Original subtitles

Mi smo ro�eni da opstanemo

u svijetu punom opasnosti.

Te�ko�e nas �ine ja�ima.

Sanjamo nemogu�e snove i �elimo ih ostvariti.

Ali mi nismo jedini.

Ljudske borbe oblikuju na�u sudbinu.

I u tim borbama,

se ra�aju novi svjetovi i nove budu�nosti.

Usred kaosa nemilosrdne planete,

ve�ina vrsta ne�e uspjeti.

Ali za jednu, svi dijelovi dolaze na svoje mjesto

i klju�ni doga�aji �e otklju�ati

put za trijumf �ovje�anstva.

Ovo je na�a pri�a,

pri�a o �ovje�anstvu, pri�a o svima nama.

Na po�etku vremena...

...dogodio se Veliki prasak... ...nastao je univerzum.

S njim, svaki atom u na�em tijelu.

Bezbrojne galaksije, bezbrojne zvijezde.

Prevod: proda

A radi se o jednoj: plava planeta,

na�a Zemlja.

Ni jedna druga poznata planeta nema atmosferu i teku�u vodu.

Va�ni uvjeti potrebni za �ivot.

13 milijardi godina nakon Velikog praska,

ra�a se jedinstvena vrsta.

�ovje�anstvo.

Sada, na travnjacima isto�ne Afrike,

po�injemo svoju borbu protiv nepogoda.

Kao zakleta bra�a.

Njihov vo�a, je genetski predak cijelog �ovje�anstva.

Svaki �ovjek, koji �ivi i danas, dijeli dio njegove DNK.

Tri centimetra vi�i od modernog Amerikanca,

prirodni atleta, ro�eni lovac.

Ovo je njegov dom.

Velika dolina isto�ne Afrike.

Plodna laboratorija za �ivot.

Njegov cilj, 450 kilograma mesa.

Dovoljno da nahrani svoju �esto�lanu obitelj, mjesec dana.

Uskoro �e ih biti sedam.

�ena sa kojom dijeli svoj �ivot,

o�ekuje svoje prvo dijete.

Stereoskopski vid, kako bi se procijenila udaljenost.

Spretne ruke.

Brzina na dvije noge.

Ali on ne posjeduje prirodno oru�je,

kao drugi afri�ki grabe�ljivci.

On ne mo�e presti�i jednog geparda.

Nema ni pribli�no snagu jednog lava.

Ili �eljusne kosti jedne hijene.

Ali on je inventivan.

Alati me �ine boljim.

Oru�je me �ini ja�im.

�ovjek mora tr�ati na dve noge,

da bi imao slobodne ruke.

I osloba�anje ruku za rad sa alatima,

mijenja igru.

Nema drugih vrsta na ovoj planeti,

koje bi koristile oru�je i alate kao mi.

�ovjekova sposobnost da projicira snagu,

a ako to ne uspije�, mrtav si.

To je klju� za kontrolu na�eg svijeta.

Mi �emo provesti slijede�ih 100 milenija

usavr�avaju�i oru�ja, koja ubijaju na daljinu.

To je vremenski prozor, koji se zatvara.

Ti ima� pola sekunde

i to je trenutak u kojem

ako mo�e� napraviti pravu stvar,

ti �e� jesti, ti �e� pre�ivjeti.

A ako to propusti�, umrijet �e�.

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org

Priprema za ubijanje,

najva�niji je klju� na�eg pre�ivljavanja:

Kod 300 stupnjeva, iskra.

Vatra.

Na�a planeta je jedino poznato mjesto u univerzumu,

koje nudi prave uvjete za vatru.

Taj element nas �ini onim �to jesmo.

Kuhanje hrane nam daje drugi �eludac,

izvan na�eg tijela.

Sada po�injemo probavljati masti,

ugljikohidrate, proteine

prije nego �to �va�emo hranu,

�to �ini probavu lak�om,

�to zna�i da smo dobili manji �eludac,

a time ve�i mozak.

Bolja prehrana poja�ava ljudski mozak.

Tokom dva miliona godina, on je postao dvostruko ve�i,

sa bilionima vaza.

Najkompleksnija struktura u univerzumu,

koja nam omogu�ava da mislimo,

komuniciramo

i volimo.

