Original subtitles

www.titlovi.com

OPASNA METODA

Klinika Burgh�lzli, Z�rich, �vicarska 17. kolovoza 1904.

Dobro jutro!

Ja sam dr. Jung. Primio sam vas ju�er.

Nisam luda, znate.

Poslu�ajte moj prijedlog.

Predla�em da se sastajemo ovdje svaki dan na sat-dva i razgovaramo.

Da razgovaramo? -Da, samo razgovaramo.

Da poku�amo utvrditi �to vas mu�i.

Kako bih vas �to manje dekoncentrirao, sjest �u iza vas.

Molim vas da se ne okre�ete i da me ne gledate �to god se dogodilo.

Dakle...

Znate li �to je moglo prouzro�iti va�e napadaje?

Poni�enje.

Bilo kakvo poni�enje.

Ne mogu to podnijeti.

Pozli mi, oblije me hladan znoj.

Otac je �esto gubio �ivce. Stalno se ljutio na mene.

Sada kad ste zastali je li vam ne�to palo na um?

Ne znam.

Ili ste se mo�da sjetili nekog prizora?

Prizora? -Da.

Kakvog prizora?

Ruke.

O�eve ruke.

�to mislite za�to ste to vidjeli?

Kad god bi...

Poslije bi...

Kad god bi nas tukao, poslije bismo mu morali poljubiti ruku.

Neobi�no, ali za onaj slu�aj o kojem sam pisao pro�li tjedan

izabrao sam alias Sabina S. I sad je ovdje. Sabina Spielrein.

Kakva slu�ajnost! -Zna� da ne vjerujem u to.

Spielrein nije tipi�no rusko prezime. -Nije. �idovka je.

Otac joj je uspje�an poduzetnik, bavi se uvozom i izvozom.

Ona je vrlo obrazovana. Te�no govori njema�ki.

I sama �eli postati lije�nica. -Mo�da je ona prava. -Kako?

Ona koju tra�i� za svoj eksperimentalni tretman.

Lije�enje razgovorom.

Vrlo si pronicava. Ve� sam po�eo.

Rita se. Osje�a� li?

Osje�am. Evo ga!

Nije mi jasno za�to Freud,

nakon te radikalne ideje terapije razgovorom, psihanalize,

godinama nije napisao ni crticu o svojim klini�kim postupcima.

Primjenjuje li tu metodu na svojim pacijentima? -Ne bih znao.

Onda si mo�da ti prvi lije�nik koji ju je isku�ao? -Mo�da.

Za�to mu ne pi�e� i ne pita� ga? -Ne poznajem ga.

Majka g�ice Spielrein umalo da je nije odvela Freudu.

Jo� jedna slu�ajnost.

Otac misli da ga moja majka ne voli. Ima i pravo!

Kako znate?

Rekao mi je moj an�eo.

Koji an�eo? -Unutarnji glas.

Govorio mi je da sam izvanredna osoba.

Ne znam za�to, ali uvijek je govorio njema�ki.

An�eli uvijek govore njema�ki. To je tradicija.

Dao mi je mo� da znam �to �e ljudi re�i prije nego �to progovore.

Korisna sposobnost za jednu lije�nicu.

�eljeli biste jednom postati lije�nica, zar ne?

Nikad ne�u postati lije�nica. -Za�to?

Moram otputovati na neko vrijeme.

�ao mi je. A tek smo po�eli.

Vojna obveza. Nikoga ne zaobi�e. Samo nekoliko tjedana.

Tratimo vrijeme! Ne mogu vam re�i to �to vas zanima. Samo me ljutite!

Kad bih vam i mogla re�i, po�alili biste �to ste uop�e...

Uostalom, sa mnom je sve u redu. Ne �elim se izlije�iti.

Prestanite!

Samo sam... -Prestanite!

Ispri�avam se.

Mo�emo li natrag? -Mo�emo ako �elite. -Moram natrag.

Samo tratim vrijeme.

Pisat �u recepte za gljivice na stopalima

i od jutra do mraka pregledavati kite. -To radi�?

To ne koristi ni meni ni mojim pacijentima.

Igrate se hranom. -Nisam gladna. -Doista?

Morat �u to prijaviti profesoru Bleuleru.

Samo izvolite.

Molim vas, gospo�ice. Dajte mi ruku.

Razboljet �ete se. -G�ice Spielrein.

Herr ravnatelj!

�ini se da imate previ�e slobodnog vremena.

Smatram da pacijente valja produktivno zaposliti.

Koji su va�i interesi?

Samoubojstvo.

Me�uplanetarno putovanje.

Kad se dr. Jung vrati, zamolit �u ga da razgovara o tome s vama.

Neka mi se ne pribli�ava. Ne �elim ga vi�e vidjeti!

Hajde! Ne opirite se toliko.

Slobodno?

Vratio sam se. Kako ste?

Razgovarao sam s ravnateljem da vas nekako zaposlimo.

Rekao sam mu da vas je oduvijek zanimala medicina.

Predla�e da mi povremeno poma�ete u istra�ivanju.

Nemamo dovoljno ljudi. Mnogo biste mi pomogli.

Be�. -�uma.

Kutija. -Krevet.

Novac. -Banka.

Dijete. -Uskoro.

Obitelj.

Zajednica.

Spol. -Mu�ki.

Cvijet. -Mimoza.

Mlad.

Djete�ce.

Pitati. -Odgovoriti. -Kapa. -Nositi.

Tvrdoglav. -Popustiti.

Skru�enost.

Dijete.

Slava. -Lije�nik.

Rastava.

Ne.

Hvala.

To je sve? -Jest.

Kakva sam bila? -Izvrsna.

Dovi�enja. -Dovi�enja.

Preliminarna opa�anja?

O�ito je prije svega preokupirana trudno�om. -Dobro.

I malo je... Kako se ono ka�e?

Poku�ajmo s korisnom rije�i koju je smislio na� ravnatelj.

Kolebljiva. -Da.

U vezi s djetetom. -Jo� ne�to?

Mislim da se boji da njezin mu� gubi interes za nju.

Za�to to mislite?

Dugo joj je trebalo da reagira na rije�i obitelj i rastava.

Kad ste rekli kapa, odgovorila je nositi.

