obave svoju du�nost,

ako ni�ta ne zaboravimo

i ako sve najbolje organiziramo, �to �inimo,

dokazat �emo jo� jedanput da mo�emo obraniti svoj oto�ni dom,

nad�ivjeti prijetnju tiranije,

bude li potrebe, godinama,

bude li potrebe, sami.

Iako su veliki dijelovi Europe i mnoge stare i slavne dr�ave pale

ili mogu pasti u �ake Gestapa

i drugih zloglasnih nacisti�kih aparata,

nikada ne�emo malaksati ni popustiti.

I�i �emo do kraja.

Borit �emo se na morima i oceanima,

borit �emo se sve pouzdanije i sve ja�e u zraku.

Branit �emo svoj otok ma kolika bila cijena.

Borit �emo se na pla�ama,

borit �emo se na sleti�tima,

borit �emo se na poljima i na ulicama,

borit �emo se u brdima;

nikad se ne�emo predati!

Sawyerse!

Oprosti, trebam svoje boje.

Budala ih je ostavila na terasi. -Oprostite. Nisam znao. -Do�i!

Za�to si ih ovamo stavio? -Pogled je krasan. Mogli biste ga slikati.

Ja odlu�ujem koji �u pogled slikati. Gledaj svoja posla!

Gdje su druge boje? -Koje druge boje?

Pola si ih ostavio. Tko ti je rekao da uzme� samo te?

Nisam dirao va�e boje.

Gdje je kobaltno plava, smaragdno zelena, terakota?

Sve si ostavio kod ku�e!

Ti si totalna budala!

Pazi na tu sliku, zaboga!

Winstone... -Ne�emo ti vi�e smetati. Obe�avam.

Molim te. -�to je? -Molim te, prestani se tako pona�ati.

Kako? -Takav ispad zbog nekoliko boja?

Slikanje je bila tvoja ideja. Tako ne�u misliti na izbore.

I ne smije� tako razgovarati s njime. -Kako?

Bi li ti volio da na tebe vi�u? -Ne ljuti se. -Ljuti. Nisi vidio?

Ne obazire se. Zna kakav sam.

Bili bismo izgubljeni bez njega. -Kako to misli�? Nikamo ne ide!

Odnosi se prema njemu s po�tovanjem. -O �emu ti to?

Tretira� ga kao slugu! -To i jest! -Ljudi poput njega dobili su rat.

Ljevi�arski si raspolo�ena.

Kakav si ti nasilnik!

Premijeru, oprostite �to ste �ekali. -Oprostite �to smetam.

�to se dogodilo? -Francuzi su se predali.

Sami smo? -Jesmo.

Organizirali smo da vas, kraljicu i princeze, evakuiraju.

Moramo razmisliti kada bi bilo najmudrije.

Mislite da �e invazija uskoro? -Ovisi o zra�noj premo�i.

Hitler mora zavladati zrakom prije nego �to zapo�ne invaziju.

Ali spremni smo za sve mogu�nosti.

Ako napadne otrovnim plinom, i mi �emo njih.

Imamo najsmrtonosnije plinove, iperit, antraks.

Sve je testirano i spremno. -Kada bi se moglo dogoditi?

Od sada do kraja rujna. Poslije �e vrijeme i more biti nepovoljni.

Kraljica i ja razgovarali smo o tome.

Djeca ne mogu oti�i bez nje.

Ona ne �eli oti�i bez mene,

a ja ni u kakvim okolnostima ne�u napustiti London.

Vrlo dobro.

Jo� jedna stvar. Sada kad su se Francuzi predali,

njihova �e mornarica pasti u njema�ke ruke.

To se ne smije dogoditi.

Sredozemno more mora ostati pod na�oj kontrolom.

Bez pristupa Sueskom kanalu ostali bismo bez nafte.

A to bi bila katastrofa.

Rekao sam Francuzima da brodove prevezu u na�e luke

ili da potope cijelu flotu.

Ako ne u�ine nijedno od toga,

naredio sam admiralu Somervilleu

da bombardira francusku flotu u luci Oran.

Moramo pokazati svijetu, a osobito SAD-u,

da se kanimo boriti.

Poruka od admirala Somervillea.

Budu�i da je rok pro�ao, otvorio je paljbu na francusko brodovlje.

Ka�e da je otpor �estok.

Washington, 3. srpnja 1940.

Koliko je Francuza stradalo? -1200.

Kad se Joe Kennedy vratio iz Londona

i iznio svoje veleposlani�ko mi�ljenje,

rekao je da je Winston Churchill pijanica, ratni hu�ka�, nasilnik.

Jasno da �e Joe Kennedy to re�i. -Istina.

Ali kad sam se prvi put sreo s njim, ni meni se nije svidio.

Bilo je to prije 20 g. Velika sve�ana ve�era u Londonu.

Bio je jako neugodan.

Kao britanski snob kakve prezirem.

Ali to je bilo prije 20 g. -A sada?

Mo�da je pijanac i ratni hu�ka�,

ali sigurno je borac.

Od premijera za predsjednika, osobno i tajno.

Nadam se da vam je jasno da glas i snaga SAD-a

ne�e zna�iti ni�ta ako predugo �ute.

Mo�e vas do�ekati munjevito pokorena i nacificirana Europa,

a to breme mo�da ne�emo mo�i podnijeti.

Zato moramo tra�iti

svaku pomo� i poja�anja koja mo�ete pru�iti

kao pitanje �ivota i smrti.

G. predsjedni�e, uz veliko po�tovanje moram vam re�i

da je u dugoj svjetskoj povijesti to ne�to �to treba u�initi odmah.

