All language subtitles for Houston.We.Have.A.Problem!2016.HBO.720p.mp4 (1)

www.titlovi.com

Pitate li prosje�nog roditelja
vjeruje li u Djeda Mraza,

Re�i �e: "Naravno da ne, nisam
lud. Pretvaram se zbog djece."

No kada to isto pitate djecu,

Normalno �e dijete odgovoriti: "Ne,
nisam lud. Roditelji kupuju darove."

"Pretvaram se da vjerujem da ih
ne razo�aram i da dobijem dar."

Zapravo nitko ne vjeruje.

Svi tvrde da se pretvaraju zbog
drugih. Ipak, stvar funkcionira.

Oblikuje na�u
dru�tvenu stvarnost.

HOUSTON, IMAMO PROBLEM!
Obrada by: www.exyu-subs.tk

- Lijeva.
- Ova? -Ne, lijeva.

Lijeva. -Ova?
Ne. Jako je lijepa.

Ne, molim te.
Dobro. Koju �eli�? Ovu?

Da! -U toj izgleda� staro.
Hvala ti. Nema na �emu.

Sve ide k vragu. NASA nije
vi�e onakva kakve se sje�am.

Sada Rusi �alju
ljude u svemir, a ne mi.

Vi�e ne znamo
ni kako se to radi.

Ivan i ja poslali
smo �ovjeka na Mjesec.

A sada je vrhunac tip koji isko�i
iz balona s "Red Bullom�. Ma dajte!"

Mislite da to i�ta
vrijedi? Ne vrijedi.

U Isto�noj Europi je hladno.
Trebate pomo�? U redu je.

Nemam pojma gdje Ivan
nalazi te ku�ne pomo�nice.

Ima dobar ukus. -Da.
Idete onamo s njim? -Da.

Mislim da �e ga u
Zagrebu �ekati jo� ljudi.

Valjda znate u �to se upu�tate.
Da.

�to vam se dogodilo?

Javio mi se
jedan �ovjek iz SAD-a.

Koji tvrdi da je
moj otac. Ivan Pavi�.

Znate �to? Cijeli
�ivot �ivim bez oca.

Smatrala sam da
je poginuo. Mislim...

Ja sam s njegovom
majkom odlazila na njegov grob.

"Me�unarodna
zra�na luka George Bush."

Mislim da �e ovo biti
zanimljivo putovanje. -Jako.

Tim vi�e �to nisam
bio ondje 50 godina.

Dolazi li Nata�a na Pag?
Da, na�i �emo se na Pagu.

- Izvrsno. Jako mi je drago.
- Da.

- To je dogovoreno s njom?
- Da.

Mnogi spisi iz 1960-ih tek
su sada dostupni javnosti.

Nakon 50 godina
imamo jasniju sliku onoga.

�to se zapravo zbilo u 1960-ima.

To je to.

Nema stakla unutra?

Ne. �uvajte nogu. Evo ga.

To je ono �to tra�imo.
Evo ga. Herman Poto�nik.

Slovenski znanstvenik.

G. 1929. Pisao je drugu
knjigu o putovanju u svemir.

Zbilja revolucionarne
ideje, s mnogo detalja.

Na�alost, umro je dok
je pisao drugu knjigu.

Izgubilo se sve
na �emu je radio.

Krajem 2. Svjetskog rata.

Jugoslavenska obavje�tajna
slu�ba otkriva lokaciju tih spisa.

Javili su to vo�i Komunisti�ke
partije Jugoslavije Josipu Brozu Titu.

Te ga informirali o
njihovoj potencijalnoj va�nosti.

Tito je tra�io da spise
pregledaju stru�njaci.

Koji su zaklju�ili da sadr�e
vrlo detaljne upute o tome.

Kako izgraditi svemirsku letjelicu
koja bi mogla otputovati na Mjesec.

Tito je shvatio da bi spisi mogli
pomo�i njegovoj mladoj dr�avi.

Koja �e se na�i izme�u
isto�nih i zapadnih blokova.

Tito nare�uje
pokretanje svemirskog programa.

Postao sam dio in�enjerskog tima.

Koji je radio na razvoju
modula za ljudsku posadu.

Jugoslavenskog
svemirskog programa.

Vidjeli smo da su Jugoslaveni
uporno tra�ili lokaciju za testiranja.

Gdje bi testirali
svemirsku tehnologiju.

Istodobno, Jugoslavija je gradila
golemu podzemnu zra�nu bazu,

Objekt 505 koji je
savr�eno odgovarao.

Dodijelili su me timu �asnika
za protu-obavje�tajnu sigurnost.

Morali smo iseliti nekoliko sela.

Kako seljaci ne bi
obra�ivali polja u blizini.

Te da stranci ili
turisti ne bi fotkali.

Hajdemo.

Kad u�emo, pokazat �u
vam da u idu�ih 50 metara...

Do�la je policija. Nema
problema. Javit �emo im se.

Vi ste na�? -Da. Anga�irali su me
da im poka�em podzemni objekt.

Poznajem situaciju.
Sto je ovo? Vi ste?

On je iz SAD-a.
Amerikanac. Da. -A kamera?

Snimamo ne�to. Sada ne.

Provjeri ovo. -�to
�e Amerikanac tu?

On je... Povjesni�ar.
Pitaju �ime se bavite.

Mo�e� prevesti? -Da.
Razumijete engleski? Malo.

Povjesni�ar sam. Zanima
me povijest ovoga objekta.

�to ka�e? -Da je povjesni�ari
zanima ga povijest ovog mjesta

I pri�a o svemirskom programu...
U redu.

Tu smo. -Imali smo
svu opremu za testiranje,

Ali objekt nije jo� bio u funkciji.
Jo� su ga gradili.

U listopadu 1957.
Po�elo je svemirsko doba.

Rusi su lansirali
vi�estupanjsku raketu.

