Original subtitles

Ro�eni smo da pre�ivimo

u svijetu punom opasnosti.

Pote�ko�e nas ja�aju.

Sanjamo nemogu�e snove.

I ostvarujemo ih.

Ali nismo jedinstveni. �ovjek borbama oblikuje sudbinu.

U tim borbama izranjaju novi svjetovi i nove budu�nosti.

Usred kaosa surovog planeta ve�ina bi vrsta nestala.

Ali za jednu svi �e se dijelovi poslo�iti,

a zbir klju�eva otvorit �e put za trijumf �ovje�anstva

To je na�a pri�a. Pri�a o svima nama.

�OVJE�ANSTVO: PRI�A O NAMA Izumitelji

U praskozorju vremena,

svemir je nastao eksplozijom.

S njim i svaki atom na�ega tijela.

Bezbrojne galaktike i mnogobrojne zvijezde.

A pokraj jedne od njih

plavi planet, na�a Zemlja.

Nijedan drugi poznati planet nema atmosferu i teku�u vodu.

Uvjeti potrebni za �ivot.

13 milijardi godina nakon nastanka svemira,

ro�ena je jedinstvena vrsta. �ovje�anstvo.

U travnatim ravnicama isto�ne Afrike

po�injemo nejednaku borbu.

Skupina bra�e, njihov vo�a,

genski predak cijelog �ovje�anstva

Svaki �ovjek danas dijeli dio njegova DNK-a.

Pet centimetara vi�i od suvremenog Amerikanca,

prirodni sporta�, ro�eni lovac.

Ovo je njegov dom, isto�noafri�ki rasjed.

Plodni laboratorij �ivota.

Pred njim su tisu�e kilograma mesa

Dovoljno da njegova �estero�lana obitelj bude sita mjesecima.

Uskoro �e ih biti sedmero.

�ena s kojom dijeli �ivot o�ekuje njihovo prvo dijete

Stereoskopski vid kojim to�no procjenjuje udaljenost.

Vje�te ruke.

Brzina s dvije noge.

Ali on nema prirodno oru�je ostalih afri�kih grabe�ljivaca.

Ne mo�e tr�ati br�e od geparda.

Ni izdaleka nije sna�an kao lav.

Nema �eljusti hijene kojom ona lomi kosti

Zato se utje�e izumima...

Oru�e me �ini boljim. Oru�je me �ini mo�nijim.

Morate se kretati na dvije noge.

Morate osloboditi ruke.

Slobodne ruke kako bi baratao oru�em mijenjaju igru.

Nijedna druga vrsta na planetu nije poput nas iskoristila oru�e i oru�je.

Ljudska sposobnost da poka�e snagu

bitna je za kontrolu svijeta.

Sljede�ih sto tisu�lje�a usavr�avat �emo oru�je kojim ubijamo

Na daljinu.

Jedan se prozor zatvara.

Ako eksplodirate i pravilno postupite u samo pola sekunde,

jest �ete i pre�ivjeti. Ako je propustite, mrtvi ste.

Priprema plijena, najve�i klju� opstanka.

Iskra na 150 stupnjeva.

Vatra.

Na� planet jedini u znanom svemiru ima prave uvjete gorenja vatre.

To je element koji nas sve oblikuje.

Kuhanje hrane daje nam drugi �eludac izvan na�eg tijela.

Po�injemo probavljati masno�e, ugljikohidrate, proteine

prije nego �to sa�va�emo hranu. Tako je lak�e probavljamo.

Zbog toga dobivamo manji �eludac i ve�i mozak.

Bolja prehrana razvija mozak.

U dva milijuna godina, on se dvostruko pove�ao

s bilijunima veza.

Najslo�enija struktura u svemiru

koja nam omogu�uje da mislimo, komuniciramo

i volimo.

Mo�emo govoriti da je po�etak dru�tva, svakog dru�tva,

pripremanje hrane na vatri.

Ali �ovjek nije uvijek lovac.

Vatra ih �titi od ostalih grabe�ljivaca.

Ali ovaj �e par imati sre�e ako do�ivi tridesetu.

Njihovo nero�eno dijete ima 50% �ansi da odraste.

Na planetu ima mo�da samo 10.000 ljudi.

Manje nego �to ih se danas rodi u jednom satu.

Razbacani u malim izoliranim skupinama,

uvijek na rubu izumiranja.

Ali prije 70.000 godina,

nekoliko stotina predvodnika oti�lo je iz Afrike.

