Original subtitles

�etiri kilometra ispod valova... -Najve�i izazov bila je dubina.

Na dnu Atlantika istra�itelji tra�e ostatke Leta 447 "Air Francea".

To je velika zrakoplovna kompanija. -�to izvodi�?

�iji je avion odjedanput pao s neba za 4,5 minute.

Poginulo je 228 ljudi. -To je bio �ok.

Odmah zovite zra�ne kontrole Brazila i Senegala.

Istra�itelji pred sobom imaju golem zadatak.

Morali smo znati za�to se ta nesre�a dogodila.

Najlak�e obja�njenje jest da ga je raznijela bomba.

To bi objasnilo sve.

Odgovori le�e u olupini, ali pronala�enje dokaza... -Stani tu!

Trajat �e godinama. -Morali su u�initi sve �to su mogli.

Obrada: Nid�esi i Trawis

Istrage Zrakoplovnih Nesre�a Sezona 12, Epizoda 13

"Ova je pri�a istinita.

Temelji se na slu�benim izvje�tajima i svjedo�anstvima o�evidaca."

"'Air France 447: Nestao"

Let 447 "Air Francea" prelazi Atlantik.

"Airbus A330" na 11-satnom je letu od Rio de Janeira do Pariza.

Njime upravlja 58-godi�nji kapetan Marc Dubois.

Nova prognoza...

Bio je pilot i vi�e od pola svog �ivota,

a sada je jedan od najiskusnijih kapetana u "Air Franceu".

Te�ko je �itati s ovim svjetlom.

Prvi �asnik je 32-godi�nji Pierre-Cedric Bonin.

On upravlja s "A330" oko godinu dana.

Sti�emo u lNTOL.

37-godi�nji zamjenski pilot David Robert u stanju je pripravnosti.

Trojica pilota lete u smjenama da bi ostali budni.

Na prekono�nome je letu 216 putnika

uklju�uju�i i kanadskog poslovnog �ovjeka Brada Clemesa.

Razgovarao sam s bratom u nedjelju ujutro o na�oj djeci.

Razgovarali smo sve do trenutka kad je u�ao u avion.

On je kao i mnogi poslovni ljudi stalno letio. Navikao se na to.

Mislim da je i u�ivao u tome.

Autopilot je dr�ao avion mirno na 10.668 metara.

"Air France" 447. -Ovdje "Air France" 447. Izvolite.

Posada razgovara s brazilskom kontrolom leta.

"Air France" 447, kontaktirajte s atlantskim centrom.

Tijekom leta ra�unalo nadgleda motore, hidrauliku i druge sustave.

�alje i izvje�taje u sjedi�te "Air Francea".

Svakih 10 minuta oda�ilje polo�aj aviona i podatke o stanju sustava.

Cilj poruka o stanju sustava jest pomo�i ekipama na tlu

da se pripreme za popravke koje treba poduzeti prije sljede�eg leta.

Atlantico... "Air France" 447 zove Atlantico.

Atlantico ovdje. Recite, "Air France" 447.

Nakon tri sata leta kapetan javlja da je stigao do navigacijske to�ke

u blizini obale Brazila.

Ovdje "Air France" 447, kod lNTOL-a.

Ostanite na kursu. -Ho�emo.

Imamo ono ispred sebe. -Da, vidio sam.

U 1.49 "A330" izlazi iz dosega brazilskog radara

i ulazi u komunikacijsku mrtvu zonu iznad Atlantika.

Dva sata poslije kontrolor leta iz Senegala poku�ava ih nazvati.

"Air France" 447, ovdje Dakar. Primate li? Javite se.

Ne mo�e dobiti posadu pa to javlja "Air Franceu".

Dakar zove "Air France". Je li vam se javio AF447?

Nije. Molimo, �ekajte da vam se jave.

Nikome se nije javila posada Leta 447.

Jedina komunikacija su 24 poruke o stanju sustava

koje su poslane satima prije.

Tehni�ar "Air Francea" poku�ava stupiti u kontakt,

ali njegova poruka ne prolazi. -Koji vrag?

Mo�da je zakazao komunikacijski sustav.

HF-radio nije ba� pouzdan, a pogotovo no�u.

Kad su shvatili da se ne javljaju,

neko su se vrijeme svi nadali da je problem u sustavu za komunikaciju.