Mo�da je to asocijacija na kontracepciju?

Imate smisla za ovo.

Mogu li vas pitati ne�to? -Naravno.

Je li ona va�a �ena?

�ao mi je.

Za�to? -Obe�ala sam ti sina na Bo�i�.

Zakasnila je jedan dan i pogre�nog je spola.

Ne budali.

A kao Agatha.

Sljede�i put rodit �u ti dje�aka.

Mo�ete li objasniti za�to tako lo�e spavate?

Bojim se. -�ega?

Ne�to je u sobi. Poput...

Poput ma�ke je, samo �to govori. Uvu�e mi se u krevet.

Sino�...

Sino� mi je iznenada �apnulo ne�to. Nisam �ula �to.

Ali onda...

Osjetila sam ga na le�ima.

Ne�to...

Sluzavo poput...

Poput nekakva meku�ca koji mi plazi po le�ima.

Kad sam se okrenula, nije bilo ni�ega.

Osjetili ste ga na le�ima? -Da.

Jeste li bili goli?

Jesam. -Jeste li masturbirali?

Jesam.

Opi�ite mi kako je bilo kad vas je otac prvi put istukao.

Mislim da sam imala oko �etiri godine.

Razbila sam tanjur ili ne�to... Da.

Rekao mi je da po�em u sobicu...

I da se svu�em. Zatim je do�ao i...

Istukao me po guzi.

Tako sam se bojala da sam se popi�kila,

a onda me opet udario.

A onda...

Kako ste se osje�ali taj prvi put?

Svidjelo mi se.

Ponovite, molim. Nisam vas dobro �uo.

Svidjelo mi se.

Uzbudila sam se.

Je li vam se i poslije svi�alo?

Jest!

Jest.

Uskoro je bilo dovoljno da me po�alje u sobicu

i odmah bih se ovla�ila.

Isto je bilo i s bra�om. Bilo je dovoljno da mi zaprijete

i odmah bih po�eljela le�i i dirati se.

Poslije, u �koli, sva�ta me moglo potaknuti na to.

Bilo kakvo poni�enje. Tra�ila sam bilo kakvo poni�enje.

�ak i ovdje, kad ste udarili moj kaput �tapom,

odmah sam se morala vratiti ovamo. Jako sam se uzbudila.

Nema nade za mene.

Ja sam prosta, prljava i pokvarena.

Ne smijete me nikad pustiti van.

Dvije godine poslije Be�, Austrija - 3. o�ujka 1906.

Drago mi je �to smo se napokon upoznali. -Profesore Freud!

Dobro do�li! Izvolite.

Mo�da bismo trebali razmisliti o drugim terminima.

Na primjer, smislimo li bla�i izraz od libida,

mo�da ne bismo nailazili na tako �estok otpor.

Bilo bi lak�e pou�avati. -Je li pametno ubla�avati?

Kad shvate �to doista mislimo, svejedno �e se sablazniti.

Shva�am vas. Ipak mislim da ne bi bilo lo�e ubla�iti

ono povezano sa seksualnosti.

Ovdje se ne morate ustru�avati.

Moja obitelj je nau�ena na teme neprikladne za stolom.

Imam nekoliko klini�kih primjera koji potkrepljuju moj stav

�to se ti�e seksualnosti.

Kako je va�a ruska pacijentica? -Kao �to sam vam ve� rekao,

nakon po�etne abreakcije, do�lo je do drasti�nog pobolj�anja.

Upisali smo je na Medicinski fakultet i izvrsno joj ide.

Ona je dokaz kako je psihanaliza u�inkovita.

Psihoanaliza.

Tako je logi�nije.

I bolje zvu�i. -Ako vi tako ka�ete.

Lije�ite li je jo�?

Lije�im. Otkrivamo nove probleme.

Na primjer, nevjerojatan postupak koji je smislila jo� kao djevoj�ica.

Sjedila bi na jednoj peti i poku�avala obaviti veliku nu�du.

No pritom je to poku�avala sprije�iti.

Ka�e da to izaziva osje�aj bla�enstva. -Zgodna pri�a.

Moji pacijenti koji su zapeli u analnoj fazi erotskog razvoja

�esto imaju vrlo zabavne ideje.

Dakako, svi su izbirljivi, kompulzivno uredni,

tvrdoglavi i izuzetno �tedljivi. Zacijelo je takva i va�a Ruskinja.

Nije.

Kod nje je mazohizam mnogo dublje ukorijenjen

od analne fiksacije. -To je usko povezano.

Ali ona je vrlo neorganizirana,

emocionalno �irokogrudna i velika idealistica.

Mo�da zato �to je Ruskinja.

Je li djevica?

Da, siguran sam.

Gotovo siguran.

Ne, siguran sam.

Mislim da niste svjesni ja�ine otpora na�em radu.

Cijeli medicinski establi�ment skandira

da se Freud spali na loma�i. No �to �e tek biti

kad na�e ideje procure u javnost izobli�ene do neprepoznatljivosti.

Poricanje, mahnitanje, nesuvisli bijes.

Nije li tomu uzrok va�e inzistiranje

na isklju�ivo seksualnoj interpretaciji klini�kog materijala?

Samo isti�em spoznaje do kojih sam do�ao iskustvom.

Opirat �e se na�em radu i za stotinu godina, uvjeravam vas.

Kolumbo nije imao pojma koju je zemlju otkrio.

Ni ja, poput njega, nisam svjestan �to �inim.

Znam samo da sam kro�io na �vrsto tlo i da ta zemlja postoji.

Prije bih vas usporedio s Galileom,

a va�e protivnike s onima koji su odbili i proviriti kroz teleskop.

Kako bilo, ja sam samo otvorio vrata.

Sada je na mladi�ima poput vas da u�u.

Zacijelo nam mo�ete otvoriti jo� mnogo vrata.

Dakako, ne ide nam u prilog, a to na�i protivnici dobro iskori�tavaju,

�to smo svi mi psihoanaliti�ari u Be�u �idovi.

Ne vidim kakve veze to ima.

Ako dopu�tate, to je tipi�no protestantska primjedba.

Sanjao sam...

Sanjao sam da su visoko podignuli konja s u�adi.