Na noge! Premijer!

Dobro jutro, gospodo. -Dobro jutro!

Jeste li danas bili u borbi? -Nisam. Bila je skupina B.

Otada nije bilo borbe. -A ti? Koliko si �vaba sru�io?

�etiri, pet. Dva u ponedjeljak. -Vrlo dobro!

Idu�a �e dva dana biti klju�na.

Ako Hitler dobije bitku za zrak, dobit �e bitku za Britaniju.

Jeste li za �aj? -Ne! To pije moja �ena.

Na�i �emo vam ne�to ja�e u �asni�koj kantini.

Ne �elim nikoga uvaliti u nevolju. -Kad je za vas, bit �e u redu.

"Johnny Walker" ili "Haig"? -Polije�i! Iznad Maidstonea!

Kakve rezerve imamo?

Nikakve.

Tako su mladi. I tako ih je malo.

A opet... Toj �a�ici momaka

povjeravamo budu�nost cijele nacije i carstva.

Nikada ve�ina nije tako mnogo dugovala malobrojnima.

Zapi�i.

Nikada u povijesti ljudskih sukoba

nije ve�ina tako mnogo dugovala malobrojnima.

Mo�da to iskoristim poslije.

"Svaki je britanski dom zahvalan zrakoplovcima

koji unato� svojoj malobrojnosti preokre�u tijek rata

svojim juna�tvom i predano��u.

Nikada u povijesti ljudskih sukoba

nije ve�ina tako mnogo dugovala malobrojnima."

Nije lo�e, ha?

�ujem da vi di�ete graju zbog mjere obrana na jugu.

Nije to graja. -Tako su mi rekli.

"General-bojnik Montgomery di�e graju." �elim znati za�to.

Pogledajte sami.

Nepomi�ni topovi. �emu to slu�i?

Apsurdno je braniti englesku nepomi�nim topovima.

Nijemci bi ih sve zaobi�li, kao u Francuskoj.

Trebamo pokretljivost.

Ne sje�ate se da su na�a vozila uni�tena kod Dunkerquea?

Autobusi! Ima ih mnogo u dr�avi.

Moja divizija treba autobuse da brzo mogu kamo god treba.

Ovo je gore od beskorisnoga.

Va� je zapovjednik zadovoljan stanjem.

Onda nema pravo.

On nema pravo, a vi imate. -Upravo tako.

Da je ovdje, rekao bih mu to u lice.

Dobro. Dobit �ete autobuse.

Sad smo to rije�ili pa mo�emo na ru�ak.

Sigurno bi vam leglo i pi�e.

Ja ne pu�im i ne pijem. I u stopostotnoj sam formi.

Ja i pu�im i pijem i u dvjestopostotnoj sam formi.

Je li sve u redu? -Jest. Spreman sam. -Do�ite.

�to teritorijalka mo�e re�i zapovjedniku? -Sretno?

�ujem da prikupljate novac za rat. -Trudim se.

Mama je predsjednica Crvenoga kri�a. Ponosimo se njome.

Nisam mislio da �u biti o�enjen predsjednicom.

�ovjek bi o�ekivao da �e si�i u prugastu odijelu i kravati.

Do�i, Brookie. Sjedni.

Svakoga vikenda gledamo film. Danas je poslastica.

Moj najdra�i film, najbolji film u povijesti.

Bunny, spremni smo. Ugasi svjetlo, Jock.

Oprosti. Glupa �ala.

Mary ima pravo. Svi se ponosimo tobom.

Alexander Korda predstavlja...

Vidi�? Moj dobar prijatelj. Sjajan momak. Imaju li svi pi�e?

Sjedni, Winstone. -Da...

Lord Hood rekao mi je da vam ka�em...

U redu je. Nemam tajna pred ledi Hamilton.

Sad �e... Evo, sad �e.

Nelson poslije pobjede u Bitki kod Copenhagena.

Mir s Napoleonom. Ali s Napoleonom nema mira!

On ne �eli mir. -Slu�ajte �to govori. Jako je pametno.

Umjesto "Napoleon" stavi "Hitler" i bit �e ti jasno.

Mudre stvari!

Veoma prikladno.

Molio sam ih da ne popu�taju, ali nisu me slu�ali i platili su.

Nema pregovora o miru s diktatorima!

Engleska... o�ekuje...

da... �e... svaki... �ovjek...

obavljati... svoju... du�nost.

Dolaze gadovi.

Po�urite se!

Clemmie, idi dolje u moju sobu. Odmah se vra�am. -Kamo ide�?

Brzo �u. -Winstone! -Molim vas.

Dobra ve�er, g�o Churchill. -Dobra ve�er.

Kamo ide Winston? -Na krov. Voli gledati �to se doga�a.

Gledala sam ga sino� dok smo ve�erali.

Bio je pun planova i ideja. Pri�ao je viceve, citirao stihove.

U�inio mi se poput dje�arca usred velike izma�tane igre.

Presretan �to je postala stvarnost.

Tko je zvao? -Zbilja te zanima? -Zanima me.

Gradona�elnik nas zove na ve�er baskijskih plesova.

Kakav u�as.

Nadam se da si odbila. -Prihvatila sam. Diplomacija.

Mogao bi i ti zaplesati. Dobro bi ti do�lo malo vje�be.

Pukovnik Maddox? -Da, gospodine.

Viktorijin kri�? -Da, gospodine.

Zakon odre�uje da se Viktorijin kri� dodjeljuje

samo za najve�u hrabrost

ili neki juna�ki �in, �rtvovanje

ili krajnju predanost du�nosti pred licem neprijatelja.