Moglo bi se re�i da je dru�tvo,

bilo koja vrsta dru�tva,

po�ela sa kuhanjem mesa preko vatre.

Ali �ovjek nije uvijek lovac.

Vatra ih �titi od drugih grabe�ljivaca,

ali ovaj par �e biti sretan ako �ivi do 30 godina.

Njihovo nero�eno dijete ima samo 50% �ansi

da do�ivi odraslu dob.

Tu su, mo�da, samo 10.000 ljudi na planeti,

manje ljudi nego �to se danas rodi u jednom satu.

Razbacani u malim, izoliranim grupama,

uvijek na rubu izumiranja.

Ali prije oko 70.000 godina,

nekoliko stotina pionira napu�taju Afriku.

To je po�etak izvanredne avanture.

Mi smo svi povezani

sa tim prvim pionirima,

koji su se usudili oti�i daleko

od svoje domovine i gledati dalje.

Mi smo nemirna vrsta, mi ljudi.

Mi uvijek gledamo tamo preko,

a to mo�e zna�iti oceane,

ili planine ili kontinente.

To je u na�oj DNK.

Preko 50.000 godina,

�ovje�anstvo naseljava Bliski istok, Aziju, Australiju i Evropu.

Kako smo se �irili, blagi pomak Zemljine osi

od Sunca, hladi planetu.

Prosje�ne temperature padaju i do 14 stupnjeva.

Tre�ina plenete je pod ledom.

Kilometre visoki gle�eri, �ire se preko sjeverne Azije i Evrope.

Sada nas te nevolje �ine onima �to mi jesmo.

Samo nekoliko stotina kilometara od gle�era,

na mjestu �to �e postati moderna Francuska...

...obitelj pre�ivljava u najte�im klimatskim uvjetima

poznatim �ovje�anstvu.

Ekstremna hladno�a je kao �ivo bi�e,

ona se u�ulja i na�e te gdje si najslabiji.

Ona dolazi iz poda,

ona dolazi iz svih uglova i poku�ava te uni�titi.

Mi smi�ljamo nove tehnologije, kako bi se odr�ali na �ivotu.

Ali na� svijet je opasan kao i uvijek.

Priroda je savr�en stroj za ubijanje.

Najve�a brzina je 55 km/sat.

Njegov ugriz je 105 kg/cm2.

Dovoljno da razlomi kosti.

Vukovi su nemilosrdni i djelotvorni lovci.

Ba� kao i mi.

U ovom smrznutom svijetu, �ovje�anstvo �ini veliki korak naprijed.

Vatra pretvara �pilje u domove.

Mi pravimo prve igle od izo�trnih �ivotinjskih kostiju

i po prvi put pravimo odje�u po mjeri.

Za nas je odje�a moda,

ali za ljude ledenog doba, ona je morala zadr�ati toplinu va�e ko�e,

morali ste njegovati mikroklimu protiv va�e ko�e.

Ina�e nemate nikakve �anse.

Na zidovima pe�ina,

najjedinstvenija ljudska inovacija od svih.

Slike na�eg �ivota i na�eg svijeta.

To su neka od prvih umjetni�kih djela.

Oni su govorili, "�ivio sam".

"Imam osje�aj svog vlastitog identiteta. Ja sam netko."

To je u stvari po�etak ljudskog

kretanja dalje od na�ih �ivotinjskih korijena,

prema novoj vrsti bi�a.

To je mo�da bio prvi primjer individualiteta.

Mi znamo da smo pre�ivjeli to razdoblje.

Ali je dobro imati realni fizi�ki dokaz za to.

Neki vukovi imaju gene, koji ih �ine pitomijim od ostalih.

To su preci pasa, koji danas �ive.

Prvi kontakt su vjerovatno uspostavili vukovi,

koji su tra�ili novi izvor hrane,

koji su bili u stanju stajati dovoljno dugo u blizini ljudi

i jesti ono �to se baci iz pepela iza pe�ine.

Na� neprijatelj iz ledenog doba, postaje �ovjekov najbolji prijatelj.

On mo�e loviti no�u, on mo�e loviti po zvuku,

on mo�e loviti po mirisu,

on mo�e �uti soba na horizontu,

satima prije nego �to �ovjek postane svjestan njihove prisutnosti.