U�e je iznenada puknulo i konj je tresnuo na tlo, ali se nije ozlijedio.

Posko�io je i odgalopirao.

Usporavala ga je samo te�ka klada koju je morao vu�i za sobom.

Tad mu je na put stao jaha� na malenom konju i morao je usporiti.

Ispred malenog konja pojavila se ko�ija

pa je na� konj morao jo� vi�e usporiti.

Pretpostavljam da konj predstavlja vas. -Da.

Ne�to ometa ispunjenje va�e ambicije, na odre�eni na�in.

Jaha� koji me usporava. -Da.

Mislim da to simbolizira prvu trudno�u moje �ene.

Zbog toga sam propustio priliku da po�em u Ameriku.

Ko�ija koja se isprije�ila

mo�da aludira na to da �e na�e dvije k�eri,

a mo�da i druga budu�a djeca, dodatno omesti moj napredak.

Budu�i da sam i sam otac �estero djece, slo�io bih se.

Da ne spominjemo i neizbje�ne financijske te�ko�e. -Ne.

Moja je �ena, nasre�u, vrlo imu�na.

Da... Imate sre�e.

Ta klada... -Da?

Uzmite u obzir da mo�da simbolizira penis.

Da.

U tom slu�aju, mo�da se javila seksualna suzdr�anost

potaknuta strahom od beskrajnog niza trudno�a.

Moram vam re�i, da mi je pacijent ispri�ao taj san,

rekao bih da razni elementi koji ometaju tog nesretnog konja

mo�da upu�uju na to da potiskuje neku neispunjenu seksualnu �elju.

Da, i to.

Jeste li svjesni da sad ve� razgovaramo 13 sati?

Ispri�avam se. Nisam znao.

Dragi moj mladi kolega, ne ispri�avajte se.

Prvi put se sastajemo. Imali smo si �to�ta re�i.

Ako se ne varam, uvijek �e biti tako.

Moram biti jako oprezan. -Za�to?

Tako je uvjerljiv.

Osje�a� se kao da bi se trebao odre�i svojih ideja i slijediti njega.

Njegovi sljedbenici u Be�u nisu me se nimalo dojmili.

Hrpa boema i bolesnika koji su se zakva�ili za njega poput parazita.

Mo�da mu je sad ve� poslu�nost va�nija od originalnosti.

Poku�ao sam mu oponirati u vezi s njegovom opsesijom seksualno��u.

Svaki simptom uporno tuma�i na seksualni na�in.

Nije nimalo fleksibilan.

No u mom slu�aju je pogodio.

Da, kao i u mnogim slu�ajevima. Mo�da �ak i u ve�ini.

No svijet se ne mo�e vrtjeti samo oko toga.

Volite li Wagnera? -Da, glazbu i �ovjeka.

Jako me zanima mit o Siegfriedu.

Ideja da ne�to �isto i juna�ko mo�e proiza�i,

mo�da �ak i isklju�ivo, iz grijeha. �ak i iz opa�ine poput incesta.

Ovo je vrlo neobi�no. -�to?

Kao �to rekoh, ne vjerujem u slu�ajnosti.

Uvjeren sam da se ni�ta ne doga�a slu�ajno. Sve to ima neko zna�enje.

�tovi�e, upravo pi�em o mitu o Siegfriedu. -Doista? -�asna rije�.

Koja vam je opera najdra�a? -Rajnino zlato. -Meni tako�er.

Mogu li vas pitati ne�to? -Naravno.

Mislite li da bih doista mogla postati psihijatrica? -Uvjeren sam.

O va�em radu na sveu�ili�tu �uo sam samo pohvale.

Upravo takve kao �to ste vi i trebamo. -Lude, mislite?

Da! Mi normalni lije�nici veoma smo ograni�eni.

Dragi prijatelju, �ini mi se da si napokon mogu dopustiti

da vam se obratim ovako neformalno

jer trebam da u�inite ne�to za mene.

Dr. Otto Gross, genijalan, ali i veoma ekscentri�an �ovjek,

hitno treba va�u stru�nu pomo�.

Smatram da, osim vas,

samo on mo�e uvelike pridonijeti na�em polju.

Nipo�to ga ne pu�tajte prije listopada, kad ga ja mogu preuzeti.

Imajte na umu upozorenje koje je njegov otac izrekao

dok je Otto jo� bio dijete: �uvajte ga se, grize.

Jo� osje�ate strah pred svojim ocem?

Svatko imalo razuman osje�a strah pred mojim ocem.

On je vrlo stra�an �ovjek.

Smatrate da vas nije odlu�io smjestiti u bolnicu

samo zato �to se brine za va�u dobrobit?

�ujte...

�to svaka stara glava obitelji �eli u kasnim godinama?

Unuke, mu�ke. Zar nemam pravo?

No unato� tomu,

pro�log ljeta kad sam mu doveo ne jednog, nego dva potomka,

od kojih mi je jednog rodila �ena, a drugo vrlo ugledna ljubavnica...

Je li bio zadovoljan?

Sada kad je na putu jo� jedno,

�iju majku, dodu�e, jedva poznajem, on je bijesan.

Nije mu preostalo drugo nego da me zatvori u neku ustanovu.

Imate li djece? -Dvije k�eri. -Od iste majke? -Da.

Dakle, niste pobornik monogamije?

Za neurotika poput mene te�ko da postoji ne�to stresnije.

Ne smatrate da bi bilo nu�no ili bar po�eljno malo se suzdr�ati

radi nesmetanog napretka civilizacije?

Za�to? Pa da obolim?

Svako racionalno dru�tvo mora imati neki oblik seksualne represije.

Nije ni �udo da su bolnice dupkom pune.

Smatrate li da �ete biti omiljeni me�u pacijentima

ako im govorite upravo ono �to �ele �uti?

Zar je bitno koliko smo omiljeni?

Ne znam. �to ako ih �elite povaliti?

Ako sam �to nau�io u svom kratkom �ivotu,

to je da nikad ne valja ni�ta potiskivati.

Nikad niste spavali s pacijenticom?

Ni govora!

Moram odolijevati napastima transfera i kontratransfera.

To je klju�na faza procesa.