Zar ne pi�e tako? -Pi�e.

Bitku za Britaniju dobili su vojnici poput tebe.

Ova vam zemlja duguje svoj �ivot i slobodu.

Osje�ate se skromno i neugodno preda mnom, zar ne?

Da, gospodine.

Onda znate koliko se skromno i neugodno ja osje�am pred vama.

Dobra vijest iz Bletchleyja.

Lumeni su dekodirali poruku iz Berlina zapovjedniku 16. armije.

Sve teglenice za invaziju trebaju se vratiti u Njema�ku.

Sjajno! -Herr Hitler predugo je �ekao. Prokletstvo!

Ne mogu napasti prije prolje�a. Tko zna �to dotad mo�e biti.

Ne�u to ba� odmah javiti Rooseveltu. -Ne.

Ne �elim da pomisle da je opasnost pro�la dok ne pro�e.

Reci im kako se zvao. -Puggy-wuggy.

Obo�avala si ga. -Kad sam bila malena. Hodao je kao tata.

Ja sam skupljao figurice vojnika. Imao sam ih 1500.

Svi su bili slo�eni na stolu. Organizirao sam bitke, ratove.

Pravio sam se da sam najve�i vojskovo�a u povijesti.

Moj je brat Jack uvijek bio neprijatelj. -Oprostite...

Otac je do�ao u dje�ju sobu i zadivilo ga je moje pje�a�tvo.

"Bi li volio postati vojnik", pitao me. "To bi bilo sjajno."

I oti�ao sam u Sandhurst.

Mislio sam da me poslao jer me smatrao vojnim genijem.

A mislio je da sam preglup za odvjetnika.

�to je?

Japanci su napali Amerikance. Slu�ao sam na radiju. -�to?!

Negdje blizu Havaja. -Za�to nisi ne�to rekao?

Objavit �u rat Japanu! -Ispri�avam se. -Naravno.

Ne mo�ete objaviti rat zbog ne�ega �to ste �uli na radiju.

Ne nare�uj mi! Ako mi se objavljuje rat, objavit �u ga!

Molim vas! -�to to �ujem o Japanu? -Istina je.

Napali su Pearl Harbor. Sad smo u istoj ka�i.

To je velika vijest.

No�as �u spavati snom spa�enih i zahvalnih.

Kamo to nosi�? -�eli da ih izgla�aju.

Nosit �e ih u Washington.

Je li to redu? -Jasno. Hvala.

Kad ide� u Washington? -U �etvrtak. Molim? �to?

Winstone. -Nisam te �uo. -Jasno da jesi.

Nemoj se ljutiti. Rekao bih ti. -Lud si. Razboljet �e� se.

Moram posjetiti predsjednika. -Nazovi ga.

Moram se na�i s njim o�i u o�i. -Za�to? Iscrpljen si.

Radi� 16 h na dan... -Oni imaju ljudstvo i resurse.

Dosad smo uspjeli izbje�i poraz.

Bez Amerikanaca ne�emo pobijediti. Eto za�to.

Zna� da Winston ide u Ameriku. -Da, �uo sam.

Voljela bih da ide� s njime. Kao njegov lije�nik i prijatelj.

Te�ko. Nije me pozvao. -Ho�e. Mogu to urediti.

Molim te. Treba nekoga da se brine za njega.

Obi�an mu �ivot ne ide. Nema pojma o njemu.

Zna� li da se nikada nije vozio autobusom?

Podzemnom se vozio samo jedanput za vrijeme �trajka.

Nije znao gdje treba iza�i. Morali su ga spa�avati.

Za�to ti ne po�e� s njime? -Ja bih vi�e odmogla nego pomogla.

Sigurno nije tako. -Mislim da jest.

Nisam idealna supruga za njega. Ne mogu ga pratiti.

Sjajno se brine� za njega. -Misli�? Lijepo od tebe.

On je ro�en za ovo. Ja nisam i moram se nositi s time.

Moram.

Ali ima dana kad se osje�am potpuno iscrpljeno.

Dobro, razgovarat �u s njime.

Ako mu mogu pomo�i u Americi, sigurno �u ga pratiti.

A ti se mora� brinuti za sebe. I na tebe treba paziti.

Razgovarao sam s generalom Marshallom.

Sla�e se s va�om preporukom. Europa bi trebala biti prva.

Drago mi je. Na Pacifiku nije ni pribli�no tako gadno.

Singapur je neosvojiv. Otok tvr�ava.

Ondje imam prvorazredna generala. Mo�ete se pouzdati.

Dobro, sjajno. -�to se ti�e Europe...

Mislim da ove godine ne smijemo ni razmi�ljati o invaziji.

Sla�em se. -Sjajno.

Rusi su veoma nesretni. Jasno mi je za�to, naravno.

Crvenu armiju kolju.

Staljin o�ajni�ki treba drugu frontu.

Rekao sam mu da nemamo ni ljudstvo ni opremu.

Kao �to vidite, ni�ta ne skrivam od vas.

Moj stari ravnatelj dr. Peabody

govorio je da civilizacija uvijek ide naprijed.

Nadajmo se da je tako. -Mislim da jest.

On je veoma utjecao na moj �ivot.

Rekao je: "Vjerovati zna�i biti jak."

"Sumnja sputava energiju."

"Vjera je mo�."

Ja mijenjam mi�ljenje o vjeri.

Bio sam veoma antireligiozan u mladosti.

Izlo�enost opasnosti to je promijenilo.

Ma �to da mi je um govorio,

uvijek sam od Svemogu�eg tra�io za�titu od neprijatelja.