To je nepobjediva kombinacija,

ljudi i psi zajedno, ni�ta ih ne mo�e zaustaviti.

I kad je ledeno doba zavladalo planetom, �ovje�anstvo gura napred.

Protiv svih o�ekivanja, mi napredujemo.

Onda se planeta ponovo po�inje zagrijavati.

10.000 godina prije n.e., ljudska populacija dosti�e milion.

Snijeg se pretvara u ki�u.

Prije �etiri stotine generacija, na Bliskom istoku,

jedna �ena, �ije ime nikada ne�emo saznati,

brine se za budu�nost �ovje�anstva.

Nau�nici je zovu: na�a majka poljoprivrede.

Ono �to ona izmi�lja, mijenja tempo ljudske pri�e,

podi�e gradove,

nove tehnologije, nauku i carstva.

Ali i kriminal, siroma�tvo, bolest...i rat.

Prije 10.000 godina, na plodnim bre�uljcima Bliskog istoka,

jedna ideja je fundamentalno uticala na svijet u kojem danas �ivimo.

Snijeg ledenog doba se pretvara u ljetne ki�e.

Zemlja je jedina poznata planeta,

gdje postoji voda u teku�em obliku,

koja prekriva vi�e od 70% svijeta

i neophodna je za �ivot.

Dok mu�karci love, �ene sakupljaju divlje �itarice.

Blizu pola tone sjemena, na pola hektra trave.

Svaka kalorija koja se izgubi sakupljanjem, donosi u zamjenu 50 kalorija.

Ljudi se podmiruju bogatim izvorom hrane,

sada u grupama od 60 i vi�e.

A prije 10.000 godina, jedna �ena �ini iskorak.

To je temelj na�eg modernog svijeta.

Od odba�enog sjemena, nastaje korijen u sme�u.

To joj daje ideju.

Ona sadi svoje najbolje sjeme, na plodnom komadu zemlje.

Sadnja prvog sjemena, je prvi korak prema civilizaciji.

Oni mogu koristiti krajolik kao svoju prednost.

Tako su ve�e �anse

da �e oni i njihova djeca pre�ivjeti.

Ona njeguje sjemenje, odstranjuje korov i navodnjava zemlju.

Ona je prvi svjetski poljoprivrednik.

Sada, pola hektra zemlje mo�e nahraniti 100 puta vi�e ljudi,

nego lov i sakupljanje.

Poljoprivreda mijenja sve, to je razlika izme�u

nekoliko miliona ljudi na planeti

i nekoliko milijardi ljudi na planeti.

Nova kultura osvaja svijet: p�enica.

Od jedne posude od 27 kg p�enice, dobije se 70 �truca kruha.

3.000 prije n.e., poljoprivreda sti�e u ju�nu Englesku,

stvaraju�i plan za budu�nost:

selo.

Prva naseljena zajednica �ovje�anstva.

A time i nova figura: vo�a.

Pametan, samosvjestan, karizmati�an.

Prva farma �ivotinja: svinje, ovce, koze, goveda.

To je prekretnica u historiji.

U roku od hiljadu godina,

ve�ina doma�ih �ivotinja, koje imamo danas

�e biti ukro�ena za ljudsku upotrebu.

Pripitomljavanje i uzgoj drugih �ivotinja je klju�

rasta na�eg stanovni�tva.

Ali, poljoprivreda tako�er otvara nove fronte ...

... protiv najtrajnijeg neprijatelja ljudskog roda:

bolesti.

Toliko mnogo uobi�ajenih bolesti, kojih se bojimo najvi�e,

sifilis, tuberkuloza,

velike boginje, kuga,

su do�le zbog na�eg �ivota u blizini sa �ivotinjama.

Uz naporan rad i restriktivnu dijetu,

mi smo postali manje zdravi i manji.

Prosje�ni �ovjek je visok samo 1,60 metara,

�ena samo 1,52 metara.

I posjedovanje zemlji�ta ra�a novog neprijatelja:

samog �ovjeka.

U susjednom selu, usjevi su propali.

Ja ne znam da li si ikada bio gladan,

ali kad ogladnite,

to preuzima tvoj um na nevjerovatan na�in.