Kad se dogodi transfer, kad se pacijentica ve�e za mene,

objasnim joj da je to samo simbol

njezinih otu�nih monogamnih navika.

Uvjerim je da je normalno da �eli spavati sa mnom.

Ali samo ako prizna sebi da �eli spavati i s mnogim drugima.

�to ako ne �eli?

Onda je moram uvjeriti da je i to dio njezine bolesti.

Takvi su ljudi. Ako im mi ne ka�emo istinu, tko �e?

Mislite li da Freud ima pravo?

Da je izvor ama ba� svih neuroza seksualne prirode?

Mislim da je Freud opsjednut seksom

uglavnom zato �to ga nikad ne prakticira.

Mo�da imate pravo.

�ini mi se da je pravi razlog perverzije ljudskog roda u tome

�to je jedna od rijetkih aktivnosti koje pouzdano donose u�itak

uzrok tolikoj histeriji i potiskivanju.

No kad ne bi bilo potiskivanja,

bili bismo prepu�teni raznim opasnim i destruktivnim silama.

Na� je zadatak da na�i pacijenti postanu sposobni biti slobodni.

�uo sam da ste pomogli jednoj pacijentici da po�ini samoubojstvo.

�vrsto se odlu�ila ubiti.

Ja sam joj samo objasnio kako da uspije u tome.

Zatim sam je pitao ne bi li joj bilo dra�e da postane moja ljubavnica.

Odlu�ila se za oboje.

Nije valjda da to �elimo svojim pacijentima?

Sloboda je sloboda.

Razmi�ljala sam o Wagnerovoj operi.

Ka�e da se savr�enstvo posti�e samo onim �to se smatra grijehom.

Je li to istina?

To je zacijelo zbog energije koja nastaje susretom dviju suprotnosti.

Ne samo zato �to ste vi lije�nik, a ja pacijentica.

Vi ste �vicarac, a ja Ruskinja. Ja sam �idovka, a vi arijevac.

Tu su i razne mra�nije suprotnosti.

Mra�nije? -Ako imam pravo,

ne�to novo mo�e nastati samo iz sudara destruktivnih sila.

Kad me otac doveo vama, bilo mi je veoma lo�e.

Moja bolest bila je seksualne prirode.

Jasno je da se predmet mog studija temelji na seksualnosti.

Zato sam, dakako, sve svjesnija toga da sam seksualno neiskusna.

Od studenata prava ne o�ekuje se da plja�kaju banke.

Obi�no mu�karac preuzima inicijativu.

Zar ne smatrate da svaka �ena u sebi nosi mu�ke karakteristike,

a mu�karac �enske? Barem bi tako trebalo biti. -Mo�da.

Valjda imate pravo.

Po�elite li preuzeti inicijativu,

stanujem u onoj zgradi. Stan s erkerom.

Ne shva�am �to �ekate.

Odvedite je na neko skrovito mjesto i nate�ite je do besvijesti.

O�ito to �eli. Kako joj mo�ete uskratiti taj jednostavni u�itak?

U�itak nikada nije jednostavan, dobro to znate.

Jest. Naravno da jest.

Dok ga ne odlu�imo zakomplicirati.

To je ono �to moj otac zove zrelo��u, a ja predajom.

Predao bih se kad bih pokleknuo pred tim nagonima. -Pa predajte se.

Nije va�no kako to zovete, samo da ne propustite to iskustvo.

To vam je moj recept. -Ja bih trebao lije�iti vas.

Vrlo ste u�inkoviti.

Rekao bih da analiza samo �to nije dovr�ena.

Da, moja. Za va�u ne znam.

Toliko vremena provodim s njim

da se bojim da sam zanemario druge pacijente.

Vrlo je zavodljiv. Prili�no sam siguran da ima pravo.

Ali i opsesivan, neuroti�an i k tomu vrlo opasan.

Sumnjate da ga mo�ete uvjeriti?

Jo� gore. Bojim se da �e on uvjeriti mene.

�to se ti�e monogamije, na primjer.

Za�to se toliko trsimo potisnuti osnovne prirodne nagone?

Ne znam. �to vi mislite?

Hvala.

To mi je zbilja trebalo.

Dr. Jung, �iv sam i zdrav zahvaljuju�i vama, budite uvjereni.

No budite tako ljubazni pa recite mom ocu da sam mrtav.

I, ako boga znate,

nemojte pro�i pokraj oaze i ostati �edni. Otto

Tko je?

Prijatelj.

U�ite.

Predivno je. Osje�am se kao da oduvijek �ivimo ovdje.

Ka�u da �emo se vjerojatno mo�i useliti do kraja tjedna.

Oprosti �to sam opet ovakva. -Kako to misli�?

Krupna i neprivla�na. -Ne budali.

Zacijelo po�eli� biti poligaman kao Otto Gross.

Da jesam, bilo bi to posve druk�ije od na�eg odnosa.

On mi je svet. �elim biti siguran da to shva�a�.

Ne bih htjela ni znati za to.

Imam iznena�enje za tebe.

Brod kakav si oduvijek �elio. S crvenim jedrima.

Hvala ti.

Hvala ti na svemu ovome.

Ti si dobar �ovjek. Zaslu�uje� sve dobro.

Ako ti ka�em ne�to, obe�ava� li da to ne�e� pogre�no shvatiti?

�to?

Zar ne misli� da bismo sada trebali prestati?

O�enjen sam. Ovo je prijevara, o�ito.

Je li u redu da nastavljamo s ovom prijevarom?

�eli� li prestati? -Naravno da ne �elim.

Kad vodi� ljubav sa svojom �enom, kako je?

Opi�i mi.

Kad �ivi� s nekim, to postane navika.

Uvijek je vrlo nje�no.

Onda je ovo ne�to drugo.

Ne�to drugo u drugoj zemlji.

�elim da sam mnom bude� divlji.

�elim da me kazni�.

Znala sam da je ovaj put dje�ak. Rekla sam ti.

Vjerovao sam ti.

Ho�e� li nam se sada vratiti?

�teta. Nisam vam trebao poslati dr. Grossa. Ja sam kriv.

Ne, zahvalan sam vam. Te provokativne diskusije

pomogle su mi da mi se misli iskristaliziraju.

Je li vam doista poslao svoj hotelski ra�un?