Koja je nosila prvi
umjetni satelit. Sputnjik 1.

Predvidio sam da �e do�i dan.

Kad �e se bitke odvijati
u svemiru, a ne u zraku.

Narod SAD-a poni�en
je, uznemiren i nesretan.

Nije u pitanju samo na�
ponos nego i na�a sigurnost.

Na�a je zemlja u nevolji.
Moramo zaklju�iti.

Da �e za deset godina
Rusija biti daleko ispred nas.

Nekoliko mjeseci nakon
pokretanja svemirskog programa.

Tito je do�ao u Objekt
505 u iznenadni posjet.

Protu-obavje�tajna slu�ba bilje�ila
je takve posjete za internu uporabu.

Otkri�e i osvajanje
drugih planeta i svemira.

Ovisi o
zajedni�kom trudu Zemljana.

Da istra�e kakve susjede imaju.

Tito je inzistirao
da se stvari ubrzaju,

�to su mu na�i
in�enjeri i obe�ali.

Da �e na� projekt biti
bolji od sovjetskog Sputnjika.

Ondje dolje bila je
velika lansirna rampa.

Trostupanjska raketa s
malim modulom. -Aha.

U modul smo stavili prase.
Prase? Da.

Projekt koji je bio realiziran zvao
se Triglav 1, trostupanjska raketa,

Koja je uklju�ivala
mnoga Poto�nikova rje�enja.

Radar, preuzmi kontrolu.
Gubimo vizualni kontakt.

Kad je raketa dovr�ena,
poletjela je do stratosfere.

Pomogli smo skriti pad modula.

Pao je u me�unarodne
vode, na granici s Italijom.

Na� se brod susreo s talijanskim.

Koji je registrirao prekr�aj.

Jer je na� brod morao
u�i u talijanske vode.

Tako su Talijani mogli naga�ati
po �to je do�ao na� vojni brod.

Pra��i� je pre�ivio let.

Halo? Nata�a. �iga, koliko je?

Da, ja sam, Ivan. Sve
je u redu, sletjeli smo.

U Hrvatskoj sam.
Vidimo se na Pagu. Bok!

Dru�e Tito, �elite
Ii iskoristiti priliku

I re�i gra�anima SAD-a koja
je va�a posebna poruka za njih?

- Dru�e Tito...
- U redu je.

�elim iskoristiti ovu priliku i
pozdraviti gra�ane Amerike.

Te im po�eljeti svako dobro.
Tako�er, za sve one u Americi.

Koji gaje simpatije za na�a...

Ne, ne... Nastojanja. Nastojanja.

Da stvorimo novu,
sretnu i sna�nu Jugoslaviju.

- Idemo lijevo.
- Ovuda.

Pa �emo vidjeti... Mislim da je
tu negdje, ne sje�am se to�no.

Mislim da je to ova zgrada.

Bila je manja od ostalih.
Dobro. Vratimo se.

Zapela mi je noga. Koja? Desna.

Mo�e� Ii me gurnuti? Moju nogu.

- Mo�e� Ii je izvaditi?
- Ne.

- Dobro si?
- Jesam.

Ivan je rekao da su
Jugoslaveni morali improvizirati.

Nisu imali resurse
kao Amerikanci ili Sovjeti.

Postavili su ovaj spremnik za
budu�e jugoslavenske astronaute.

Simulacija beste�inskog
stanja plutanjem u vodi.

Budu�i astronauti u�li
bi u spremnik, pod vodu,

I dobili zadatke. Izazov je
bio izvesti ih dok plutaju.

Da se naviknu na
beste�insko stanje.

Nakon polijetanja trostupanjske
rakete po�elo je planiranje ve�e.

No nije bilo novca i
razvoj je zaostajao.

Svemirski program
o�ito je bio preskup.

Bio je to prili�an
udarac za nas,

Iako smo na neki
na�in bili spremni za to.

Jugoslavija bi
trebala uzeti kredite.

No kreditori tra�e da im to�no
predo�ite za �to vam treba novac.

Re�i me�unarodnim kreditorima
da financiramo svemirski program,

Bilo je nemogu�e.

Tito je bio �ovjek
velikih apetita, velikih ideja.

Odustajanje od svemirskog
programa zna�ilo bi neuspjeh.

To bi rezultiralo politi�kim
posljedicama, pa i za Tita.

Izra�uni financijskih
stru�njaka bili su takvi.

Da bi Jugoslavija
mogla bankrotirati.

SAD je imao suprotan problem.

Imali su novac,
ali ne i tehnologiju.

Neuspjeh lunarne sonde
Pioneer O, raketa Vanguard...

Na vlast je do�ao Kennedy
koji je bio pod golemim pritiskom.

Da se ne�to u�ini. Mora
razmotriti sve mogu�nosti.

Na� je svemirski
program pod revizijom.

Slu�aju�i potpredsjednika koji
predsjeda Svemirskim vije�em,

Ispitali smo svoje
jake i slabe to�ke.

Gdje mo�emo uspjeti, a gdje ne.

Ovdje vidimo podzemnu
zra�nu bazu, takozvani Objekt 505.

I prva identifikacija, fotografija
lansiranja rakete izvan atmosfere.

CIA je rekla Kennedyju da
jugoslavenski svemirski program.

Ima sli�nosti s ameri�kim.

Kennedy je poslao iskusnog
diplomata Harrimana u Beograd.

Da ispita teren. -Drago nam
je �to smo opet u Beogradu.

Drago mi je �to �u se opet
susresti s predsjednikom Titom.

Razgovarat �emo o temama
za koje postoji obostrani interes.

Major Hafner naredio mi je.

Da za Amerikance izradim
prili�no uljep�ani izvje�taj.

Iako je na� program bio je na
dobrom putu, nije bio funkcionalan.

Je li istina da su se izvje�taji
o svemirskom programu la�irali.