Po�nete imati, znate, mirisne halucinacije.

Po�nete mirisati stvari koje ne postoje.

Ne mo�ete misliti ni na �ta drugo,

ne mo�ete govoriti o bilo �emu drugom.

Vi �ete se sastati zajedno sa svojim prijateljima

i govoriti �etiri sata o slijede�em obroku.

Na kraju do�ete do kanibalizma.

Ti �e� jesti svoje prijatelje. Mislim, to �e preuzeti.

To se svodi na tvoje u odnosu na moje.

"To je moja zemlja." Naporno sam radio za tu zemlju.

"Stavio sam svoje vrijeme, svoj trud, svoju energiju u tu zemlju."

"Ja sam nau�io da je obra�ujem".

"Ja sam nau�io kako upravljati kroz godi�nja doba."

"Ako ste do�li ovamo da poku�ate ukrasti od mene,"

"da bi to uzeli od mene, pogotovo bez mog pristanka,"

"moram u�initi ne�to po tome, ili sam mrtav!"

Ro�enje ratovanja.

Jedan od deset kostura ranih seljaka,

pokazuje znakove nasilja.

Poljoprivrednik mo�e o�ekivati ??da �e umrijeti

pet godina prije na�ih predaka lovaca-sakuplja�a.

Sa poljoprivrednim �ivotom dolazi jo� jedan skok za �ovje�anstvo:

Novi na�ini �alosti i po�eci organizirane religije.

Na ravnici u ju�noj Engleskoj,

stoji spomenik onima koje smo izgubili:

Stonehenge.

Vjerovanje u zagrobni �ivot,

nadahnjuje neke od najve�ih in�enjerskih projekata �ove�anstva.

A u isto vrijeme kad i Stonehenge, 3000 km udaljen,

nastaje jo� jedan izvanredan spomenik mrtvima.

Najve�a zgrada na Zemlji za slijede�ih 4.000 godina.

Na obalama rijeke Nil u Africi,

�ovje�anstvo gradi jednu od prvih velikih civilizacija.

Njen najve�i in�enjerski podvig:

Ogromna piramida, grobnica za faraona Keopsa,

Boga - kralja Egipta.

To se osje�a da taj spomenik predstavlja ne�to

�to je ve�e od ljudskog,

to mora biti izgra�eno od samog Boga.

Najvi�a gra�evina u narednih 4.000 godina, koju je sagradio �ovjek.

35.000 radnika.

Nema �eljeznog alata, nema vozila na kota�ima.

Samo meka bakrena dlijeta i pile.

�itavi gradovi izgra�eni radnom snagom.

To nisu robovi.

Mnogi od njih su kvalificirani majstori, pla�eni u zrnu i pivom.

Nadle�an za poslove gra�evinarstva: hemiunu,

princ Egipta, premijer

i jedan od prvih i najve�ih in�enjera

u pri�i o �ovje�anstvu.

A logisti�ki izazov, omogu�io je jedan izum,

klju� za ve�inu dostignu�a �ovje�anstva:

Pisanje.

Zamislite da poku�avate organizirati

20.000 do 30.000 ljudi,

jedini na�in za to je da se napi�u informacije.

Razvijeno prije 5.000 godina na Bliskom istoku,

pismo je produ�etak ljudskog mozga.

Mo�emo komunicirati jedni sa drugima na daljinu i kroz vrijeme.

Hemiunu vizija okuplja radnu snagu nevi�enu do tada.

Morao si sa kamenoloma dovesti i staviti blok

svake dve do tri minute da se zavr�i ta struktura,

u 10-satnom radnom danu, to je suludo!

Potrebno je 20 godina i dva miliona kamenih blokova,

svaki te�ine vi�e od kamioneta,

da se podignu 120 metara iznad tla.

Radnici su organizirani u konkurentske grupe.

Ljudi su pametni,

oni razumiju da imamo konkurentsku prirodu

i oni su razdvojili te ljude u grupe i rekli:

"U redu, vi podignite ovo kamenje,"

"vi podignite ovo kamenje, tko to mo�e br�e?"

U grobljima oko piramida,

1 od 5 kostura radnika pokazuje dokaze

te�kih povreda od nezgoda.