Kada je avion trebao biti u francuskom zra�nom prostoru,

kontrolori i dalje nisu mogli stupiti u kontakt.

Na aerodromu Charles de Gaulle u Parizu

vrijeme dolaska u 11.10 pro�lo je bez traga o Letu 447.

"A330" do sada bi ve� ostao bez goriva.

Kompanija po�inje obavje�tavati obitelji.

Avion je gotovo sigurno pao u more.

Gajio sam slabu nadu da je bio na nekom drugom letu

jer nismo zasigurno znali koji jo� letovi lete na toj relaciji.

Do popodneva 1. lipnja svijet je saznao

da je Let 447 od Rija do Pariza misteriozno nestao.

To je bio velik �ok meni i �itavoj industriji

da moderni zrakoplov poput "Airbusa A330"

koji vodi vrhunska kompanija poput "Air Francea"

mo�e samo tako nestati bez glasa.

Spasioci odlaze na Atlantik potra�iti avion i pre�ivjele.

U tom je trenutku avion nestao prije 11-12 sati bez ikakvog glasa.

To je jedna od najgorih nesre�a u povijesti komercijalne avijacije.

Nestao je napredni putni�ki mla�njak.

Pretpostavlja se da je poginulo 228 ljudi.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy poru�uje

da maltene ne postoji �ansa da je itko pre�ivio.

Posao rje�avanja misterija dobila je BEA,

francuska agencija za zra�nu sigurnost.

Pod velikim je pritiskom da prona�e odgovore.

Morali smo saznati za�to se nesre�a dogodila,

a pogotovo zbog tog aviona i te aviokompanije.

Alain Bouillard vodio je istragu. On je pilot i aeronauti�ki in�enjer

s 20-godi�njim iskustvom u istragama avionskih nesre�a.

Radio sam na drugim va�nim istragama poput "Concordea".

Znao sam da �e istraga biti te�ka,

no bio sam miran i okru�io sam se sposobnim ljudima.

U timu je otpo�etka bio i sistemski in�enjer Leopold Sartorius.

Otpo�etka smo o�ekivali dugu i zamr�enu istragu.

Moramo odmah nazvati brazilsku i senegalsku kontrolu leta.

Prvi im je cilj prona�i ostatke Leta 447.

Nestao je s radara, a nije poslao poziv u pomo�.

Mnogo dana nije bilo nikakvog traga na povr�ini oceana.

Ovo je zadnji put da su poslali svoj polo�aj.

Poruke s polo�ajima avion je slao svakih 10 minuta.

One su nam omogu�ile da odredimo zonu...

Veliku zonu u kojoj bismo ga mogli prona�i.

Sartorius ne zna u kojem je smjeru avion letio nakon te zadnje poruke.

Zna jedino koliko je brzo letio.

Treba pretra�iti golemo podru�je. -Trebamo po�eti ovdje.

Tisu�e kvadratnih kilometara otvorenog mora.

Zra�ne i mornari�ke snage pretra�uju ocean za Letom 447.

Tek nakon 5 dana potrage brazilski pilot uo�ava krhotine na vodi.

To su olupine "A330", ali nema pre�ivjelih.

Tada su nestale sve preostale sumnje u pad.

Svi na Letu 447 poginuli su.

Svijet nam se sru�io. Bilo je grozno.

On je bio divna osoba i bili smo bliski.

To je ne�to najgore �to mo�ete zamisliti.

Obitelji 227 drugih u identi�noj su situaciji.

Svi trebaju odgovore.

�to bi spustilo "Airbus" s visine od 10.668 m? -Ni�ta.

Gubitak aviona tijekom letenja na autopilotu prava je rijetkost.

Vi�e smo navikli na nesre�e tijekom polijetanja i slijetanja.

Ovaj je doga�aj nametnuo mnoga pitanja.

Jedno od najva�nijih i najuznemiruju�ih pitanja:

je li svijet bio svjedok teroristi�kom napadu?

Mislim da je teroristi�ki scenarij bio vrlo mogu�

samo zato �to je to vrlo moderan i siguran avion.

Najlak�e je obja�njenje da ga je raznijela bomba. To bi sve objasnilo.

Atlantske struje ra�trkale su olupine na 500 km2 povr�ine oceana.