Nevoljan vjernik? -Mo�da.

U jedno sam siguran.

Vjerovao ili ne vjerovao, opako je �ovjeku oduzeti nadu.

�to mislite o njemu? -Svi�a mi se.

Ali mislim da se ja njemu jo� vi�e svi�am.

Njema�ka i japanska razina.

Ako netko voli grubu igru, i mi znamo igrati grubo.

Hitler i njegovi nacisti posijali su vjetar. Neka �anju oluju.

Nemojte predugo raditi. Sutra imate naporan dan.

Ni trajanje rata ni patnje ne�e nas umoriti.

�elite li jo� �to? -Gdje je konjak? -Na stoli�u. -Dobro.

Nije "Hine", ali mo�e pro�i. -Martiniji su bili odvratni.

Za�to predsjednik voli tako ogavno pi�e?

Svatko ima svoj ukus. �elim vam laku no�. -Laku no�.

Ne�e biti prekida ni polovi�nih mjera.

Ne�e biti ni kompromisa ni pregovora.

Kad sam upozorio Francuze da �e se Britanija boriti sama,

ma kako oni postupili,

njihovi su generali rekli premijeru i kabinetu...

I njegovu neslo�nu kabinetu...

I njegovu neslo�nu kabinetu: "Za tri tjedna...

Za tri tjedna Engleskoj �e zavrnuti vratom kao koko�i."

Kakva koko�! Kakav vrat!

Kakva koko�! Kakav vrat!

Thompsone!

�to nije u redu? -Pozovi lije�nika. Nisam dobro.

Sjednite. Idem po lije�nika.

Je li dobro? -Imao je sr�ani udar. Slab, ali sr�ani udar.

Trebao bi le�ati bar �est tjedana, a to je nemogu�e.

Ako novinari doznaju, svima �e re�i da je invalid slaba srca.

To bi bila katastrofa. Nitko ne smije znati za ovo. Nitko.

Ni g�a Churchill. �ak ni on.

Govorite glasnije. Ne mrmljajte. G. Churchill.

Trebam predsjednika stranke.

Na�ite ga. Recite da sam zvao. U Francuskoj sam. Zna broj.

Neka me nazove... -Winstone?

Ne, ja �u njega nazvati.

Da, sutra. U isto vrijeme. -Winstone, jesi li unutra?

Jesam. U�i. -Vodimo Mary u Biarritz. Zar si zaboravio?

Jasno da nisam. -�to radi�? -Ni�ta? -Kako ni�ta?

Te�ko da mo�e biti jasnije. Sjedim u sobi i ne radim ni�ta.

Toliko sam ti dosadila? -Zaboga... -A Mary?

Veselila se dru�enju s tobom, a nisi joj ni rije� rekao.

Izgleda sretno. -Zar ne mo�e� u�ivati i zaboraviti izbore?

Ne mogu. -Na pla�i razmi�ljam o njima.

Ovdje bar mogu nazvati sto�er stranke da �ujem vijesti

da mogu biti s tobom bez skrivene tjeskobe.

Ni�ta se ne�e dogoditi dok ne objave rezultate izbora.

Ne mo�e� ni�ta u�initi.

Znam to, ali ne osje�am se tako.

Mo�da je blesavo, a znam da je iritantno,

ali volim iluziju da upravljam svime.

Zar nemate nijednoga generala koji zna dobivati bitke?

Nevjerojatno! Potpuna nesposobnost!

Tko je odgovoran? Rekao sam mu da je Singapur neosvojiv!

Nisu bili ba� tako dobro utvr�eni. -Dao sam mu rije�!

Topovi mogu pucati samo prema moru

pa su postrojbe ranjive sa sjevera. -Za�to to nismo znali?

Dobili smo pogre�ne informacije. -Kvragu!

Slu�ajte me, generale Brooke.

O�ekujem da brane svaki pedalj. To je klju� na�e snage u JI Aziji.

Odmah po�aljite brzojav. Nema �uvanja vojnika i stanovni�tva.

Govorim u sjeni

te�koga i dalekose�noga vojnog poraza.

Singapur je pao.

Ovo je jedan od trenutaka kad Britanska rasa i nacija

mogu pokazati svoju kvalitetu i genij.

Ovo je jedan od trenutaka kad iz srca nesre�e

mo�emo izvu�i poticaje za pobjedu.

Ovo je trenutak kada treba pokazati mir i stalo�enost,

ali i onu odlu�nost

koja nas je ne tako davno izvukla iz ralja smrti.

Jesi li sino� slu�ao Winstona? -Jesam. -Prazna slama, zar ne?

Zemlja nije raspolo�ena da je muljaju finim frazama.

Po�imo naprijed, odlu�no i zajedno

u oluju i kroz oluju.

Premijer dobiva svaku debatu, a gubi svaku bitku.

Zemlja po�inje govoriti da debate vodi kao rat,

a rat kao debatu.

A Dieppe? Jesi li zaboravio kakva je to katastrofa bila?

Izgubili smo 4000 vojnika! -A Tobruk? -I Malaja!

Nismo ostvarili nijedan cilj!

Premijer provodi veliku diktaturu!

Najarogantnija i najnetolerantnija osoba u Parlamentu!

Sebe je postavio za ministra obrane.

On je odgovoran za otu�no vojno stanje.

Da moram birati izme�u Hitlera i premijera,

nisam siguran koga bih izabrao.

Preni se iz mra�nih misli. -Nisam u mra�nim mislima. -Jesi.

O onoj debati. Zanemari je. Nitko ih ne shva�a ozbiljno.