Po�etak nevjerojatne pustolovine.

Svi smo u rodu s tim prvim pionirima

koji su se usudili iza�i iz svoje domovine i krenuti u nepoznato.

Mi ljudi nemirna smo skupina. Uvijek gledamo prijeko.

A prijeko mogu biti oceani, planine ili kontinenti.

To je na� ustroj, na� DNK.

Prije 50.000 godina, �ovjek je naselio Bliski istok, Aziju,

Australiju i Europu.

Dok smo se �irili, lagani odmak Zemljine osi od Sunca hladi planet.

Prosje�ne temperature spu�taju se na -10 stupnjeva.

Tre�ina planeta je pod ledom.

Kilometar i pol visoki ledenjaci

�ire se sjevernom Azijom i Europom.

Te�ki uvjeti �ivota oblikuju nas.

Nekoliko stotina kilometara od ledenja�kog zida

u kraju koji �e postati suvremena Francuska

obitelj pre�ivljava u najsurovijoj klimi koju �ovjek poznaje.

Ekstremna hladno�a je poput �ivog bi�a.

�ulja se i nalazi vas ondje gdje ste najslabiji. Uvu�i �e se s tla,

do�i �e iz svih kutova i zdrobiti vas.

Smi�ljamo nove tehnologije da bismo ostali �ivi.

Ali na� je svijet i dalje podmukao.

Savr�en stroj prirode za ubijanje.

Brzina do 56 km/h.

�eljusti grizu silom od 105 kg/cm2.

Dovoljno da zdrobe kost.

Vukovi su surovo u�inkoviti kad love u �oporu.

Poput nas.

U tom zamrznutom svijetu, �ovje�anstvo �ini velik iskorak.

Vatra pretvara �pilje u domove.

Iz �ivotinjskih kosti izra�ujemo prve igle.

Prvi put �ijemo odje�u.

Odje�a je za nas moda, ali za �ovjeka u ledeno doba

slu�ila je da nam ko�a ostane topla, da odr�imo mikroklimu

Ako to ne uspijemo, po�injemo pucati.

Na �piljskim zidovima jedinstveni ljudski izum.

Slike iz na�ih �ivota i iz na�ega svijeta.

Prva umjetni�ka djela.

Ona ka�u: �ivio sam. Imam osje�aj vlastitog identiteta. Ja sam netko.

To je po�etak sve ve�eg ljudskog odmaka od �ivotinjskih korijena,

pretvaranje u novu vrstu.

To mo�e biti prvi primjer individualnosti.

Znamo da smo pre�ivjeli to razdoblje.

Ali dobro je vidjeti opipljive dokaze toga.

�a�ica vukova ima gene koji ih �ine pitomijima od ostalih.

Preci svih dana�njih pasa.

Prvi kontakt napravili su vukovi koji su �eljeli istra�iti novi izvor hrane.

Koji su bili u stanju ostati uz ljude dovoljno dugo

da pojedu ostatke ba�ene iza �pilje.

Neprijatelji iz ledenog doba postali su nam najbolji prijatelji.

On mo�e loviti no�u, lovi po zvuku, mirisu, �uje soba iza obzorja

satima prije nego �to ga mi uo�imo.

Ljudi i psi zajedno nepobjediva su kombinacija,

ni�ta ih ne mo�e zaustaviti.

Dok led prekriva planet, �ovjek kre�e dalje

i unato� svim nepogodama, napredujemo.

Tada se planet po�inje opet zagrijavati.

10.000 g. pr. Krista, na Zemlji je bilo milijun ljudi.

Snijeg se pretvara u ki�u.

Prije 400 nara�taja na Bliskom istoku.

�ena �ije ime ne�emo nikada saznati

uzgojila je budu�nost �ovje�anstva.

Znanstvenici je nazivaju na�a majka poljodjelka.

Ono �to je ona izumila mijenja ritam ljudske povijesti.

Nastaju gradovi i nove tehnologije.

Znanost i carstva.

Ali i zlo�in, siroma�tvo, bolest i rat.

Prije 10.000 godina, na plodnim bliskoisto�nim obroncima,

ideja ra�a svijet u kojemu danas �ivimo.

Snijeg ledenog doba pretvara se u ljetne pljuskove.

Zemlja je jedini poznati planet na kojem postoji voda teku�ica.

Ona pokriva vi�e od 70% planeta.

I klju�na je za �ivot.

Dok mu�karci love, �ene skupljaju divlje sjeme.