Svaki je dio izva�en i bri�ljivo katalogiziran, fotografiran

i poslan na obalu na analizu.

No istra�itelji najvi�e trebaju olupinu izgubljenu na dnu mora

jer se u njoj nalaze klju�ni ure�aji za snimanje leta.

Kad ne bismo prona�li te ure�aje, ne bismo saznali �to se dogodilo.

Dva ure�aja snimaju va�ne podatke...

"Air France" 447. -Ovdje "Air France" 447. Izvolite.

Ono �to piloti ka�u i �ine tijekom leta.

"Air France" 447, kontaktirajte s atlantskim centrom.

Crne su kutije toliko va�ne da na sebi imaju oda�ilja�

kako bi ih istra�itelji lak�e prona�li �ak i pod vodom.

No vrijeme istje�e. Oda�ilja� �alje signal samo 30 dana.

Usto, dubina sredi�njeg Atlantika ponegdje iznosi 4,5 km,

�to je dublje od olupine "Titanica".

Tehni�ari oslu�kuju signal...

Na toj dubini moramo biti to�no iznad njega.

Dok pretra�uju podru�je od 17.000 km2.

To je bilo golemo podru�je.

To je bila utrka s vremenom. Imali smo samo 30 dana.

Dok BEA pretra�uje dno oceana za crnim kutijama,

drugi �lanovi tima pregledavaju jedini dokaz koji imaju.

Izvu�i �u sve poruke koje su poslali.

24 poruke o stanju sustava

koje je poslao ACARS, sustav za komunikaciju i izvje��ivanje.

To je prva ozbiljna nesre�a s modernim avionom

u kojoj smo imali podatke ACARS-a.

ACARS-ove poruke tehni�ke su naravi.

Cilj im nije prenijeti ono �to posada vidi, ka�e ili �ini tijekom leta.

Neobi�no je raditi samo s porukama o stanju sustava.

Imali smo djeli�e informacija koji nam nisu govorili puno.

No pru�ili su zanimljiv trag.

Imamo problem s pitotovim cijevima.

Jedna od poruka prijavila je kvar u pitotovoj cijevi

koja mjeri brzinu leta.

ACARS-ove poruke dale su nam prvi dio slagalice.

Saznali smo da su se pitotove cijevi za�epile.

Pitotove cijevi mali su valjkasti senzori s vanjske strane trupa.

Kako zrak prolazi kroz njih, one izra�unavaju brzinu leta.

No pitotove cijevi katkada privremeno zaka�u.

U okoli�u s velikom gusto�om kristala leda

svi ti kristali za�epe cijev i spre�avaju ulazak zraka.

"Air France" i druge aviokompanije bile su u procesu zamjena cijevi

kako bi se sprije�io upravo ovaj tip problema.

Cijevi su se stalno smrzavale.

To je iritantno, ali nikako nije opasno.

Smrznuta pitotova cijev nije ni blizu ne�emu katastrofalnom.

Izgubite li pitotovu cijev, ne�ete se sru�iti.

Piloti su znali za problem i �to u�initi.

Kompanija je obavijestila pilote biltenom

koji opisuje problem i mjere koje treba poduzeti.

Pogledaj ovo.

Bouillard je zaklju�io da smrznute pitotove cijevi ne obja�njavaju pad.

Bilo je jo� ne�to. -Ove poruke nisu od neke koristi.

Odmah smo znali da obja�njenje moramo potra�iti drugdje.

Premda za pad nisu bile krive smrznute pitotove cijevi,

Bouillard se pita je li nevrijeme imalo kakvu ulogu.

Jake turbulencije mogu o�tetiti avion ili uzrokovati pad

tako �to probiju krilo ili o�tete sustave.

Istra�itelji razmatraju mogu�nost da je Let 447 proletio kroz oluju

koja je bila dovoljno jaka da sru�i avion.

Turbulencije bi mogle objasniti uzrok nesre�e.

Visina, sada smo na 10.058 m. -Maksimalni potisak.

�ak bi i na toj visini pilotima bilo te�ko oporaviti se od gubitka brzine

koji bi oluja prouzro�ila. Sile su mogle rastrgati avion.