Kako bi se prikazao u ljep�em
svjetlu? Jeste li vi to naredili?

Ne. Izvje�taji o na�em
svemirskom programu.

Uvijek su bili realni.

Mo�da su
znanstvenici katkad pretjerivali.

No nisu bili namjerno la�irani.

Nismo smjeli
prevariti budu�eg kupca.

Falsificirao sam skice,

Uljep�avao
rezultate testnih lansiranja.

Dopu�tam da su neki tehni�ki
detalji bili prikazani vi�estrano.

Ra�unali smo da �e predstavnici
NASA-e rado do�i u Jugoslaviju.

I do�li su.

G. Scott, dobro do�li u
Sloveniju. �emu se veselite?

Razmjeni sa
znanstvenicima u Sloveniji.

Jer znamo da postoji
visoka razina razumijevanja

I o�ekujemo da nam postave
zanimljiva i va�na pitanja.

Naravno, s obzirom na to �to
smo dosad vidjeli u Jugoslaviji,

Radujemo se
gostoljubivosti ljudi

I zabavi u kojoj
�emo zasigurno u�ivati.

NASA-ina delegacija bila je vrlo
impresionirana na�im programom.

Procjena du�nosnika bila je da
je rije� o naprednom programu.

Te da je i tehnologija napredna.

Potajno vjerujemo da
Amerikanci vjeruju u nas.

To je na�in na koji
mitovi funkcioniraju.

Znam da nije istina, ali znam da
drugi vjeruju da to vrijedi za mene.

To je dio ameri�ke naivnosti.

Skloni su
vjerovati tajnama drugih.

Tito je odlu�io program ponuditi
Amerikancima za odre�eni iznos.

Ovo je slovenska ambasada.
Ali neko� je bila jugoslavenska.

Dobro jutro!

To je to. Konferencijska
soba. Tu se sve odigralo.

Tu je stajao veliki
konferencijski stol,

Hrpa stolaca, papiri posvuda,

Ameri�ki i jugoslavenski
du�nosnici tu su pregovarali.

I o�ito veliko osiguranje.

Amerikanci su, kao �to je i
obi�aj kapitalisti�kih dr�ava,

Poku�ali smanjiti iznos.
No mi nismo popustili.

Tra�ili smo tri
milijarde dolara.

Dogovorili su se. 2,5 milijardi
dolara za svemirski program.

Bilo je to tri puta vi�e od
NASA-ina godi�njeg bud�eta.

Javnost nije znala
za�to je Tito dobio taj novac.

Re�eno je da je to pomo�
SAD-a za razvoj Jugoslavije.

Gledano u dana�njim okvirima,
NASA je platila 50 milijardi dolara.

Ono je otok
Pag, tu sam se rodio.

Tu sam se vjen�ao i
sada sam opet ovdje.

Sutra �ete prvi put vidjeti
svoju k�er poslije... -Da.

Nikad je nisam vidio,
nemam ni njezinu fotografiju.

Ne znam kako izgleda, ali
mislim da �emo se nanju�iti.

Moja k�i. -Dobar dan.
Martina, drago mi je.

- Ivane, sve u redu?
- Jest.

Matej, ho�e� nam pomo�i?
Nema problema.

Ovo je moja k�i
Ana, doktorica znanosti.

Od 1983. Radila je za
jugoslavensku sigurnosnu slu�bu.

Poslije za slovensku, tako da
smo obiteljska sigurnosna tvrtka.

To�no.

Tito je bio pravi operativac.

Znao je prodati da se
nije znalo �to je prodao.

Sve �to se nalazilo na institutu,
dokumentacija, skice i oprema,

Sve je to moralo
i�i Amerikancima.

Jugoslavija je
imala logisti�ki problem.

Kako da prebace tisu�e komada
opreme u SAD a da nitko ne primijeti?

- Dobro do�li. Izvolite.
- Hvala.

Za prijevoz modula i
rakete smi�ljen je plan.

Prema kojem je sve trebalo
prebaciti u neutralnu dr�avu.

Odlu�ili smo se za Maroko.

Za�to Maroko? Jer je
�lanica Pokreta nesvrstanih

I ima veliku
ameri�ku vojnu bazu.

Organizirali su Titov posjet
Maroku kao dio Puta mira.

Brodu "Galebu" pridru�ili su se i
drugi, uklju�uju�i i transportni,

Koji su nosili cijeli
jugoslavenski svemirski program.

"Galeb" je bio Titova perjanica,
upotrebljavao se u diplomatske svrhe.

Njime je putovao diljem svijeta.

Titova flota bila je
najbolja kamufla�a.

Pa smo neprimije�eni
pre�li Sredozemno more.

Jer su ondje dopu�tenu kontrolu
prometa radili Talijani i Francuzi,

Kao i pregled brodova.

More je bilo mirno i na
putu nije bilo problema.

U jednom trenutku Tito se
prebacio na susjedni brod.

Mo�da mu je Jovanka
dosa�ivala ili je bila nervozna.

Pa se htio maknuti. Jovanka
je katkad znala biti dosadna.

Pogotovo s
�lanovima sigurnosne slu�be.

Ovo je Titova spava�a soba.
Gle ti to.

Nikad ne bih o�ekivao
tu boju u Titovu krevetu.

Ru�i�asta. -Lijepa je.
Jest. Fini, tvrdi madrac.

Roger, nemoj ga slomiti.

- U redu je?
- Da.

To je predivna ideja o
mitu da je to Casablanca.

Jer je Casablanca
svojevrsna pozadina.

Gdje drugi obavljaju
svoje prljave poslove.

U filmu "Casablanca"
gotovo da nema Marokanaca.

Pojavljuju se samo kao statisti.

Idemo jo� malo zajedno
pa �u onda sama dalje.

Kamo �ete? Ispuniti o�evu �elju.

A to je? Imam mnogo pitanja.