Potrebno je 20 godina i dva miliona blokova za zavr�etak.

Prekriven poliranim kre�njakom.

Oivi�en zlatom.

A duboko unutra, grobna komora.

Piramida je ma�ina za uskrsnu�e,

gdje �e faraon Keops �ivjeti me�u bogovima.

�irom Bliskog istoka, rastu prvi gradovi,

revolucija u ljudskom �ivotu.

Kanesh, danas u modernoj Turskoj.

Dio rasta gradova je taj da poljoprivrednici mogu da �ive zajedno,

i ne samo poljoprivrednici,

nego i ljudi koji prave alate za poljoprivrednike.

Grad ra�a dva nova klju�a ljudskog napretka:

Trgovinu i industriju.

I novu vrstu �ovjeka: poduzetnika.

Imdi ilum, jedan od prvih trgovaca za kojeg znamo

u pri�i o �ovje�anstvu.

On trguje jednim od najrje�ih

i najvrijednijih materijala svog vremena: kositrom.

Kositar je klju� za novu industriju.

Dodan bakru, on proizvodi bronzu.

Sna�an, o�tar,

metal, koji mijenja lice ratovanja

za narednih 2.000 godina.

Ali kositar je jedan od najrje�ih metala drevnog svijeta,

prona�en u samo nekoliko udaljenih mjesta.

Amur je Imdijev sin.

Partner u poslovanju svog oca.

On je na trgova�koj misiji, koja �e pro�iriti horizonte �ovje�anstva.

Stotine kilometara od ku�e, on prevozi kositar,

miniran u planinama Irana i Afganistana.

Ovdje mo�ete vidjeti po�etak rasta

doslovno me�unarodne trgovine.

Prije skoro 4.000 godina,

trgovci poput Imdija ??pretvaraju pisanje u ne�to novo.

Oni bukvalno ulaze u historiju.

Stotine Imdijevih ??pisama na glinenim tablicama �e pre�ivjeti.

U jednom pismu, poslovnom partneru,

on pi�e o svom sinu:

"Amur se zanima samo za hranu i pivo."

"On mora da nau�i da radi ono �to mu se ka�e."

"On mora da postane �ovjek."

Velika vrijednost pronalaska pisma,

le�i u tome

da nam ostavlja pisani trag,

onoga �to sada znamo kao na�u historiju, kao ljudskih bi�a.

Ali mu�kost Amura �e uskoro biti testirana.

Ljudi bi prevozili kositar preko ove ogromne udaljenosti.

Oni su mogli napraviti ogroman dobitak,

ali to je bilo izuzetno riskantno.

Pola tone kositra, koji �e donijeti 100% profita.

Ali ovo je zemlja bandita.

Trgovina i industrija su skovale nove veze

�irom svijeta.

Amur prevozi vrijedan teret kroz zemlju bandita.

Ljudi koji su stvorili svijet

su ljudi koji su bili nosioci rizika,

ljudi koji nisu igrali na sigurno,

ljudi koji mogu da vide priliku

gdje drugi vide samo opasnost.

Trgovina otvara nove granice,

povezuje svijet kao nikada prije.

Mo�ete da vidite same po�etke

trgovine i specijalizacije,

o kojima �e Adam Smith govoriti

hiljadama godina kasnije,

u "Bogatstvu naroda",

gdje razli�ite grupe imaju razli�ite sposobnosti.

Ba� tamo sa bronzom,

mo�ete vidjeti po�etke moderne ekonomije.

Trgovci �ire civilizaciju �irom svijeta,

povezivanjem Bliskog istoka sa Indijom, Evropom i �ire.

Ali trgovina sa bronzom i borba da se kontrolira,

sada dovodi do ra�anja modernog ratovanja.

Megiddo, u dana�njem Izraelu.

16. april 1457. prije n.e.

Egipatski novi faraon, Tutmoses III.

Mlad, ambiciozan, neprovjeren.

Bliskoisto�ni gospodari rata su zauzeli

grad Megido,

klju� za trgova�ku mre�u drevnog svijeta.

On je bio pripreman za ovo,

a kad je kona�no postao faraon,

oni su ga izazvali.