Najve�a opasnost od turbulencija je strukturalno pucanje,

na primjer gubitak dijela repa ili, u ekstremnom slu�aju, �itavo krilo.

To bi dovelo do pada aviona.

Trebam jo� meteorolo�kih podataka,

izvje�taje pilota, satelitske snimke, sve.

Let 447 nestao je u regiji s promjenjivim vremenom

gdje se sastaju vjetrovi dviju hemisfera �to stvara sna�ne oluje.

Bili su u intertropskoj zoni konvergencije

u kojoj su �esto sna�ne turbulencije.

Drugi su avioni te ve�eri promijenili kurs kako bi izbjegli oluju.

No na kakve je prilike nai�ao Let 447?

Koji su bili vremenski uvjeti oko aviona? To je bilo pravo pitanje.

Uz turbulencije, grmljavinsko nevrijeme druga je prijetnja avionu.

Mo�da je munja kriva za pad.

Gospodine, otkazuju nam ure�aji!

Da je bilo nedostatka u izolaciji aviona i da su o�te�eni sustavi,

vjerojatno bismo vidjeli mnoge probleme.

Je li munja sru�ila Let 447?

Jedini dokaz koji zasada Bouillard ima su plutaju�i ostaci

uklju�uju�i neiskori�tene prsluke za spa�avanje,

�to zna�i da putnici nisu imali vremena obu�i ih.

To �to su prsluci bili zapakirani zna�i da se sve odvilo brzo.

Putnici nisu bili spremni za pad u vodu.

Neotpakirani prsluci upu�uju na iznenadnu katastrofu.

No drugi ostaci upu�uju na suprotno.

Pronalazak repa bio je vrlo va�an element.

Uzorak fragmentacije mo�e dati informacije o trenutku gubitka repa.

Sve pucanje bilo je stati�no. Nije bilo traga �teti od zamora.

Ovo se moralo dogoditi kad je pao u vodu.

Rep je bio spojen s trupom u trenutku udara.

Nije se odvojio u letu.

Ako je "A330" pao u vodu u jednom komadu,

onda ga nije sru�ila bomba ili turbulencije.

Istra�itelji nisu ni�ta bli�e rje�avanju misterija.

Pro�la su tri tjedna od pada Leta 447 u Atlantik.

Za nekoliko dana potro�it �e se baterija oda�ilja�a.

Kako imaju samo krhotine koje su plutale na povr�ini,

tehni�ari pregledavaju dio kuhinje aviona.

�ini se da je pritisak bio vertikalan odozdo.

Do�li su do klju�nog otkri�a. Avion je pao na trbuh u velikoj brzini.

Prou�avanje kuhinje potvrdilo je golemo vertikalno ubrzanje

u trenutku kad je avion udario o povr�inu vode.

Sve u avionu bilo je spljo�teno poput auta u drobilici metala.

Shvatili su da avion u more nije pao na nos,

nego su bili sigurni da je pao na trbuh.

Nitko nije mogao doku�iti za�to se to dogodilo modernom avionu.

Pod tim okolnostima bilo je klju�no prona�i crnu kutiju

kako bismo shvatili nesre�u i objasnili za�to se dogodila.

Potraga na moru do�la je do 30. dana, a od "A330" nema ni traga.

Pretpostavlja se da oda�ilja� ne radi.

Bouillard u nastavku potrage koristi moderni sonar.

Od tog je trenutka sonar bio jedini na�in da otkrijemo metal na dnu

te na�a jedina �ansa da prona�emo olupinu.

No dno je te�ko skenirati zbog strmih podvodnih planina i dolina.

Na takvo podru�je pretra�ivanja jo� nisu nai�li.

Bilo je veli�ine �vicarske i morali ste tr�ati po Alpama.

Tako je taj teren otprilike izgledao.

Nakon mjeseci potrage skenirali su vi�e od 22.000 km2 oceanskog dna,

a nisu prona�li ni�ta.

Frustriralo nas je �to ne mo�emo prona�i crne kutije i olupinu.

Bilo nam je nezamislivo da u 2009.-2010. mo�emo izgubiti avion

a da ga ne mo�emo prona�i i shvatiti �to se moglo dogoditi

i za�to je 228 ljudi izgubilo �ivote.

Istra�itelji su odlu�ni. Okrenuli su se automatiziranim podmornicama

koje su prona�le "Titanic".