Idem u kratki posjet.
Dobro. Prijatelju svog oca?

Nije prijatelj, nego
o�eva operativna veza.

Nazvat �u vas. -Bit �emo
tu pa se javite kad zavr�ite.

- Dogovoreno?
- Da. Bok!

Tito se zadr�ao
u Maroku dva dana.

Tijekom kojih je s brodova
trebalo iskrcati sve kutije.

To se nije dogodilo u Casablanci,
nego dalje u ameri�koj vojnoj bazi.

Ali u tajnosti. Amerikanci su
ih pretovarili na svoje brodove

I odvezli ih u SAD.

Svjesni smo da se
samo u miru mo�e stvarati,

Da je mir prijeko potreban
uvjet za izgradnju socijalizma,

Me�unarodne
suradnje i globalnog napretka.

Marokanski kralj nije mogao pitati
izravno ni Tita ni njegovo osoblje.

O �emu je rije�. To se tako ne
radi u obavje�tajnim slu�bama.

Iz ovog je spisa vidljivo da
kralj nije znao �to se doga�a.

Taj ste spis dobili od prijatelja
svog oca? Ne�u vi�e ispitivati.

Sve je zavr�eno u
posljednjem trenutku.

Kao zahvalu Tito je svakomu
od nas darovao ovakav pi�tolj.

Te nam je
zahvalio na sudjelovanju.

U Jugoslaviju smo se vratili
drugim prijevoznim sredstvom,

A Tito je nastavio put
prema drugim afri�kim dr�avama.

Dok su napu�tali Maroko, Sovjeti
su poslali prvog �ovjeka u svemir.

Jurija Gagarina.
Jugoslaveni su osjetili olak�anje.

�to su uspjeli posti�i dogovor
prije nego �to se to dogodilo.

Odlu�ili smo oti�i na Mjesec,

Odlu�ili smo oti�i na Mjesec u
ovom desetlje�u, kao i druge stvari,

Ne zato �to je to lako,
nego zato �to je te�ko.

Gra�anke i gra�ani
Jugoslavije, drugovi i drugarice,

Novo atomsko doba i
prodor �ovjeka u svemir.

U�inili su da se ljudi boje
genijalnih tekovina ljudskog uma.

Mo�da �e ne�to od toga biti
kori�teno izvan na�e zemlje.

Ali neka nam to ne smeta.

Jer ulazimo ne samo s velikim
uspjesima u razvoju socijalizma.

Nego i s najboljim
izgledima za daljnji napredak.

Kojim �emo podi�i
standard i stvoriti bolju budu�nost.

Idemo. Dolje prema
moru ako uspijemo.

Mislim da mo�emo
pro�i tu s lijeve strane.

- Zapravo ne. Tu desno.
- Gdje?

Ako uspijemo do�i.
�ekajte, ispast �e. �ekaj.

Prvo stani pa razmisli i pogledaj
pa da Vidimo... -Hajdemo lijevo.

Doveo sam te ovamo da ti poka�em
gdje sam izveo svoj prvi pokus.

Projektirao sam brod...
Zbilja? Da. Od ba�ve.

Ba�ve? -I zaplovio sam. Da
me otac nije izvukao iz mora,

Sigurno bih se ugu�io.

Koje sam batine dobio od oca.

Vjerujem ako si
dovde do�ao u ba�vi.

Do�li smo ovamo samo zbog ba�ve?

Da. To je va�na
epizoda u mom �ivotu.

Mogao si mi to
ispri�ati i u hotelu.

Jugoslaveni su prodali
svoj svemirski program

I zemlja je napredovala.

Ne samo da su rije�ili financijski
teret nego su im za njega i platili.

Odjednom je standard porastao

I bio je najvi�i me�u
socijalisti�kim zemljama.

Vi�estrana je i bogata Titova
osobnost, kao i na�a revolucija,

Nezaustavljiva u svom hodu.
Zahvaljujem ti u ime komunista.

Na svemu �to si uspje�no i sa
�arom revolucionara dosad u�inio

I �elimo ti jo� mnogo
zdravlja i godina �ivota.

Kako bi nas i dalje
vodio, poticao i inspirirao.

Amerikanci su dobili
jugoslavensku tehnologiju.

Koja nije funkcionirala.
Problemi su po�eli odmah.

Kad smo sve to dobili,
nismo imali ba� ni�ta.

Strahovali smo da nema ni�ega.

Jer nisu mogli zadr�ati ni
svinju koju su lansirali s obale.

Pokupili su je i ispekli. I uz to
dobili milijarde na�ega novca.

U me�uvremenu, sve
smo njihove planove bacili.

Amerikanci su bili bijesni.
Sto su rekli?

Da smo im prodali
nerazvijeni program.

Nastala je uzbuna na institutu.

Uspostavljena je izravna veza
s SAD-om, radili smo i no�u.

To je tipi�no za
mitske konstrukcije.

Suprotnosti se podudaraju.

S jedne strane
Balkan je navodno mjesto.

Gdje se dr�i do
staromodnih obe�anja.

I ako umrem,
ispunit �u svoje obe�anje.

Radije �u umrijeti
nego pogaziti rije�.

No istodobno
ondje vlada lukavost.

Mo�ete li zamisliti kako
bi se Amerikanci iznenadili.

Da su od Jugoslavije dobili
program koji zbilja funkcionira?

Htjeli su da Tito objasni
za�to tehnologija ne radi.

G. 1963. Tito je odlu�io posjetiti
Kennedyja. Vrlo �kakljiva situacija.

- U�ite.
- Lijepo je.

Ovdje je Tito odsjeo i pokazao
solidarnost s radni�kom klasom.

Neki su ljudi
ravnopravniji od drugih.

Ugostili smo sve ameri�ke
predsjednike od 1931. Godine.

Kad je predsjednik tu,
zna�i da radi. Nije na odmoru.