Samo za dvije no�i.

On je ovisnik. Sada sam svjestan toga.

Mo�e samo na�tetiti na�em pokretu.

Jasno vam je da ste sada vi neosporni prestolonasljednik?

Moj sin i nasljednik.

Nisam siguran da zaslu�ujem takvu po�ast.

Ne �elim vi�e �uti ni rije�.

�esto �e�em ovuda.

Ovdje sam dobio nadahnu�e za svoje najbolje ideje.

Nemojte me smatrati uskogrudnim.

Mo�ete do mile volje prou�avati telepatiju i parapsihologiju.

No na�e polje trpi takvu paljbu

da bi mu bilo kakav izlet u misticizam samo �tetio.

Moramo se strogo dr�ati znanosti.

Je li vam dobro? -Jest. Ali se ne sla�em s vama.

Za�to bismo povukli tako proizvoljnu granicu

i isklju�ili podru�ja istra�ivanja?

Upravo zato �to neprijatelj vreba na svakom uglu

i samo �eka priliku da nas diskreditira.

�im primijete da smo se udaljili od teorije seksualnosti

i zaglibili u praznovjerje, krenut �e u napad.

Ako i samo otvorite te teme, zape�atit �ete si karijeru.

Znao sam da �e se to dogoditi! -�to?

Imao sam predosje�aj, �vor u �elucu. -O �emu govorite?

To je od grijanja. Pucketa drvo na policama.

Ne, to je fenomen kataliti�ke eksteriorizacije. -Molim?

Fenomen kataliti�ke eksteriorizacije. -Ne budalite!

U�arila mi se dijafragma. -Znam da je kasno...

To �e se ponoviti. -Molim? -Za trenutak �e se to ponoviti.

Dragi moj mladi prijatelju, upravo o tome govorim.

Obe�ajte... -Vidite?

To je samo... Ne mislite valjda ozbiljno?

Toliko je misterija, toliko toga jo� treba prou�iti.

Ne mo�emo si dopustiti da za�emo u ta spekulativna podru�ja.

Telepatija, raspjevane police, vile u vrtu. Nije primjereno!

Nije primjereno.

Po glavi mi se vrzma jedna Ljermontovljeva pjesma.

O zatvoreniku koji napokon osjeti sre�u kad oslobodi pticu iz krletke.

�to misli� za�to razmi�lja� o tome?

Mislim da to zna�i da kad postanem lije�nica,

vi�e od svega �elim vratiti ljudima slobodu.

Onako kako si ti meni vratio moju.

Dovoljno je zasad.

Fascinantno.

Ima sve klasi�ne simptome nimfomanije.

Da. No kad god bi netko podlegao zavo�enju, pobjegla bi.

Zato je ovaj slu�aj zagonetan.

U�itak vas je gledati u va�em prirodnom okru�ju.

Be�om kru�e glasine da vam je jedna pacijentica ljubavnica.

To nije istina. -Dakako da jest.

Tako sam svima i rekao.

�to se pri�a? -Ne znam. Da se �ena hvali time.

Da netko �alje anonimna pisma. Uobi�ajeno.

Bilo je neizbje�no. To je zamka ove profesije.

Da.

Nadam se da ne�u biti tako glup da se ve�em za pacijenticu.

Zbunjen sam. Osje�am se sputano.

Imam podijeljene osje�aje, gri�nju savjesti. -Nikada to nisam �eljela!

Ne mo�emo nastaviti ovako.

Ne govori to. -Mori me bolest.

Sjeti se ljubavi i strpljenja koje sam ti pru�io kad ti je bilo lo�e.

Uzvrati mi istom mjerom. -Ima� to, oduvijek. Molim te, ne idi. -Moram.

Ne! -Moram!

Moram!

Ne mogu re�i da mi je �ao �to odlazi.

Nije bio najugodniji gost. -Nije.

Mislim da ga se ku�a previ�e dojmila.

No u usporedbi s njegovim stan�i�em u Be�u...

Za�to je odbio sastanak s glavnim ravnateljem?

Oduvijek je volio zamjerati ljudima iz nepoznatog razloga.

Je li ti spominjao anonimna pisma?

Nisi valjda mislio da se ne�u boriti za tebe?

Gospo�ice Spielrein!

Za�to to �ini�?

Izvoli sjesti. -Kako mo�e� tako sa mnom?

Sjedni.

Poku�ao sam objasniti tvojoj majci. -Kako joj se usu�uje� to govoriti?

Do�la je s anonimnim pismom i pitala je li istina.

Rekao sam joj da nije kao �to zami�lja, i kad bi to bila istina.

Jer vi�e nisi moja pacijentica. -Naravno da jesam!

Nisi, strogo gledano. Otkako sam ti prestao napla�ivati.

To je i ona rekla. Nisam joj vjerovala.

Rekao si joj da napla�uje� 20 franaka na sat?

Htio sam re�i da sam te spreman vi�ati kao pacijenticu,

ali samo u ovoj ordinaciji.

Kako mo�e� biti tako hladan i otresit?

Htio sam shvati razliku izme�u pacijenta i prijatelja.

Slu�aj...

Napravio sam glupu pogre�ku. -To je sve?

Prekr�io sam osnovno pravilo struke. Ja sam tvoj lije�nik.

Uvjeren sam da sam ti i pomogao.

Ne mogu si oprostiti �to sam pre�ao granicu.

Trebao sam znati da �e�, ako ti dam �to �eli�, htjeti vi�e.

Ne �elim vi�e. Nikad nisam htjela ni tra�ila vi�e!

Nisi morala tra�iti. -Kad bi imao pravo, a nema�, je li u redu

�to pristaje� razgovarati sa mnom samo u ordinaciji?

Ja sam tvoj lije�nik.

Odsad je to sve.

Zar me vi�e ne voli�?

Samo kao tvoj lije�nik.

Misli� da �u trpjeti ovo? -Ima� li izbora?

Evo ti tvojih 20 franaka.

Dragi profesore Freud, rado bih vas posjetila u Be�u

u vezi s ne�im �to nam je oboma u interesu.

Dragi prijatelju, upravo sam primio ovo vrlo neobi�no pismo.

Poznajete li tu �enu? Tko je ona?