Gotovo tona sjemenja iz jednog hektara trave.

Svaka kalorija utro�ena u skupljanje donosi 50 zauzvrat.

Ljudi se nastanjuju uz bogate izvore hrane.

Sada u skupinama od 60 i vi�e.

Prije 10.000 godina, jedna �ena dolazi do velikog preokreta.

On je osnova na�eg suvremenog svijeta.

Odba�eno sjeme pu�ta korijenje u sme�u.

To kod nje ra�a ideju.

Najbolje sjeme sadi u plodnom komadu zemlje.

Sadnja sjemena prvi je korak prema civilizaciji.

Iskori�tavanje okoli�a jamstvo je pre�ivljavanja za njih i djecu.

Njeguje sjeme, plijevi ga i zalijeva.

Prva svjetska poljodjelka.

Sada hektar zemlje mo�e nahraniti stostruko vi�e ljudi

nego lov i skupljanje.

Poljodjelstvo mijenja pravila igre.

Razlika je izme�u nekoliko milijuna ljudi na planetu

i milijarda ljudi na planetu.

Novi usjev osvaja svijet. P�enica.

Iz jednog bu�ela, 27 kg, 70 �truca kruha.

Do 3000. g. pr. Krista poljodjelstvo sti�e u Englesku,

stvaraju�i nov uzorak za budu�nost.

Selo.

Prva ljudska naselja.

I novi lik. Vo�u.

Pametan, rje�it, karizmati�an.

Prve poljoprivredne �ivotinje, svinje, ovce, koze, krave.

To je prekretnica.

U tisu�u godina, ve�ina dana�njih doma�ih �ivotinja

pripitomljena je za ljudske potrebe

�ivotinjsko pripitomljavanje i parenje klju� je rasta populacije.

Ali poljoprivreda je otvorila novu boji�nicu

protiv najupornijeg �ovjekova neprijatelja: bolesti.

Mnoge bolesti kojih se najvi�e bojimo, sifilis, tuberkuloza,

boginje, kuga, pojavile su se jer smo �ivjeli uza �ivotinje.

Uz te�ak rad i ograni�enu prehranu, postali smo manje zdravi.

I ni�i. Prosje�ni je mu�karac visok samo 1,60 m.

�ena samo 1,52 m.

Posjedovanje zemlje ra�a novog neprijatelja.

�ovjeka.

U susjednom selu usjevi nisu rodili.

Ne znam jeste li kad bili gladni,

ali glad na nevjerojatan na�in preuzme mozak.

Javljaju se olfaktivne halucinacije. Nju�ite �ega nema.

Ne mislite i ne govorite ni o �emu drugom.

S prijateljima �ete razgovarati satima o jelu. Slijedi kanibalizam.

Pojest �ete prijatelje. Preuzet �e vas.

To se svodi na va�e protiv moga.

To je moja zemlja. Mukotrpno sam je obra�ivao.

Ulo�io sam vrijeme, energiju i snagu u tu zemlju.

Nau�io sam kako �u je obra�ivati po godi�njim dobima.

A ti mi to poku�ava� oteti? Uzeti bez moga dopu�tenja?

Moram ne�to poduzeti ili sam mrtav.

Po�etak ratovanja.

Svaki deseti kostur prvih poljodjelaca nosi znakove nasilja.

Poljodjelac �e umrijeti pet godina prije pretka lovca ili skuplja�a.

S poljodjelstvom se javljaju novi na�ini tugovanja

i po�eci organizirane religije.

U ravnici ju�ne Engleske, spomenik onima koje smo izgubili.

Stonehenge.

Vjerovanje u zagrobni �ivot nadahnulo je

najve�e graditeljske pothvate �ovje�anstva.

Istodobno kad i Stonehenge,

3500 km daleko, drugi neobi�ni spomenik mrtvima poprima oblik.

Najve�a gra�evina na svijetu u sljede�ih 4000 godina

Na obalama rijeke Nila u Africi

�ovjek stvara prvu veliku civilizaciju.

Njezin najve�i graditeljski pothvat

prostrana je grobnica piramida za faraona Keopsa,

egipatskog boga kralja.

Bit �e to spomenik koji predstavlja ne�to ve�e od ljudskog.

Njega mora sagraditi bog.

Najvi�a umjetna gra�evina u sljede�ih 4000 godina.

35.000 radnika.

Nema �eljeznog oru�a ni vozila na kota�ima.

Samo meka dlijeta od bakra i pile.

Za radnike su sagra�eni cijeli gradovi.