Bio je to prvi put da su podmornice bile na takvome strmome terenu

i da su tra�ile ne�to tako maleno. Avion je velik kad stojite uz njega,

ali kada pretra�ujete ocean, vrlo je malena meta.

I dalje nema ni traga olupini na dnu mora.

Kao da je avion nestao.

18 mjeseci nakon nestanka Leta 447

Bouillard je shvatio da su �anse pronalaska aviona sve slabije.

Krajem 2010. potro�ili smo ve� 22 milijuna eura.

Nastavak potrage stajat �e milijune, a ne�e jam�iti uspjeh.

Nismo bili sigurni ho�emo li prona�i olupinu.

A i da na�emo crne kutije, nismo znali ho�emo li ih uspjeti o�itati.

Crna kutija ne mo�e izdr�ati u tolikoj dubini

i nastaviti funkcionirati nakon dvije godine.

Kutije je mo�da ve� zdrobio golemi podvodni tlak.

Na dubini od 4 km ispod povr�ine priti��e ih sila od 408 kg/cm2.

Istra�itelji mo�da vode izgubljenu bitku.

Gotovo dvije godine nakon pada Leta "Air Francea"

Bouillard nije puno postigao.

Nije prona�ao ve�i dio olupine ni crne kutije. No odbija odustati.

Ne mo�emo prestati. Mo�emo prona�i kutije. Znam to.

BEA-in je posao otkriti �to se dogodilo

pa je jasno da su htjeli prona�i kutije.

No zamislite kako bi "Airbusu" bilo ne znati �to je uzrokovalo nesre�u,

nego samo teoretizirati o tome �to se dogodilo.

I obitelji �rtava o�ajni�ki tra�e odgovore.

Bilo nam je vrlo va�no da prona�u crne kutije i otkriju �to je bilo.

Bili smo spremni �to ja�e pritisnuti vlasti kako bi se istraga nastavila.

25. o�ujka 2011. BEA zapo�inje posljednju potragu.

Jo� jedanput �alju podmornice da pretra�uju dno.

Fokusirali su se na krug od 37 km oko zadnje poznate lokacije aviona.

Podmornice djeluju odvojeno od broda. Kad ih po�aljete,

one obavljaju svoju 20 ili 24-satnu misiju bez obzira na brod.

U slu�aju lo�eg vremena podmornica nastavlja pretra�ivati.

Nakon tjedan dana potrage

podmornica snima sonarsku sliku ne�ega golemog na dnu.

Mo�da se Bouillardova kocka isplatila.

To izgleda kao avion!

Posada je odmah poslala jo� jednu podmornicu

kako bi ovoga puta slikala digitalne slike visoke rezolucije.

Nisam mislio da �u to do�ivjeti!

Posada je odmah poslala slike u Bouillardov ured u Parizu.

Dvije godine njegova �ivota posve�ene su ovome trenutku.

Ne mogu vjerovati. Hvala Bogu!

Dobitak tih fotografija bio je trenutak koji smo �ekali 2 g.

Donio je neopisive emocije... Vrlo sna�ne.

3. travnja 2011.

olupina Leta AF447 napokon je prona�ena.

Nalazi se na 12 km sjeveroisto�no od posljednje poznate lokacije

na dubini od gotovo 4000 m.

Lociranje olupine bilo je iznimno i vrlo va�no u �ivotu istra�itelja.

Podru�je pada je odre�eno pa po�inje drugi lov.

Operater navodi robotsku podmornicu kroz tamu oceana

ne bi li prona�ao dvije crne kutije.

To je kao smetli�te. Nema ni�ega osim ra�trkanih krhotina aviona.

Sve je le�alo na hrpi. Tu je oplata trupa, tu su motori.

Posvuda su bile kojekakve stvari.

Prolaze dani, a kutijama nema ni traga.

�ak i ako ih prona�u, istra�itelji znaju

da su ure�aji mo�da neupotrebljivi nakon dvije godine pod vodom.

Nismo znali jesu li ure�aji za snimanje leta i glasa funkcionalni.

Onda je Bouillard dobio priliku kojoj se nadao. -Stanite tu!

Zumirajte to.

Nevjerojatno! Potpuno nevjerojatno!