To su ljevi�arske gluposti. -Jesu li? -Zna� da jesu.

Znao sam da �e kriviti mene. I zaslu�ujem to.

Jednom si mi rekao... Sje�a� li se toga?

Kad si tek postao premijer. "Ro�en sam za ovo."

I jesi, Winstone.

Previ�e katastrofa.

Ako �elite da odgovornost predam drugomu,

mislit �u da je to po�teno i prikladno.

Ako poku�avate ponuditi ostavku, nemojte.

Volio bih da to ne u�inite.

Narod te treba, Winstone.

Mo�da. A mo�da i ne. -Jasno da te treba.

Trebam i ja.

Ne. Morat �e� zapeti i, kako ti ono ka�e�, samo dalje tegliti.

Tako je. SDT. -Jasno, gubitak Singapura bio je stra�an �ok.

Nisam mislio da �e tako brzo pasti. -Nitko nije.

Ako se ne mo�emo bolje boriti, izgubit �emo carstvo.

Hvala. Na sjevernom Atlantiku jo� je gore.

Admiral D�nitz i njegove podmornice stvaraju kaos.

Ako ne uspijemo za�tititi konvoje, umrijet �emo od gladi.

SDT, Winstone.

SDT, gospodine.

Proklete podmornice.

Neki de�ki imaju genijalnu ideju. -Koju?

Ledeni bregovi. -Ledeni bregovi?

Trgova�ke brodove maskiramo kao ledene bregove.

Sjeti se "Titanica". Sjevernim Atlantikom plutaju golemi.

Kapetan podmornice vidio bi samo ledene bregove.

Koji plove u formaciji? Brzinom od 8 �vorova?

Detalje bismo morali razraditi. -I dime se?

Razmisli. Sigurno mo�e upaliti. Potrebno je malo domi�ljatosti.

Imaju jo� ne�to.

Plutaju�e luke za invaziju na Europu.

Nije li to preuranjeno? -Treba misliti unaprijed.

�vabe �e sve raznijeti. Trebamo plutaju�u luku.

Nema invazije bez luke.

Amerikanci se ne sla�u, ali grije�e.

Eisenhower nema pojma o borbi. Nije ni bio u ratu.

Odlazi�? -Da.

Pozdravi �enu. -Hvala.

Htio sam vikend provesti na selu. Bi li to bilo u redu?

Mali odmor? -Odmori su mirnodopska koncepcija.

Promjena je dobra kao odmor, a kako idemo Joeu Staljinu,

ne bih i�ao na selo, to je tra�enje vremena.

Da. Laku no�.

�im sam preuzeo bombardere, analizirao sam u�inke napada.

Veoma su slabi. No�ni su napadi tako neto�ni da nemaju u�inka.

Ve�ina bomba pada na prazna polja.

Ubijamo vi�e krava nego Nijemaca. -A va�e rje�enje?

Ili odustanimo od no�nih napada ili treba promijeniti ciljeve.

Odustati ne mo�emo. Samo tako napadamo Nijemce.

Moramo Staljinu pokazati da ne�to �inimo. Dakle?

Sada ga�amo konkretne ciljeve i proma�ujemo ih.

Kada bismo napadali �ira podru�ja u kojima su tvornice,

pruge, va�ne prometnice, imali bismo vi�e uspjeha.

Zar u tim podru�jima ne bi bile i ku�e radnika iz tih tvornica?

Odre�en broj ljudi ostao bi obezdomljen. -Obezdomljen?

Poput ljudi u Coventryju, Portsmouthu, East Endu.

To je slab argument. -Kako je slab?

Nudi� namjerni pokolj civila, �ena i djece.

Postoje moralne zapreke. -Goni to, Attley.

U pro�lom ratu svi su rabili otrove bez pritu�ba defetista.

A otvorene gradove nismo smjeli bombardirati, �to sada svi rade.

To je promjena mode, kao du�ina suknje. Rat je rat.

Razvali ih, Harrise. Neprijatelja ne treba polovi�no zlostavljati.

Kako mo�e proraditi? -Samo je uklju�ite.

Prekida� je straga.

Isklju�eno-uklju�eno. -Sranje!

Rusko veleposlanstvo, Teheran, 30. studenog 1943.

Mar�al Staljin predla�e zdravicu u �ast svoga prijatelja

premijera Churchilla na njegov ro�endan!

Za premijera Churchilla!

Predla�em zdravicu u �ast mar�ala Staljina.

Bit �e jedan od najve�ih junaka u ruskoj povijesti.

Ve� je zaslu�io naslov Staljin Veliki.

Pijem i u zdravlje masa proletera!

Mar�al Staljin pije za Konzervativnu stranku!

Za Francusku i francuski �ampanjac!

Mar�al Staljin pije u zdravlje sobara g. Churchilla!

On je plemenit primjer britanskoga radnika.

Za Churchillova sobara!

Pijem u zdravlje mar�ala Staljina.

Puno je ugodniji nego �to sam mislio da �e biti.

Za mar�ala Staljina!

Va�a invazija na sjevernu Francusku ne smije �ekati.

Crvena armija ima te�ke gubitke.

Trebamo drugu frontu u Europi.

Mar�al ne bi volio da operacija "Overlord" bude odgo�ena.

Mar�al Staljin mora shvatiti

da ne�emo biti spremni prije ljeta 1944.

To je za �est mjeseci. Stanje se mo�e promijeniti.

Mar�al Staljin ne �eli razgovarati o odgodama.

Nitko ne spominje odgode.

Vi ste predlo�ili vrijeme.