Prije susreta s Kennedyjem
1963. Tito je odsjeo u "Waldorfu".

Kennedy se uzrujao
�to tehnologija ne radi.

Pa je Tito do�ao izgladiti stvari.

G. Predsjedni�e, �ivimo u
te�kom i opasnom svijetu.

Va�no je da razumijemo
osnovnu politiku i ciljeve.

Tako da se
opasnost mo�e umanjiti.

G. Predsjedni�e, dame i gospodo,

Srda�no zahvaljujemo na
prijateljskom pozivu i dobrodo�lici.

Sa zadovoljstvom
koristim ovu priliku.

Da iskreno razmijenimo
stavove o trenuta�nom stanju,

Kao i o pitanjima koja
se ti�u na�ih zemalja.

Kennedy je dao ultimatum.
Sredite program ili vratite novac.

Tito je bio u
ozbiljnom problemu.

Suradnja s CIA-om nije
i�la onako kako smo htjeli.

Bilo nas je premalo.

Pa su se ekstremisti poku�ali
probiti do Titova apartmana,

Pri �emu su koristili i oru�je.

Nikola Kavaja poku�ao je atentat
na Tita dok je boravio u New Yorku.

Koji je bio
navodni pla�enik CIA-e.

No sprije�ili su
ga Titovi tjelohranitelji.

Zbog poku�aja atentata na
Tita odlu�ili smo da se vrati.

Time su prekinuti pregovori.

Situacija je
odjednom postala vrlo napeta.

G. Predsjedni�e? -Ja sam.
Kako ste? Dobro.

Jeste li bolje? -Da. -�ao mi je
zbog te�ko�a u New Yorku.

Hvala. Nije bilo stra�no.

I mene katkad
izvi�de u New Yorku.

Nadam se da ste dobro putovali i
drago nam je da ste nas posjetili.

Hvala. -Pozdravite gospo�u...
Hvala.

Kao �to rekoh, hvala na
posjetu. Do�ite nam opet.

Hvala. Nadam se i
va�em posjetu Jugoslaviji.

U redu. Hvala. Zbogom. Zbogom.

Titu je bilo drago �to se
akcija uspje�no okon�ala.

Jer je tako dao do znanja
da nema igre s Jugoslavijom.

Zato je Tito upozorio Kennedyja.

Da njihov sigurnosni
sustav ima propusta.

U listopadu 1963. Tito
se vratio u Jugoslaviju.

Idu�i mjesec ovamo je
do�ao predsjednik Kennedy.

Dok se vozio Ulicom Elmom,
do�lo je do poku�aja atentata.

Ovaj put uspje�no. -Mislite li
da su ta dva incidenta povezana?

Ne �elite re�i. Nemam komentara.

U Jugoslaviji je
slu�beno progla�en dan �alosti.

Tito se upisao u
knjigu �alosti u Beogradu.

Ljudi ne vole Ameriku.

Razgovarao sam s
pokojnim Kennedyjem.

Bio sam zadnji �ef dr�ave
koji je s njim razgovarao.

Ubili su ga mjesec poslije.

Pitao me kakav sam
dojam stekao o Americi.

Rekao sam mu da nisam
odu�evljen va�om demokracijom.

Jer nije predsjednik
svemogu�. Biraju ga.

Tako da nije lako.

Ideja teorija zavjere jest.

Da je rije� o ideologiji
za obi�ne, glupe ljude.

Imate slo�enu situaciju
i ne mo�ete je razumjeti.

Teorija zavjere nudi
jednostavan odgovor.

Paradoksalno, na�in
kako zata�kati zavjeru.

Jest prikazati je kao teoriju
zavjere i ra�unati na �injenicu.

Da se ne�e shvatiti ozbiljno.

Evo crkve. Sad bi to trebala
biti tre�a ku�a s ove strane.

Dobar dan! Dobar dan. Snimate?

Da, dokumentarac.

Onda snimite ovu konobu.
Stvorena je za dokumentarce.

- U�ite.
- Idemo? Hajdemo. -Hvala.

Pomaknut �u. Sjednite i vi.
Mi smo filmska ekipa.

Ma Sjednite. Pa ne�e
sam sjediti za stolom.

I vi._-Do�i �u. Samo da...
�elite ne�to popiti?

�to �ete? -Ako nam dopusti.
Onda mo�e?

Imate vo�ni sok? -Sok u
konobi! Crno ili bijelo vino.

Tako je to u konobi. Sve staro
�to smo na�li u ku�i ovdje je.

Gore imamo apartmane. -To
je va�a ku�a? Vi ste vlasnica?

Jesam, ali to smo kupili od
jedne obitelji prije 30 godina.

Sve smo preuredili,
stavili talijanske plo�ice...

Od koga ste je kupili?

Od Pavi�a. Ako vam
treba, preporu�ite nas...

Jeste li poznavali Ivana Pavi�a?

On je...

Ovo je gadno mjesto, kao i svako
drugo. Svi sve govore o svakome.

�to je bilo s njim?

Ka�u da je sletio dolje
kod trajekta, da se ubio.

Da je lo�e zavr�io.

A neki tvrde da su ga
Srbi ubili. �to�ta se pri�a.

Mogu vam re�i samo to
�to sam �ula. Nemam pojma.

Mami je bilo te�ko
samoj. Preudala se.

Ali zadr�ala je prezime Pavi�.

Udala se za
jednog Svetozara, pilota.

Bio je dobar �ovjek.
Bio je dobar prema nama.

To je najva�nije. -Ali
nije im i�lo. Rastali su se.

Za�to? -Nije im i�lo.
Nije im i�lo? Nije.

Kako si ti to podnijela?
Stalno sam gledala mamu.

Koja nikad nije
povjerovala da si poginuo.

Mislim da je �ekala da se vrati�.
Zao mi je. I meni. Zbog svega.