To su trenuci koje je te�ko opisati,

trenuci u va�oj karijeri koje ne mo�ete zaboraviti.

Bespilotna podmornica prvo je izvadila ure�aj za snimanje leta,

a onda i ure�aj za snimanje govora u kabini.

�im su bili na brodu, �andarmerija ih je uzela i spakirala.

Dotada su svi dr�ali dah. U tom smo trenutku znali da ih imamo.

To je nevjerojatan osje�aj.

Francuski �andari odnijeli su ure�aje Leu Sartoriusu u Pariz.

Nakon mnogih sati potrage i teoretiziranja

svijet bi napokon mogao saznati �to se dogodilo na Letu 447.

Odgovor na ono �to je oti�lo po zlu mogao bi biti u ovim kutijama.

Brinuli smo se da bismo mogli pogre�no postupiti,

�to bi dovelo do gubitka informacija.

Ure�ajima treba oprezno rukovati.

Jedan pogre�ni potez i dvogodi�nja potraga

koja je stajala 32 milijuna eura bit �e ni za �to.

Po�ev�i od ure�aja za snimanje glasa u kabini,

oprezno otvaraju za�titnu oplatu ispod koje je memorijska kartica.

Najgore �to se moglo zbiti jest da je memorijska kartica puknula.

Ovo nije dobro. Vidite o�te�enje? -Oda�ilja� izgleda potrgano.

Primijetili smo da su komadi�i potrgani.

Nismo znali je li sve funkcionalno.

Ako tehni�ari ne mogu popraviti potrgani ure�aj,

ne�e biti na�ina da se sazna �to se doga�alo u kabini prije pada

ili tko je upravljao avionom.

Pogledaj karticu za snimanje leta.

Pregledavanje druge kutije za snimanje leta donosi bolje vijesti.

Dobro je. Nema problema.

Pogledali smo jedni druge i rekli: "Nevjerojatno da je u ovom stanju!"

Memorijska kartica bila je u odli�nom stanju.

Vrlo brzo mogli smo pro�itati podatke.

Dok tehni�ari poku�avaju popraviti ure�aj za snimanje govora,

Sartorius oprezno iscrtava podatke iz druge kutije.

Letjeli su sigurno na 10.668 metara.

Podaci otkrivaju da su se pitotove cijevi smrznule.

Ovdje su se smrznule pitotove cijevi.

Smrznute cijevi davale su pogre�na o�itanja brzine

zbog �ega se autopilot automatski ugasio.

Autopilot se ugasio, a pilot je preuzeo kontrolu.

Vrlo glasno upozorava pilote. To mo�e do�i kao iznena�enje ili �ok.

Tim je pilotima to definitivno bio �ok.

Njihova reakcija na to upozorenje bila je klju�na za sve nakon toga.

Posada zna da se smrznuta cijev odmrzne u manje od minute.

Pitotove cijevi mogle su biti za�epljene samo oko 56 sekundi.

Nakon toga bi se brzina leta opet normalno o�itavala.

Pilot samo mora dr�ati avion mirno pa bi problem nestao.

Avion ne zna da vi ne znate brzinu leta.

Sve �to avion �eli jest pogon da nastavi i�i dalje

te istu visinu da bi ostao u ravnom letu.

No nije ga dr�ao mirno.

Onaj tko je upravljao podignuo je nos aviona.

Kad se autopilot ugasio, pilot je promijenio nagib aviona.

Podignuo se za vi�e od 760 m.

Ako podignete nos aviona, to je kao da idete uzbrdo. Usporit �ete.

Tu im je brzina pala na ispod 90 �vorova za manje od minute.

Time je aktivirano upozorenje na gubitak brzine.

Podizanje nosa aviona na velikoj visini brzo dovodi do gubitka brzine.

Tijekom gubitka brzine krila gube uzgon, a avion pada.

Pilotove akcije dovele su do gubitka brzine.

Padali su brzinom ve�om od 3,6 km u minuti.

Neobja�njivo, ali pilot je nastavio podizati nos, a trebao ga je spustiti

kako bi pove�ao brzinu i uzgon.

�to vi�e podi�ete nos, to se vi�e uzgon uni�tava.

I to se dogodilo Letu 447 "Air Francea".

Imali smo avion koji je padao kao kamen.