"Overlord" �e po�eti u dogovoreno vrijeme.

To je dobro.

Ne bi bilo mudro sada pristati na tako krut raspored.

Mar�al Staljin ka�e da se Britanci boje borbe.

Nemojte misliti da su Nijemci nadljudi.

Ne mo�ete pobijediti bez borbe. -Borimo se, i to �estoko.

Na kopnu, moru i zraku.

Invazija na Francusku na� je prioritet.

Na�a �e stroga du�nost biti

da svom silinom zapnemo protiv Nijemaca.

Prokletnik. -Molim?

Ni�ta.

Thompsone!

�to trebate, gospodine? -Nigdje ih ne mogu na�i. -�to?

Crvene tabletice za spavanje. -Mo�da g. Sawyers zna.

Ne, on spava.

Prokleta glazba.

Ostani sa mnom, Thompsone. -Naravno.

Izmoren sam. Umoran tijelom, du�om i duhom.

Imali ste puno napora. Sve te konferencije, putovanja.

To iscrpi �ovjeka. -Istina.

Zna� li koliko sam pre�ao od po�etka rata? 177.000 km.

Netko je izra�unao.

Trideset tri dana na pu�ini, a �etrnaest u zraku.

Vrijeme je da se odmorite.

Katkad mi se �ini da �e �ovjek uni�titi �ovjeka,

izbrisati civilizaciju.

Europa �e biti pusto�, a mene �e smatrati odgovornim.

Hvala. -Trebate li jo� �to? -Ne.

Katkada dok spava vidim kako je izgledao kao dje�ak.

Roditelji su ga zanemarivali. Jesi li to znao?

Obo�avao ih je, a oni su ga zanemarivali.

Ka�u da je on pro�lost, a laburisti su budu�nost.

Meni se �ini bezvremenom. Njegova ljubav prema Engleskoj.

To je ideal, vizija. Ne�to �to je odlu�an braniti pod svaku cijenu.

Njegov Camelot. -Mo�e se i tako re�i.

Mo�da ta Engleska nikada i nije postojala.

Ali da nije vjerovao u nju, ne bi na�ao snagu da dobije rat.

Dobar dan. Krasan auto ima�. -4,5 l. Karoserija "Vanden Plas".

Vozi kao san. Neku su me ve�er zaustavili zbog prebrze vo�nje.

"Mogli ste nekoga ubiti", ka�e murjak.

A ja njemu: "Dragi mladi�u, svake no�i pobijem tisu�e."

Dobra ve�er, Pug. -'Ve�er. Dobro si putovao?

Osam dana prije Dana D cijela obala bit �e zatvorena.

Strana veleposlanstva ne�e smjeti komunicirati sa svijetom.

�inimo sve da sprije�imo curenje informacija,

�to bi izazvalo katastrofu.

Moram pitati Cunninghama o svome smje�taju na "Belfastu".

Smje�taju? -Odlu�io sam po�i s vojskom na Dan D.

Zbog morala. Visok moral - pobjeda osigurana.

Svi ka�u da dobro di�em moral. -Ako smijem... -Odlu�io sam.

Promijenimo temu. -Premijer je odlu�io po�i u Francusku.

S vojskom. -Na Dan D? -Da.

Trebala sam znati. Ako postoji opasnost, po�i �e ravno u nju.

Hvala �to si mi rekao. Poku�at �u ne�to u�initi.

Premijeru, po�ite sa mnom.

Hvala �to si do�ao tako brzo.

Donio sam va�nu odluku i �elim da mi to organizira�.

Jasno. �to mogu u�initi?

Mislim da bih ja, kao kralj, trebao po�i u Francusku

s na�im vojnicima... -Mislite... -Na Dan D.

S prvim valom vojnika.

Bit �u u desantnom brodu s vojnicima.

�ao mi je, ali to je nemogu�e. -Za�to? -Sigurno biste poginuli.

A mene ima tko zamijeniti, Winstone.

Tebe nema.

I zato vi�e ne �elim �uti o tome.

To je to. Nema vi�e.

Potjerali smo gadove. Na�i �e momci uskoro biti u Berlinu.

Reci mi, Bunny, vjeruje� li u �ivot poslije smrti?

�ivot poslije smrti?

Valjda vjerujem.

Zavidim ti na tome.

Pala�a Livadia, Jalta, 4. velja�e 1945.

Eno ga.

Frankline, stari moj!

Moramo nasamo o budu�nosti Poljske.

Ne mo�emo dok nam Staljin di�e za vratom. Mo�e uz ru�ak?

Jako sam zauzet, a Poljska mi nije prioritet.

Razgovor s Ujakom Joeom ne bi donio dugoro�an mir.

Oprosti, moram se pripremiti za prokleto slikanje.

Moramo ne�to u�initi. To je pitanje �asti. -�to?

Poljski problem.

Ljudi ka�u da smo objavili rat zbog napada na Poljsku.

Ne mo�emo samo gledati kako Rusija �ini isto.

Zar ljudi �ele jo� jedan rat?

Ovamo, gospodo!

Najnovije informacije.

Ne razumijem Franklinovo pona�anje.

Roosevelt i Joe Staljin imaju mo�.

Nijedan ljubavnik nije prou�avao hirove svoje ljubavnice pomnije

nego ja one Franklina Delana Roosevelta.

Bio je to najve�i zra�ni napad u povijesti.

Meta je bila Dresden. U�as je padao s neba.

Dresden je sada gomila ru�evina. Razbijen je na atome.

Vi�e je od 58.000 ljudi stradalo,

a 180.000 ostalo bez posla.