Dame i gospodo,
predsjednik SAD-a!

Postoje ljudi u na�oj vladi koji
su se borili prije deset godina.

Da osiguraju ulogu SAD-a u
svemiru. Bio sam jedan od njih.

Nakon Kennedyjeve smrti do�ao
je novi predsjednik L. Johnson.

Otpo�etka je bio pod
pritiskom da u�ini ne�to.

Do�lo je do
promjene u ameri�koj politici.

Ovo je telefonski razgovor izme�u
Johnsona i dr�avnog tajnika Ruska.

_ Johnson je bio ljut. Rekao je:
"�ele nas sve napraviti budalama."

"To je najve�a zbrka
koju sam ikad vidio."

Rusk ka�e da Jugoslaveni �ele
da se Tito susretne sa Johnsonom.

Koji to ne �eli pa u
Beograd �alje Ruska.

No Rusk nije do�ao
pregovarati nego re�i:

"Sredite tehnologiju. Nema
vi�e isprika ili nam vratite novac.�"

Rusk je dodao:
"Mo�emo izdati prijetnju."

Jugoslaveni su
poslali 26 in�enjera u SAD.

Da pomognu
Amerikancima oko programa.

To se moralo u�initi u tajnosti.

Morali su smisliti kako to
u�initi a da se ne sazna.

Amerikanci su zahtijevali
da nitko ne smije saznati.

Da su na�i znanstvenici
oti�li pomo�i Amerikancima.

Primjer Ivana
Pavi�a bio je poseban.

Inscenirali smo da je izletio
iz zavoja na Pagu i poginuo.

U autu. Truplo je
navodno izvu�eno iz mora.

Te je odr�an la�ni
pogreb u zatvorenom lijesu.

Na pogreb je bila
pozvana i njegova �ena.

Koja je tada bila trudna.

Kad sam stigao na institut,

Sazvali su hitan sastanak
u konferencijskoj dvorani.

Kasnio sam pa smo se
pozdravili brzim poljupcem.

Jeste li se smjeli
oprostiti od supruge? -Ne.

Iz konferencijske su nas
dvorane prebacili u avion.

I zatim u Langley
u NASA-in centar.

I vi�e se nismo vidjeli.

Jugoslaveni su bili �okirani.

Neki su navodno
imali �iv�ane slomove.

In�enjeri su dobili nove identitete.

Nisu smjeli zvati
obitelj u Jugoslaviji.

Re�eno im je da �e
im obitelji biti zbrinute

I da im se ni�ta ne�e
dogoditi. Ali moraju �utjeti.

Mnogo kasnije
doznao sam od Hafnera.

Da sam dobio k�er.

Voljela bih znati koji je to veliki
razlog za�to su me odvojili od oca.

Nema tog programa na svijetu.

Koji �ovjeku mo�e
oduzeti pravo na izbor.

Ako bi to bio tvoj
izbor, onda ni�ta.

No ako ti je to nametnuto...

Prof. Novakovi� zavr�io je na
Golom otoku, koliko ja znam.

Da, ali vratio se obitelji.

Koju je korist imala obitelj
od njega u onakvu stanju?

To je druga pri�a. -Bez
brige, bio bi nam dobar.

�elite li se na�i
s Ivanom Pavi�em?

Susret bi vjerojatno bio
zanimljiv, pogotovo zato.

�to bismo si smjeli re�i
stvari koje prije nismo.

Kad ostarite,
nema vi�e zamjerki.

Moramo otvoriti ovo dolje.

- Je li daleko?
- Skroz na kraju.

- Koji grob?
- Stigli smo. Tu je.

Tvoj grob.

Eto vidi�. -Tko tu le�i?
Vjerojatno nitko.

Ne znam. -Za�to bi
le�ao netko unutra?

Kad su napokon
poslali svoje ljude.

Da sura�uju s nama. Ma
dajte! Znali smo vi�e od vas.

Vremenom smo se
integrirali, no potrajalo je.

Amerikanci su shvatili.

Da jugoslavenska
tehnologija ne�e nikad proraditi.

Ni uz pomo�
jugoslavenskih in�enjera.

Titov je cilj bio dobiti na
vremenu da na�e rje�enje.

NASA je bila bijesna jer je potro�ila
tri godi�nja bud�eta na Jugoslaviju.

A sada su morali
odgoditi let na Mjesec.

Posjetio je na�e in�enjere iza
zatvorenih vrata. Uvjeravao nas je.

Da nas nisu zaboravili,
kao ni ranjenike sa Sutjeske.

Jugoslavenski in�enjeri
bili su vrijedan doprinos.

Neki su daleko
dogurali u NASA-i.

Bez pomo�i Titove tehnologije.

Nekoliko godina poslije
pokrenuta je misija Apollo.

20 sekundi i
odbrojavam. 15 sekundi.

12,11,10,9...

Pokre�em proceduru paljenja.

6, 5, 4, 3, 2, 1,0.

Svi motori rade.

Imamo uzlijetanje. 33
minute nakon punog sata.

Neil Armstrong javlja da
Apollo ide u pravom smjeru.

Mali korak za �ovjeka,
ali veliki za �ovje�anstvo.

Neal i Buzz, govorim s vama
preko telefona iz Bijele ku�e.

Ovo je zasigurno
najva�niji poziv u povijesti.

Ne mogu vam opisati
koliko se ponosimo vama.

Za sve Amerikance ovo
je najponosniji dan ikada.

Siguran sam da �e nam se
pridru�iti i ljudi diljem svijeta.

Krenuli smo, Houston.

Naveliko se slavilo.
Dijelila su se odlikovanja.

A nas 26 in�enjera nitko nije
ni spomenuo. Kao da nas nema.

Pavi�eva supruga Vesna
poslije je izvr�ila samoubojstvo.

Kakva je bila va�a majka Vesna?