To nisu robovi. Mnogi su vje�ti obrtnici.

Pla�eni su zrnjem i pivom.

Zadu�en za gradnju...

Hemiunu, egipatski princ, premijer

i jedan od prvih i najve�ih in�enjera u povijesti �ovje�anstva.

Logisti�ki je izazov omogu�en jednim izumom.

On je klju� za ve�inu ljudskih dostignu�a. Pismo.

Zamislite da morate organizirati 20 do 30 tisu�a ljudi.

Jedini na�in da to ostvarite jest da sve zapi�ete.

Razvijeno prije 5000 g. na Bliskom istoku,

pismo je produ�etak ljudskog mozga.

Mo�emo me�usobno razgovarati udaljeni prostorno i vremenski.

Hemiunuova vizija spojila je radnu silu nikada dotad vi�enu.

Trebali ste odlomiti, prenijeti i postaviti kameni blok

svake 2-3 minute da biste zavr�ili gra�evinu. To je suludo.

Trebalo je 20 g. i dva milijuna kamenih blokova,

svaki te�i od kamiona.

Podignuti ih 120 m u zrak.

Radnici su bili organizirani u natjecateljske skupine.

Ljudi shva�aju da imamo natjecateljsku prirodu

i zato su radnike podijelili u skupine i rekli im:

Vi �ete vu�i kamenje i vi �ete vu�i kamenje. Tko mo�e br�e?

U grobljima oko piramide, svaki peti kostur radnika

nosi dokaze te�kih ozljeda.

Trebalo je 20 g. i dva milijuna blokova do zavr�etka.

Pokrivena ugla�anim vapnencem s vr�kom od zlata

i duboko unutra pogrebna komora.

Piramida je stroj uskrsnu�a

u kojoj �e faraon Keops �ivjeti me�u bogovima.

Diljem Bliskog istoka ni�u prvi gradovi.

Revolucija ljudskog �ivota.

Kane�, danas u suvremenoj Turskoj.

Dio grada sagra�en je tako da poljodjelci mogu zajedno �ivjeti.

I ne samo oni, nego i ljudi koji izra�uju oru�e za njih.

Grad je mjesto postanka dvaju klju�eva ljudskog napretka.

Trgovine i industrije.

I nove vrste ljudi. Poduzetnika.

Imdi Ilum je prvi trgovac za kojega znamo u ljudskoj povijesti.

On trguje najrje�im i najvrednijim materijalom svoga doba.

Kositrom.

Kositar je podloga nove industrije.

Pomije�an s bakrom daje broncu.

�vrsta i o�tra, ona je metal koji �e promijeniti ratovanje

u sljede�a dva tisu�lje�a.

Ali kositar je jedna od najrje�ih kovina starog doba.

Na�en je na samo nekoliko udaljenih mjesta.

Amur je Imdijev sin.

Partner u o�evu biznisu.

Na trgova�koj je misiji koja �iri ljudska obzorja.

Stotine kilometara od ku�e nosi kositar

iskopan u planinama Irana i Afganistana.

To je doslovni po�etak uspona me�unarodne trgovine.

Prije gotovo 4000 g., trgovci poput Imdija

pismo su pretvorili u ne�to novo. Oni doslovno stvaraju povijest.

Ostale su nam stotine Imdijevih pisama na glinenim plo�icama.

U jednom pismu poslovnom suradniku pi�e o svom sinu.

Amura zanima samo hrana i pivo.

Treba nau�iti raditi ono �to mu ka�em. Treba postati mu�karac.

Velika vrijednost izuma pisma

bila je u ostavljanju pisanog traga

koji sada prepoznajemo kao povijest �ovje�anstva.

Ali Amurova �e mu�kost biti stavljena na ku�nju.

Ljudi bi prenosili kositar preko velikih udaljenosti

i mogli bi mnogo zaraditi, ali bilo je veoma opasno.

Pola tone kositra moglo se prodati uz profit od sto posto.

Ali ovo je zemlja razbojnika.

Trgovina i industrija stvaraju nove veze diljem svijeta.

Amur prenosi vrijedan teret kroz zemlju razbojnika.

Ljudi koji su stvorili svijet ljudi su koji riskiraju

i ljudi koji ne idu na sigurno,

ljudi koji vide priliku ondje gdje drugi vide rizik.

Trgovina otvara nove granice.

Povezuje svijet kao nikad prije.