To je �etvrt milijuna ratnih radnika manje u tjedan dana.

Sjajna pobjeda savezni�kih zra�nih vitezova.

Rat, koji je neko� bio okrutan i veli�anstven,

sada je postao okrutan i bijedan.

Neko� se mali broj dobro obu�enih profesionalaca

borio za svoju dr�avu.

Te je hrabre ljude

svakoga trenutka bodrio pljesak njihova naroda.

Sada imamo cijele zajednice, �ene i djecu tako�er,

nahu�kane jedne protiv drugih

na sirovo me�usobno istrebljenje.

A ostaje samo �a�ica �inovnika da zbraja rezultate klanja.

Oprosti. Ne�to si govorio?

Htio sam predlo�iti raspravu o ne�em mirnodopskom:

Uthwattovo izvje��e o planiranju grada i sela.

�ije izvje��e o �emu? -Uthwatovo. -Nikad �uo.

Poslao sam ti memorandum o reakcijama pro�loga tjedna.

�to se tada dogodilo? Ne mogu se vi�e sjetiti.

Ne sje�am se ni �to sam doru�kovao. Ima� �ibicu?

Hvala. Kad sam bio dje�ak, fenomenalno sam pamtio.

Fenomenalno.

Dobio sam nagradu za recitaciju "Balada o drevnome Rimu".

Macauley. Znao sam sve. Svaku rije�, od po�etka do kraja.

Dobio sam nagradu za to.

"Tada progovori hrabri Horacije, Kapetan kapije:

'Svakom �ovjeku na zemlji Smrt do�e prije ili poslije.

A kako je bolje umrijeti Nego protiv du�mana stra�na

Zbog pepela svojih o�eva I hramova svojih bogova?'"

Dobro. Idemo dalje.

�to si ono po�eo, Attley?

Oprostite �to vas budim. -Prokleti kapetane Pim!

Koga vraga ho�ete? -Poruka iz sto�era generala Eisenhowera.

"Bezuvjetna predaja potpisana je jutros u 2.41."

"Rat u Europi zavr�en je." -Daj da vidim.

Pet godina donosio si mi samo lo�e vijesti.

A sad si se jednom vije��u iskupio za sve.

Buckinghamska pala�a, 9. svibnja 1945.

Do�i, Winstone.

To je neo�ekivana i nedobrodo�la vijest.

Ako mogu objasniti... -�to? �eli� raspustiti Nacionalnu vladu.

Dok jo� nismo porazili Japan. -Ne ja. Moja stranka to �eli.

Ljevi�arski gadovi. Ako �ele izbore, neka im. Tko ih jebe!

Nisu samo ljevi�ari. Britanski narod �eli druk�iju budu�nost.

�ele punu zaposlenost i pravu socijalnu dr�avu.

Ako �ele glasati za te stvari, treba raspisati izbore.

Dobro. Radi kako ho�e�.

Onda? Jesi li pro�itala moj govor?

Jesam.

Kako ti se �ini?

Nije jedan od boljih. -�to mu fali? -Pomalo je dosadan.

Dosadan? -A jedna mi se stvar nimalo ne svi�a.

Kada spominje� da socijalisti ne dopu�taju slobodu govora

ili "nasilno sro�ene izraze nezadovoljstva". -�to s time?

"Morali bi imati neki oblik Gestapa." Ne smije� to re�i.

Prava rije� u ovome kontekstu. -Prenosit �e govor.

�ut �e ga tisu�e laburista,

ljudi koji su se 5 g. borili protiv nacista i Gestapa.

To �e ih jako naljutiti. -Znam �to ova zemlja treba.

Bankrotirali smo. Dugujemo tri milijarde funta.

Usto imamo komunizam, prijetnju opasnu poput Hitlera.

Ako ne i goru!

Ljudi su mi vjerovali tada pa �e vjerovati i sada.

Druk�ije je. Rat je sve promijenio.

Neke se stvari mogu mijenjati, ali ja ne.

Narod to �eli: snagu i sigurnost iskusne vlade.

Hvala na savjetu, Clemmie. Ali ovoga puta ne�u poslu�ati.

Prijatelji, moram vam re�i da je socijalisti�ka politika

nespojiva s britanskim idejama o slobodi.

Nijedna socijalisti�ka vlada ne bi mogla dopustiti

slobodno, o�tro i nasilno sro�ene izraze nezadovoljstva.

Morali bi se osloniti

na neku vrstu Gestapa, sigurno humano vo�enu...

Pizdarije. -Tako bi sve srezali u korijenu.

Ostavite socijalisti�ke sanjare u njihovim utopijama.

Ili u no�nim morama.

Pobrinimo se da ku�a u koju se ratnik vra�a

skromno, ali solidno napreduje,

dobro ogra�ena i �uvana od nesre�e,

i neka Britanci nastave slobodno sami planirati �ivot

za sebe i svoje najmilije.

Dok sam sino� slu�ao premijerov govor,

u kojem je predstavio travestiju laburisti�ke politike,

odmah sam shvatio �to mu je bio cilj.

Bojao se da �e oni koji su prihvatili njegovo vodstvo u ratu

iz zahvalnosti biti spremni da ga i dalje slijede.

Hvala mu �to ih je tako potpuno razo�arao.

Eno ga.

Gdje je mama? -Valjda je ne�to zaboravila.

Idem pogledati. Clemmie!

�to radi�? -Samo se opra�tam s pogledom. Jutros je divan.

Da...

Sve je spakirano. Svi su spremni i �ekaju.

Dobro.

�to je? -Ni�ta.

�to je? -Ni�ta.

Reci mi, molim te.