Zacijelo se sje�ate slu�aja Spielrein, koji nas je spojio.

Stoga sam joj oduvijek bio zahvalan i naklonjen.

Dok nisam otkrio da je sustavno planirala zavesti me.

Ne znam �to sada namjerava. Osvetiti se, pretpostavljam.

Nikad se nisam tako prijateljski ponio prema pacijentu

niti sam zauzvrat do�ivio takvu patnju.

Nadam se da pristajete posredovati i sprije�iti katastrofu.

U srce mi se velikim slovima urezala va�a poznata izjava:

Bez obzira na sve, ne umi�ljajte da ih mo�ete izlije�iti.

Ovakva iskustva, ma kako bolna bila, nu�na su i neizbje�na.

Kako bismo bez njih ina�e iskusili �ivot?

Draga g�ice Spielrein, dr. Jung je moj dobar prijatelj i kolega.

Ne vjerujem da je sposoban pona�ati se prosta�ki i podlo.

Iz va�eg pisma zaklju�ujem da ste bili bliski, ali vi�e niste.

Ako je tako, mo�da bi bilo najbolje

da potisnete i zaboravite osje�aje koji su nad�ivjeli to prijateljstvo

bez upletanja tre�e strane poput mene.

Doktore? Gospo�ica Spielrein.

�to je?

�ula sam da odlazi� iz bolnice. -Kao �to vidi�.

Pri�a se da to �ini� zbog skandala koji sam izazvala.

Ionako sam kanio oti�i.

�ao mi je ako sam te potaknula.

Uvijek si bila katalizator na neki na�in.

Primila sam pismo od profesora Freuda.

Da? -Iz njega je jasno koliko te voli.

No jasno je i da si sve porekao.

Uvjerio si ga da izmi�ljam ili la�em. -Mislim da ga se to ne ti�e.

Do�la sam te zamoliti da ka�e� istinu. -Molim?

�elim da mu sve napi�e� i da mi on to zatim potvrdi u pismu.

Ucjenjuje� li me?

Molim te da ka�e� istinu.

Za�to ti je to tako va�no?

�elim da me primi kao pacijenticu.

Mora� li i�i ba� njemu?

Moram.

Ti mu ne uzvra�a� osje�aje, zar ne?

Razo�aran sam �to je tako krut i pragmati�an.

�to ne prihva�a da ne�to postoji

dok neka sitna i prolazna du�a to nije primijetila.

Ho�e� li mu ipak pisati?

Mogla sam ti na�tetiti mnogo vi�e nego �to jesam.

Odlu�ila sam da ne�u.

U redu, pisat �u mu.

Hvala.

To mi mnogo zna�i.

Ide� li kamo preko ljeta? -U Berlin s roditeljima.

Ali vratit �e� se na sveu�ili�te i diplomirati? -Naravno.

Idem u Ameriku s Freudom.

Ali on to jo� ne zna. -Lijepo.

Dovi�enja!

�to se ti�e mog prijateljstva s pacijenticom

i njezina punog povjerenja u mene, postupio sam neoprostivo.

Nerado vam to priznajem jer ste mi vi poput oca.

Draga g�ice Spielrein, dugujem vam ispriku.

No to �to sam pogrije�io i �to treba kriviti mu�karca, a ne �enu

zadovoljava moju potrebu da se divim �enama.

Cijenim �to ste dostojanstveno razrije�ili ovaj sukob.

Imamo li sve dokumente, F�renczi? -Imam sve, profesore.

Dobro.

Uvijek sam imao podijeljene osje�aje u vezi s Amerikom.

Mo�da smo se zaletjeli. �ele li nas ondje?

Odgodili su kongres za dva mjeseca da biste mogli biti nazo�ni.

To vam je zacijelo dobar pokazatelj.

Mislim da nas �eka velika pustolovina. -I ja.

Nadam se da imate pravo.

Ja idem ovuda.

Kako to mislite? -�ena mi je organizirala putovanje.

Bojim se da mi je rezervirala kabinu u prvom razredu. -Jasno.

Bio sam na �vicarsko-austrijskoj granici negdje u planinama u suton.

Dugo se �ekalo jer su svima pretra�ivali prtljagu.

Primijetio sam oronulog carinika u staroj carskoj uniformi.

Promatrao sam ga kako kora�a gore-dolje

melankoli�na i zlovoljna izraza lica.

Tad mi je netko rekao da on nije stvarno ondje.

On je duh koji jo� nije otkrio kako da umre.

Je li to cijeli san? -Koliko se sje�am.

Na �vicarsko- -austrijskoj granici? -Da.

Zacijelo ima neke veze s nama. -Mislite?

Sve su pretra�ivali?

Mo�da to zna�i da su ideje koje smo neko� slobodno dijelili

sada podlo�ne pomnijoj provjeri. -Moje ideje, mislite?

Bojim se da sam oronuli starac koji besciljno luta zasigurno ja.

Samo malo... -Najradije biste mu skratili muke.

Na human na�in.

Mo�da to �to nije mogao umrijeti

simbolizira koliko su njegove ideje besmrtne.

Da...

Dakle, sla�ete se da sam to zacijelo ja? -Nisam to rekao.

Niste.

Nema veze.

Vrlo zanimljiv primjer.

A vi? �elite li mi ispri�ati kakav san?

Sino� sam usnuo vrlo detaljan san. Osobito ispunjen.

Ispri�ajte mi ga.

Rado, ali mislim da ne bih trebao.

Za�to ne?

Ne �elim da mi ugrozi autoritet.

Vjerujte mi na rije�, upravo gledate budu�nost.

Mislite li da znaju da im donosimo po�ast?

K�snacht, �vicarska 25. rujna 1910.

Gospo�ice Spielrein.

Tko se dosjetio poslati mi tvoju disertaciju?

Gospodin ravnatelj. -Pa da.

Bio je uvjeren da upravo to trebate za svoj godi�njak.

Odlu�ila si se za doista fascinantan slu�aj.

No da bi u�ao u obzir za godi�njak,

moramo prvo rije�iti nekoliko pogre�aka. -Dakako.

Ima� li vremena da raspravimo o njima? -Imam.

Kad sam oti�ao iz bolnice,

bojao sam se da �u godinama tra�iti pacijente,

ali ve� sam zatrpan.