Ovdje vidite po�etke trgovine i specijalizacije

o kojima �e Adam Smith govoriti tisu�e godina poslije,

gdje razli�ite skupine posjeduju razli�ite sposobnosti.

Ovdje u bronci po�etak je suvremene ekonomije.

Trgovci �ire civilizaciju diljem svijeta

povezuju�i Bliski istok s Indijom, Europom i dalje.

Ali trgovina broncom i borba da je se kontrolira

dovest �e do ro�enja suvremenog ratovanja.

Megiddo u suvremenom Izraelu.

16. travnja 1457. pr. Krista.

Egipatski novi faraon Tutmozis III.

Mlad, ambiciozan, neisku�an.

Bliskoisto�ni vojni zapovjednici osvojili su grad Megiddo.

Sredi�te trgovinske mre�e staroga svijeta.

Bio je odgojen za to, a kad je napokon postao faraon,

izazvali su ga. Megiddo je bio �ivotna krv te civilizacije.

Tu su trgovinski putovi.

I on misli: Pokazat �u vam �to ja mogu.

12.000 vojnika.

�asnici, pukovnije, vodovi.

Nova vrsta vojske.

Ve�ina je unova�ena. Poljodjelci pozvani u vojsku.

Ali i trenirani profesionalci.

Divlji nubijski vojnici iz dana�njeg Sudana.

Svi �ekaju zapovijedi boga kralja.

Ni�ta nije kao vidjeti vo�u pred sobom.

Bio to faraon ili general Patton.

Kad ljudi vide svog vo�u kako riskira �ivot,

�ele pokazati �efu da nose u sebi �elju za pobjedom.

To je prva zabilje�ena bitka u povijesti �ovje�anstva.

Njegovo Veli�anstvo vodilo je svoju vojsku

u zlatnoj ko�iji s ratnim oru�jem.

U Bibliji �e Megiddo dati svoje ime Armagedonu

Egipatska bojna kola s najve�om brzinom od 40 km na sat.

Bojna kola su poput naoru�anog helikoptera.

Ratnik je strijelac u kolima. On odapinje dok prolaze.

To �e unijeti malodu�nost, bit �e kaoti�no na velikom prostoru.

Taj veliki pra�ni oblak smetenosti.

Ve� je to prestravilo neprijatelje koji su ondje stajali.

Doba masovnog ratovanja je zapo�elo.

Ljudska borba za resurse stvara prva velika carstva.

Egipatski faraon Tutmozis III. vodi vojsku od 12.000 ljudi

u bitku za grad Megiddo.

On je neisku�an, mlad, neiskusan

i njegovi ljudi ne znaju �to o�ekivati od njega.

Zato ih mora povesti i pokazati. Ja zapovijedam, ja sam vo�a,

ja �u pokazati primjerom. Neka prvu strijelu odapnu na mene.

Dovodite u pitanje svoju mu�kost ako ne slijedite kralja.

Egipatski pisati zabilje�ili su prekretnicu bitke.

Neprijatelj je u strahu pobjegao natrag u Megiddo.

Uspio je zbrisati nevjerojatno mo�nu koaliciju sila.

A u�inio je to zahvaljuju�i mudrosti, hrabrosti i petlji.

Egipatski pjesnik zabilje�io je sudbinu obi�nog vojnika.

Mladi�i pozvani u rat,

dijete otrgnuto s maj�inih prsa,

Kada dosegne zrelost, kosti mu se rasprsnu�e.

Pobunjeni zapovjednici predali su svoju djecu kao taoce.

Ona su odvedena u Egipat.

Ako se novi faraonovi podanici ikada ponovno pobune,

bit �e pobijena.

Tutmozis III. �iri Egipatsko Carstvo

na golemo prostranstvo od milijun km2.

On tvrdi: Pro�irio sam Egipatsko Carstvo po cijeloj stazi Sunca.

Od vrste koja se borila za opstanak,

�ovje�anstvo je otkrilo klju� kojim otvara na�u sudbinu.

Vatrom, poljodjelstvom, komunikacijom,

gradnjom gradova, po�ecima trgovine i umjetno��u ratovanja.

Jedan �ovjek sada kontrolira �ivote milijuna.

�ovjek s bo�jom mo�i.

Ali razdoblje kraljeva pribli�ava se kraju.

Novi materijali iskopani iz Zemljine kore

preoblikovat �e na�u budu�nost.

Nova tehnologija, novi ljudi.

Nove ideje. �eljezno doba.

Obradio: Lemonzoo

Preuzeto sa www.titlovi.com