Bojim se vratiti se. Bojim se.

Do�i �emo opet. Obe�avam.

Do�i �emo najesen.

Mo�emo na Rivijeru ili u Monte Carlo.

Posuditi ne�iju vilu. -Winstone. -Ili se mo�emo vratiti ovamo.

Svi�a ti se ovdje, zar ne? -Nije va�no kamo idemo.

Ima� pravo. Nije va�no.

Mo�emo ostati u Chartwellu. Jo� bolje.

Zbilja ne razumije�, zar ne?

Jo� 5 g. u Downing Streetu mo�e te ubiti. -Koje�ta.

Nikad se nisam bolje osje�ao.

I mene.

Za�to? �eli� re�i da bi voljela da izgubim na izborima? -Ne.

Ne mogu vjerovati. -Ne �elim.

Gledam u budu�nost i bojim se.

Hammersmith South, laburisti preuzimaju.

Wigan, laburisti preuzimaju.

Leeds jug, laburisti zadr�avaju.

Barrow-in-Furness, laburisti preuzimaju.

Newcastle-under-Lyne, laburisti preuzimaju.

Fulham istok, laburisti preuzimaju.

Stra�no mi je �ao.

Imaju pravo glasati kako �ele.

Ovo je demokracija.

Za to smo se borili.

Du�nost mi je slu�beno predati ostavku na mjesto premijera

i savjetovati vam da pozovete g. Attleeja da sastavi novu vladu.

Hvala, premijeru.

Winstone, volio bih da prihvati� Red podvezice.

To je, kao �to zna�, najvi�e odli�je koje mo�emo dodijeliti.

Va�a Visosti,

velika mi je �ast i duboko sam ganut,

ali moram odbiti.

Kako bih mogao primiti Red podvezice

kad mi je narod dodijelio Red noge?

Nedostajat �e mi na�i sastanci, na�i razgovori.

Osje�am da smo...

Osje�am da smo postali prijatelji.

Hvala, gospodine. I ja to osje�am.

Pogledajte tko je do�ao.

Zdravo. -Jock! Ba� mi je drago �to te vidim.

Nadam se da ne smetam.

Ne, opra�tao sam se predstojnicima ureda.

Vi�e nikada ne�u gledati kroz ovaj prozor.

Nedostajat �e mi to.

Dragi Jock. Kako si? Kako je novi premijer?

Iznena�en �to je pobijedio.

Bio je i Ujak Joe Staljin.

Nije mu jasno za�to nismo namjestili izbore.

Viski, Sawyerse. -Auto uskoro dolazi.

Dobro, dobro.

Kamo idete? -Kamo idem?

U kazali�te. Zna to, samo se pretvara.

G�a Churchill vodi ga na dramu Noela Cowarda.

Prava poslastica. -Reci joj da ne�u i�i. -I�i �ete.

Ne ide mi se. -Svidjet �e vam se kada budete ondje.

Nadam se da ne mislite da sam nelojalan. -Nelojalan?

Zato �to radim za g. Attleeja. -Jasno da radi�.

Ti si premijerov osobni tajnik, to ti je posao.

Attlee je rekao da mo�emo ostati dok Chartwell ne bude spreman.

Odbio sam. Nadam se, pristojno.

Mislim da je vojska bila protiv mene. Glasali su protiv mene.

Ne mo�ete znati... -Siguran sam.

Mislio sam da sam im dobro slu�io.

Dobio sam pismo od ministra rata iz 1914. Jacka Seelyja.

Tako lijepo pismo.

Uzrujali su ga rezultati izbora. Rekao je da je to kraj svijeta.

Na�ega svijeta. Mo�da ima pravo.

Sve do �ega mi je najvi�e stalo polako nestaje.

Carstvo, po�tovanje staroga reda.

Jack i ja skupa smo i�li u �kolu. Doista dobar �ovjek.

Vidio sam ga u Ju�noj Africi tijekom Burskoga rata.

Bio sam dopisnik "Morning Posta".

Zora, predivno svitanje.

Jahao sam na poniju i vidio britanske konjanike.

A dvadeset metara ispred svojih vojnika

na crnome konju jahao je Jack Seely.

Tada je bio pukovnik Seely.

Utjelovljenje velebnosti britanske carske vlasti.

Osje�am se usamljeno bez rata.

Rado bih ga opet ponovio.

Cijeli rat?

1940. Samo 1940.

Nije mi do idiotske predstave. Za�to si to predlo�ila?

Prokleta no�na mora.

Ja ne idem. -�to?! -Reci voza�u da me odveze ku�i.

Molim te. Kazali�te je bilo tvoja ideja. -Reci da me odveze ku�i.

Idi sam. -Nemoj.

Dobra ve�er, g�o Churchill.

Ne mogu vi�e ovako. Ne mogu.

I ne�u.

�elim vam ugodnu ve�er.

�to si radio proteklih nekoliko godina?

Putovao sam. Obi�ao sam svijet poslije tvoje... -Da, znam.

Kina je sigurno jako zanimljiva. -Jako velika.

A Japan?

Jako malen.

Na�i �u te jednoga dana,

Mjese�inom okupana,

Dio sna koji sanjam

Dok ti prilazim Osmjehnut �e� se malo

Neko vrijeme...

Dame i gospodo, imamo izuzetnu �ast.

Ve�eras je s nama u kazali�tu

spasitelj na�e dr�ave Winston Churchill!

"U ratu: odlu�nost U porazu: prkos

U pobjedi: velikodu�nost U miru: dobra volja"

Winston Churchill

Preuzeto sa www.titlovi.com