Uz malo dorade, nema razloga da ne objavimo tvoju disertaciju.

Ho�emo li mo�i sura�ivati bez...

Kad god se sretnemo, uvijek �e postojati ta opasnost. -Da.

No mislim da smo dovoljno jaki da se nosimo s tim. Zar ne?

Nadam se.

Mislila sam da si dosad ve� na�ao novu obo�avateljicu. -Nisam.

Ti si bila neprocjenjiv dragulj.

Sljede�i utorak u isto vrijeme?

Nje�no �u te rastrgati.

Objasni ovu analogiju

izme�u seksualnog instinkta i instinkta smrti.

Profesor Freud tvrdi da seksualni nagon proizlazi

iz jednostavne potrebe za u�itkom.

Ako ima pravo, pitam se za�to ga tako �esto uspje�no potiskujemo.

Imala si teoriju o destrukciji, autodestrukciji i gubitku sebe.

Gledamo li seksualnost kao fuziju, gubitak sebe u drugome,

drugim rije�ima, uni�tavanje vlastite individualnosti,

ne bi li se ego u samoobrani automatski opirao tom nagonu?

Iz sebi�nih razloga, ne dru�tvenih? -Da.

Mo�da istinska seksualnost zahtijeva destrukciju ega.

Drugim rije�ima, suprotno od onoga �to Freud tvrdi.

Odlu�ila sam oti�i iz Z�richa kad diplomiram.

Moram.

Za�to? -Zna� za�to.

Istina.

Ja sam obi�ni licemjerni �vicarac, malogra�anin i kukavica.

�elim ostaviti sve, pobje�i i nestati s tobom.

No tu na scenu stupa licemjerje.

Kamo �e� oti�i? -Mo�da u Be�.

Nemoj onamo, molim te.

Moram i�i onamo gdje se osje�am slobodno.

Nemoj.

Dvije godine poslije Be� - 17. travnja 1912.

Va� esej izazvao je jednu od najvatrenijih diskusija

koje smo dosad imali u Psihoanaliti�kom dru�tvu.

Smatrate li doista seksualni nagon demonskom i razornom silom? -Da.

No usto je i kreativna sila

jer se iz razaranja dvaju pojedinaca mo�e stvoriti novo bi�e.

No pojedinac mora savladati otpor

zbog prirode seksualnog �ina koja baca ego u drugi plan.

Dugo sam se opirao toj ideji.

No vjerojatno postoji neraskidiva veza izme�u seksa i smrti.

Ne sla�em se s va�im opisom tog odnosa.

Ali zahvalan sam vam �to ste tako stimulativno predstavili temu.

Zateklo me samo �to ste na kraju spomenuli Krista.

Protivite li se svakom spomenu religije u na�em polju?

Briga me vjeruje li �ovjek u Ramu, Marxa ili Afroditu

sve dok ih ne spominje u ordinaciji.

Je li to razlog va�em sporu s dr. Jungom?

Nisam u sporu s dr. Jungom.

Samo sam se prevario u njemu.

Mislio sam da �e nastaviti na� rad kad mene vi�e ne bude.

Nisam ra�unao na drugorazredni misticizam i bahati �amanizam.

Niti sam znao da mo�e biti tako brutalan i licemjeran.

Poku�ava napredovati

da bismo pacijentima mogli re�i vi�e od toga za�to su takvi kakvi su.

�eli da im mo�emo pokazati kakvi bi mogli postati.

�eli se igrati Boga, drugim rije�ima. Nemamo to pravo.

Svijet je takav kakav jest.

Trebamo to razumjeti i prihvatiti ako �elimo zdravu psihu.

Kakva korist od nas

ako nam je jedini cilj zamijeniti jednu tlapnju drugom?

Sla�em se s vama.

Primijetio sam da se u klju�nim pitanjima

oko kojih smo dr. Jung i ja u sporu priklanjate meni.

Mislila sam da se ne sporite s njim.

Jo� ga volite. -Nije to razlog �to ga zagovaram.

No ako vas dvojica ne uspostavite miran su�ivot,

to bi moglo ko�iti napredak psihoanalize. Mo�da i trajno.

Zar nema na�ina da se izbjegne slom?

Odr�avat �emo korektne odnose kao znanstvenici, dakako.

Vidjet �emo se u rujnu u M�nchenu na sastanku o uvodniku.

Bit �u nadasve uljudan.

Da budem iskren, s njim sam raskrstio zbog onoga s vama.

La�i i okrutnost. Bio sam �okiran.

Mislim da me volio. -Bojim se da je va� san o misti�nom zdru�ivanju

s plavokosim Siegfriedom bio osu�en na propast.

Ne vjerujte arijevcima.

Mi smo �idovi, draga g�ice Spielrein.

�idovi �emo uvijek i ostati.

No pozvao sam vas ve�eras da vas pitam

biste li preuzeli nekoliko mojih pacijenata.

Zaintrigirala me va�a izjava o monoteizmu.

Da je povijesno nastao iz neke vrste ocoubila�kog nagona. -Da.

Koliko znamo, Ehnaton je prvi iznio bizarnu ideju

da postoji samo jedan Bog.

Usto je dao izbrisati o�evo ime sa svih javnih spomenika.

To ba� i nije istina. -Nije li? -Nije.

Najvjerojatnije je rije� o mitu, mislite? -Ne.

Postojala su dva jasna razloga za�to je Ehnaton,

ili Amenofis IV., kako ga ja zovem, izbrisao o�evo ime s kartu�a.

Prvo, to su �inili svi novi kraljevi

koji nisu �eljeli da ime njihova oca i dalje bude javno vlasni�tvo.

Kao �to vi u svom �lanku u godi�njaku ne spominjete mene?

Va�e je ime tako poznato da mi se to �inilo suvi�nim. -Nastavite.

Drugo, Amenofis je izbrisao samo po�etak o�eva imena Amenhotep

jer se, kao i u njegovu imenu, spominje Amon,

jedan od bogova koje je odlu�io eliminirati.

Tako je jednostavno? -Meni se ne �ini da je prejednostavno.

Smatrate da on, ma kako ga zvali,

uop�e nije osje�ao nesno�ljivost prema svom ocu?