Kada gledate Megido, morate shvatiti

da je krv �ivota te civilizacije,

to su trgova�ki putevi.

I on je kao, "U redu, ja �u vam pokazati ono �to ja mogu u�initi."

12.000 vojnika.

Oficiri, pukovi, vodovi.

Nova vrsta vojske.

Ve�ina su regruti,

poljoprivrednici pozvani na oru�je.

Ali i obu�eni profesionalci.

�estoki nubijski vojnici iz dana�njeg Sudana.

Svi �ekaju nare�enje boga-kralja.

Ne postoji ni�ta kao vidjeti svog vo�u u prvom redovima.

Bilo da je faraon ili general Patton,

ljudi vide svog lidera kako idu u borbu,

riskiraju�i svoj �ivot,

samo �elite poja�ati i dokazati svom �efu

da ste dobili ono �to je potrebno za pobjedu.

Ovo je prva zabilje�ena bitka u pri�i o �ovje�anstvu.

"Njegovo Veli�anstvo izvire dalje na �elu svoje vojske,"

"u pozla�enim ko�ijama od �istog zlata",

"ukra�enim instrumentima rata."

U Bibliji, Megido �e dobiti ime Armagedon.

Egipatske ko�ije sa maksimalnom brzinom od 40 kilometara na sat.

Ko�ije je vi�e poput borbenog helikoptera.

Strelac na ko�ijama je ovdje ratnik.

Oni se voze i ispaljuju strelice.

To bi bilo uznemiruju�e,

to bi bilo kaoti�no na povr�ini od kilometra,

ovaj veliki oblak pra�ine od konfuzije.

Samo to je moralo stvoriti u�as

kod neprijatelja, koji stoji tamo.

Po�elo je doba masovnog ratovanja.

Borba �ovje�anstva za resurse,

stvara prvo veliko carstvo u svijetu.

Egipatski faraon Tutmoses III,

vodi vojsku od dvanaest hiljada vojnika,

u bitku za kontrolu nad gradom Megido.

On je neprovjeren, on je mlad, on je neiskusan,

njegovi ljudi stvarno ne znaju �ta da o�ekuju od njega,

pa ono �to on treba da uradi je da mora iza�i

i voditi u prvim redovima

i pokazati svojim ljudima, da ja sam odgovoran,

ja sam vo�a, ja �u biti primjer.

Neka se prve strelice bacaju na mene.

Vi �ete staviti svoju mu�kost u pitanje,

ako niste mogli pokazati hrabrost kao va� bog kralj.

Egipatski pisari bilje�e prekretnicu.

Neprijatelj ...

Pobjegao strmoglavo u Megido u strahu ...

a on je bio u mogu�nosti to u�initi kroz pamet i hrabrost i muda,

on je bio u mogu�nosti da zbri�e

izuzetno mo�nu koaliciju snaga.

Egipatski pjesnik bilje�i sudbinu obi�nog vojnika:

Mladi� pozvan za rat,

dijete je zgrabio sa maj�inih grudi.

Kada dostigne mu�kost: njegove kosti, razbijene.

Pobunjenici, gospodari rata predaju svoju djecu kao taoce.

Oni �e biti uzeti u Egipat,

ako bi se ponovo pobunili protiv faraona,

oni �e biti ubijeni.

Tutmoses III pro�iruje egipatsko carstvo,

na najve�u veli�inu ikada -

milion kvadratnih kilometara.

"Ja sam produ�io vlast u Egiptu,"

"kolika je putanja Sunca."

Od vrste boraca za opstanak,

�ovje�anstvo je otklju�alo klju�eve za kontrolu na�e sudbine:

vatra, poljoprivreda,

komunikacija,

izgradnja gradova, pionirska trgovina

i umije�e ratovanja.

Jedan �ovjek sada mo�e kontrolirati �ivote miliona.

�ovjek sa snagom Boga.

Ali era kralja nalik bogu se privodi kraju.

Novi materijal iskopan iz Zemljine kore,

�e transformisati na�u budu�nost.

Nove tehnologije.

Novi ljudi.

I nove ideje.

�eljezno doba.

Preuzeto sa www.titlovi.com

Podr�i nas i postanite VIP �lan ukloniti sve oglase www.OpenSubtitles.org