Mislim da je cijeli �ivot bila jako
tu�na �to je izgubila svoju ljubav.

Je li ikada govorila
o Ivanu, va�em ocu?

Jest.

Stalno je govorila
o njemu. Oprostite.

Mislim da nikad nije
mogla krenuti dalje.

I to mi je jako �ao.

Ekipa Apolla 11
posjetila je Beograd

I Amerikanci su iskoristili priliku
da tada po�alju i pregovara�ki tim.

Tito ih nije mogao ignorirati.

Do�li su ga upozoriti da
ne�e vi�e trpjeti isprike.

Novac koji su mu dali
sada je pretvoren u zajam,

�to je pokrenulo sukob
izme�u Jugoslavije i SAD-a.

Koji se samo pogor�ao. -U
dva dana upoznali smo vo�e

I do�li smo
prenijeti duh Apolla.

No nosimo sa sobom
vi�e nego �to smo donijeli.

�elim jo� re�i:
"Dovi�enja, Jugoslavijo."

Tito je bio bijesan
zbog promjena uvjeta.

U prona�enim transkriptima
vidljivo je da je bio izvan sebe.

Prijetio je Nixonu
da �e Sovjetima re�i.

Da su Amerikanci
nesposobni i lakovjerni.

Nixon se ponio arogantno

I zahtijevao da mu Tito
vrati nekoliko milijuna dolara.

Jugoslavija je zavr�ila s
dugom od 20 milijardi dolara.

Nixona je naljutilo to �to je
Tito non�alantno pu�io cigare.

Koje mu je slao Fidel
Castro ravno iz Kube.

Veliki broj ljudi u SAD-u pita
se kako �ovjek od 77 godina

I dalje izgleda tako
zdravo. Koja je va�a tajna?

Stalno radim i ne
stignem ostarjeti.

Nemamo se �ega bojati.

Moglo bi na�koditi to �to sada
poku�avamo u�initi s Jugoslavijom.

Ne �elimo sukob. No
uvijek postoje razmirice.

Ovo je predsjedni�ka
inicijativa otpo�etka.

Da. -Budi strog i reci da su
ljudi protiv komunizma. To�ka.

Imamo nekoliko asova u rukavu. -Ti
gadovi sigurno imaju problem s tim.

Ovo �e ih zbuniti i dr�ati ih...

Tako je. O�ekuju...
Ako ne upali, briga me.

Uskoro �u doznati i okrenuti
desno tako jako da im se zavrti.

Ne znam. -Izbrisat �emo ih s
lica Zemlje. Ozbiljno to mislim.

�est jugoslavenskih diplomatskih
misija u SAD-u napadnuto je.

Uslijed zagonetnih bomba�kih
napada u razmaku od sat vremena.

Ambasada u
Washingtonu jako je o�te�ena.

Bomba je postavljena u
plitku rupu izvan kotlovnice.

Strop je o�te�en,
stakla su popucala,

A velika rupa
o�tetila je temeljni zid.

Ima 28 ranjenih.
Osumnji�eni su na ispitivanju.

Vlada osu�uje napad
kao sulud i besmislen.

Za napad se
okrivljuju protu-titovski teroristi.

Tito se prepao i po�eo razmi�ljati
kako da vrati novac Amerikancima.

Nismo imali toliko novca pa je
po�eo razmi�ljati o alternativama.

Stru�ne analize zaklju�ile su da
bi dug mogli otplatiti izvozom auta.

U kragujeva�koj "Zastavi"
bili su vrlo iznena�eni.

Kad im je predlo�io da izrade
luksuzan, moderno opremljen auto,

�to su in�enjeri i u�inili.

Jugoslavija i SAD ve� niz
godina uspje�no sura�uju.

Duboko vjerujem da �emo
tu suradnju jo� i vi�e produbiti.

Na obostrano
zadovoljstvo. Hvala.

Gospodine... -�ekajte da
popijemo pa onda prevedite.

Nekoliko godina poslije s Titom
smo i�li u "Zastavu" u Kragujevac.

Gdje su Titu predali
klju�eve od novog auta.

Situacija je bila mu�na.

Tito je klju� dao pomo�niku
rekav�i da to nije auto za njega.

Bio je vidno razo�aran.
Bilo je o�ito da su pogrije�ili.

Jer nisu izvje�tavali
Tita o razvoju auta.

"Yugo" �e sigurno biti najve�a
vrijednost za najmanje novca.

Na�em "Yugu" �elim mirno
more i sretan put u Ameriku.

Zbogom i sretno u Americi.

Predstavljamo novi "Yugo",

In�enjersko
dostignu�e iz Jugoslavije.

Od prometnih gu�vi do grubih terena,
"Yugo" �e vas odvesti svakamo.

Od Zapadne od Isto�ne
obale "Yugo" gazi konkurenciju.

Pouzdanost je njegovo drugo ime.

Uvijanje i sigurnost
imaju posve novo zna�enje.

Nemojte �ekati jer mo�ete
ostvariti san o pouzdanom autu.

Kupite si slobodu, kupite "Yugo".

"Yugo", vi�e
slobode za manje novce.

Povijest se ponavlja.
"Yugo" je stigao u SAD

I postaje poznat kao jedan od
najgorih auta u povijesti SAD-a.

Odnos izme�u Jugoslavije i
SAD-a i dalje se pogor�avao.

- Koji je plan?
- Idemo do Victora.

Koji je 1980-ima radio
u sovjetskoj ambasadi.

Ima hrpu zanimljivih informacija.

O ameri�koj
uklju�enosti u Jugoslaviju.

- Viktore, 388?
- Da.

To bi trebalo biti to.

Titov neuspjeh s "Yugom"
zna�i da po�inje gubiti kontrolu.

Ekonomska situacija sve je gora.
Inflacija raste, kao i nezaposlenost.

Svemirski program koji
je podijeljen na republike...