Nemam dokaz, naravno.

Mo�da je Amenofis mislio da je ime njegova oca dovoljno poznato

i da je vrijeme da se on proslavi.

Kako li je slatka smrt.

Ako smijem primijetiti, dragi profesore,

grije�ite �to se prema prijateljima odnosite kao prema pacijentima.

Tako ih svodite na razinu djeteta te im ne preostaje drugo

doli da postanu pokorni poltroni ili nasilni zagovornici doktrine.

Dok vi promatrate svisoka kao nepogre�iva o�inska figura

koju se nitko ne usudi povu�i za bradu i re�i:

Razmislite o svom pona�anju prije nego �to procijenite

tko je od nas neuroti�an. Govorim vam to kao prijatelj.

Ne mogu odgovoriti na va�e pismo.

Va�a tvrdnja da prijatelje tretiram kao pacijente o�ito je neistinita.

A �to se ti�e toga tko je od nas neuroti�an,

nismo li se mi analiti�ari slo�ili da se ne treba sramiti malo neuroze?

No �ovjek poput vas, koji se pona�a vrlo abnormalno,

a zatim iz petnih �ila vi�e kako je normalan,

daje mi razlog za zabrinutost.

Na� odnos ve� dugo visi o niti.

I to na niti uglavnom satkanoj od razo�aranja.

Nemamo �to izgubiti ako je i prekinemo.

Vi �ete sami najbolje procijeniti �to vam zna�i ovaj trenutak.

Sve ostalo je ti�ina.

Drago mi je �to smo se napokon upoznale, dr. Spielrein.

Ve� smo se upoznale kad sam bila pacijentica va�eg mu�a.

Imate pravo.

Imate divnu djecu.

Hvala. Javite nam kad se va�e rodi.

�elite dje�aka, pretpostavljam. -Ne.

Moj mu� i ja radije bismo djevoj�icu. -Doista?

Voljela bih da mu mo�ete pomo�i. -Za�to? �to mu je? -Nije pri sebi.

Vrlo je zbunjen i preokupiran svojom knjigom.

Ne spava, ne prima nove pacijente.

Jo� se nije oporavio od razlaza s profesorom Freudom.

Ne sje�am ga se takvoga. -Da ste odsjeli u gradu,

nagovorila bih ga da se prepusti vama na analizu.

Znam da je uvijek cijenio va�e mi�ljenje.

Primate pacijente?

Odlu�ila sam se specijalizirati za dje�ju psihologiju.

Ne znam cijeni li to podru�je. Nismo razgovarali o tome.

Razgovarajte s njim.

Nitko mu ne mo�e pomo�i vi�e od vas.

Nadam se da imate pravo.

Ima� predivnu djecu.

Udala si se. -Jesam.

Za lije�nika?

Da. Zove se Pavel Scheftel.

Rus?

Da, ruski �idov.

Kakav je? -Blag.

Dobro.

Jesi li dobro? -Jesam.

Ne spavam dobro. Stalno sanjam jedan apokalipti�ni san.

Sjeverno more izlije se i stra�na poplava zahvati Alpe.

Odnosi ku�e, tisu�e trupala plutaju.

Naposljetku se veliki plimni val izlije u jezero.

No dotad se voda, koja nadire kao golema lavina,

pretvorila u krv. Krv Europe.

�to misli� da to zna�i?

Nemam pojma. Osim ako se upravo to ne dogodi.

�to kani�? -Planirali smo se vratiti u Rusiju.

Samo idi iz Be�a. -Razgovarala sam s njim pro�li tjedan.

Ne mogu vjerovati da nema pomo�i. -Nema.

Kad mi je odbio prepri�ati san da ne bi ugrozio svoj autoritet,

trebao sam znati. Poslije toga on za mene vi�e nije autoritet.

Pogodilo me kad sam doznao da si stala na njegovu stranu.

Nisam birala stranu. Moram poslu�ati svoj instinkt i razum.

Ne zaboravi da si me izlije�io njegovom metodom.

Odbija prihvatiti da nas ono �to razumijemo nije dovelo nikamo.

Moramo za�i na nepoznati teritorij i vratiti se izvoru svih vjerovanja.

Ne �elim samo pokazati pacijentu bolest kako �u�i u kutu kao �aba.

�elim na�i na�in da mu pomognem da okrene novi list.

Poslati ga na put na kraju kojeg �e postati osoba kakva je i trebao biti.

Nije vrijedno toga da se pritom ti razboli�.

Samo ranjeni lije�nik mo�e iscijeliti drugoga.

�ujem da ima� drugu ljubavnicu.

Doista?

Kako se zove? -Toni.

Je li poput mene? -Nije.

Biv�a pacijentica? -Jest. -�idovka?

Napola �idovka. -U�i za psihoanaliti�arku? -Da.

Ali nije poput mene?

Podsje�a me na tebe.

Kako ti uspijeva? -Ne znam.

Emma je, kao �to vidi�, temelj moje ku�e.

Toni je miris koji ispunjava zrak.

Ljubav prema tebi bila mi je najva�nija u �ivotu. U dobru i zlu.

Pomogla mi je da upoznam sebe.

Trebalo bi biti moje. -Bi.

Katkad mora� u�initi ne�to neoprostivo

samo kako bi nastavio sa �ivotom.

Otto Gross umro je od gladi u Berlinu 1919. g.

Sigmunda Freuda nacisti su istjerali iz Be�a

i umro je od raka u Londonu 1939. g.

Sabina Spielrein vratila se u Rusiju,

gdje je obu�ila nekoliko uglednih psihoanaliti�ara novog S. Saveza

i naposljetku se vratila kao lije�nica u rodni Rostov na Donu.

G. 1941., kad je ve� bila udovica,

nacisti�ki okupatori odveli su nju i njezine

dvije k�eri u sinagogu i ustrijelili ih.

Carl G. Jung do�ivio je dulji �iv�ani slom tijekom 1. svjetskog rata

i naposljetku postao vode�i svjetski psiholog.

Nad�ivio je svoju suprugu Emmu i ljubavnicu

Toni Wolff i umro mirnom smr�u 1961. g.

Svr�etak

Preuzeto sa www.titlovi.com