�ale se na njega. Tita
napadaju vlastiti ljudi.

Mora prihvatiti novi ustav koji daje
ve�u samostalnost republikama.

Stvaranjem novog ustava ulazimo
u novu fazu borbe za socijalizam.

Tito to shva�a kao izdaju, a za
SAD je to trenutak koji su �ekali.

Da se uklju�e u
samu Jugoslaviju.

Ovo je kopija originalnog
povjerljivog izvje�taja CIA-e.

Ovo je nacrt
budu�nosti Jugoslavije.

Prikazali su �to bi SAD htio
da se dogodi da se vrati novac.

Saznali smo za taj plan.

Bila je rije� o
takozvanoj destabilizaciji.

Koja se temeljila na poznatoj
doktrini sukoba niskog intenziteta.

Destabilizirati komunisti�ki re�im,
poduprijeti demokratske stranke,

Poticati ameri�ke tvrtke
da posluju s republikama.

Jer su tako manje i
lak�e je njima upravljati.

Jer su sada pojedina�ne zemlje.

Jugoslavenska narodna armija.

Odjednom je postala zadnja
jedinstvena cjelina u zemlji.

Poku�ala je uspostaviti
kontrolu nad situacijom.

No SAD podupire
radikalne demokratske ideje.

Dokle god se aparat dr�avne
sigurnosti ne bude mijenjao,

Nema smisla govoriti o prijelazu
u normalno, demokratsko dru�tvo.

Ne zaboravimo da
je aparat tu i djeluje.

Sje�am se tog va�eg �i�eka.

Bio je pod kontrolom
dr�avne sigurnosne slu�be.

Zastupao je vrlo
radikalne, filozofske ideje,

�to je za JNA
predstavljalo ve�u opasnost.

Od usta�kog, �etni�kog
ili domobranskog terorista.

Dok se ne rije�e
odnosi izme�u JNA-a i politike,

Cini�no je govoriti o
tranziciji u modernu dr�avu.

Tito gubi bitku.
Star je i napu�ten.

Dok napetost raste.
Mo�da se vi�e ne osje�am onako.

Kako sam se osje�ao nekada

I ne dajem ono �to
se od mene o�ekuje.

Bojim se dana.

Kada �e se od mene vi�e
o�ekivati nego �to �u mo�i dati.

Tog sam se dana
vra�ao iz Ljubljane u Beograd.

Stigav�i u
Beograd, uzeli smo taksi.

�udili smo se da taksist nije
bio razgovorljiv kao obi�no.

Imao je suze u o�ima.

Nismo ga pitali �to se
dogodilo jer smo ve� znali.

To je samo bila potvrda
da se to stvarno dogodilo.

�to te nema.

�to te nema.

Kad nam mlado poljsko cvije�e.

Biser ni�e pono� nijema.

Kroz grudi mi pjesma lije�e.

�to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Kad mi sanak pokoj
dade i du�a se miru sprema.

Moja ljubav pjesmu kre�e,
�to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Moja ljubav pjesmu kre�e,
�to te nema, �to te nema.

�to te nema.

Jugoslavija se po�ela raspadati
uz mnoge ratove i brojne �rtve.

Razli�ite etni�ke skupine
ratovale su me�usobno.

Poku�avaju�i
osnovati nove dr�ave.

Odjednom mi se u�inilo
da je, ne samo moja karijera.

Nego i �ivot, da
su bili bezvrijedni.

Sve za �to smo se
borili, radili i �rtvovali.

Prakti�ki je nestalo.

G. 1991. Kad sam
shvatio da se sve raspada,

Da je cijela dr�ava u
rasulu, da se sve ru�i,

Poku�ao sam se vratiti.
Doletio sam do Londona,

No let za Zagreb bio
je otkazan u zadnji �as.

Zbog napada JNA-a
nisam uspio do�i u Zagreb.

Morao sam se
vratiti odakle sam do�ao.

Drago mi je da smo se
napokon uspjeli na�i. -I meni.

Mislim da CIA nije shvatila
koliko �e nasilje uslijediti.

Kad se te dr�ave po�nu
odvajati od Jugoslavije.

Trebali su u�initi
ne�to da zaustave rat.

Pa je 1999. NATO pokrenuo zra�ne
napade protiv ostatka Jugoslavije.

- Jeste li �ivi? Idemo!
- Bje�imo!

Ironi�no, ali jedan od prvi
ciljeva napada bila je tvornica.

Gdje se proizvodio "Yugo".

Ovo je veliki dan za slobodu.

Osigurali ste svoju slobodu i
najavili da vi�e ne�e biti isto.

A Amerika �e pomo�i.

Da �to vi�e ameri�kih tvrtki
pokrene svoje poslovanje ovdje,

Da se pro�iri
trgovina i druge stvari.

Koje �e pomo�i
va�em gospodarstvu.

Demokracija, tolerancija i ljudska
prava moraju prevladavati svuda.

Jer nijedna nacija nije sigurna
i nijedan napredak nije stabilan.

Moramo izgraditi
Europu bez dr�ava na prvoj crti.

Slovenija �e predvoditi
put, a Amerika �e pomo�i...

Ovaj �e film biti
stvarna pobjeda.

Ako nakon gledanja svi
gledatelji postanu svjesni.

Ne samo toga kako se
nama oduvijek manipulira.

Nego i kako nema
jednostavne izravne la�i.

�ak i ako je sve la�no,

Ovo la�no, ba� ako
znamo da je la�no,

Govori nam jako puno o
dru�tvenoj stvarnosti u kojoj �ivimo.

I ako se nije
dogodilo, istinito je.

I to je klju�na poruka.

Eno Jovankina groba.
Gdje? Ondje.

- Idemo?
- Mo�e.

Idemo, tata.
Jesi li gladan, �edan?

Idemo ne�to...
Neka ide k vragu i Tito.

Preuzeto sa www.titlovi.com