Samo ure�aj za snimanje glasa mo�e otkriti

za�to su piloti postupili tako.

U laboratoriju smo pro�ivjeli nekoliko sati agonije

jer nismo bili sigurni da mo�emo o�itati podatke

nakon svih tih utro�enih sati i novca.

Ho�e li raditi? -Ne znam.

Istra�itelji su se na�li pred zidom.

Imaju jo� samo jednu nadu u dugoj potrazi za razlogom

najgore katastrofe u povijesti "Air Francea".

�itav njihov rad ovisi o popravku maloga elektroni�kog ure�aja.

Trenutak istine.

"Air France" 447. -Ovdje "Air France" 447. Izvolite.

"Air France" 447, kontaktirajte s atlantskim centrom.

Atlantico, Atlantico...

40 minuta prije nesre�e kapetan Dubois bio je na svome mjestu.

Ovdje "Air France" 447, kod lNTOL-a.

Uspjeli smo saznati tko je upravljao avionom, a tko je nadzirao sustave.

Ostanite na kursu. -Ho�emo.

Prvi �asnik Pierre-Cedric Bonin bio je na desnom sjedalu.

Imamo ono ispred sebe. -Da, vidio sam.

Dvojica mu�karaca ulije�u u oluju.

�ini se da ulazimo u oblak.

Ina�e bi piloti poku�ali letjeti iznad oluje,

ali u ovom stadiju transatlantskog leta to nije siguran potez.

Bilo bi dobro da se mo�emo podignuti. -Da.

Na 10.668 m zrak je prerijedak da bi se te�ki avion podignuo vi�e.

Piloti imaju samo dva izbora: letjeti ravno kroz oluju ili je zaobi�i.

Jesi li se naspavao? -Tako-tako.

Onda ja idem odavde.

Kapetan Dubois oti�ao je na predvi�eni odmor.

Prvi �asnik David Robert smijenio je iskusnijeg kapetana.

Robert je na "A330" letio 4000 sati vi�e od drugog prvog �asnika.

Prvi �asnik Robert bio je na lijevom sjedalu.

Prvi �asnik Bonin bio je pilot na desnom sjedalu.

Nekoliko minuta prije pada kapetan je iza�ao iz kabine na odmor.

Ne bismo li trebali malo ulijevo?

Ali nije jasno koji od dva preostala pilota zapovijeda. -Molim?

Mo�e� oti�i malo ulijevo.

Kada je kapetan iza�ao iz kabine,

po njihovu se pona�anju nije znalo tko bez sumnje zapovijeda,

a tko je bez sumnje zamjenski pilot.

Zbrka oko njihovih zadataka postala je kriti�na

kada je pilot naletio na stup ledenih kristala u oblaku.

Ledeni kristali bombardirali su avion.

Led je opto�io pitotove cijevi.

Ledeni kristali ispunjavali su pitotove cijevi.

O�itavanje brzine leta vi�e nije bilo ispravno.

Tako piloti vi�e ne znaju kojom brzinom lete.

Tu se autopilot isklju�io.

Imam kontrole.

�to je to? -Upozorenje na gubitak brzine oglasilo se u kabini

kada je Bonin podignuo nos.

Istra�itelji napokon znaju koji je pilot izazvao gubitak brzine.

Prvi �asnik Bonin podi�e nos i usporava avion.

Nevjerojatno, ali nijedan pilot ne shva�a za�to se upalilo upozorenje.

�asnik Robert ne shva�a �to se doga�a.

Vidi da se avion podi�e i vidi da se brzina smanjuje.

Onda je rekao: "Pazi na brzinu."

Izgubili smo brzinu.

Pilot mora spustiti nos aviona da bi ubrzao,

ali Bonin neobja�njivo povla�i ru�icu �ime podi�e nos.

Dobro, dobro. Spu�tam se. -Sude�i prema sva tri, di�e� se.

Zato se spusti.

Piloti se mu�e uspostaviti kontrolu nad avionom.

No djeluju potpuno paralizirani u svojoj zbunjenosti.

Sve su �inili pogre�no. Trebalo im je biti o�ito �to su morali u�initi.

�ele�i o�ajni�ki spasiti svojih 216 putnika,

prvi �asnik David Robert poziva kapetana.

Bonin daje maksimalni potisak, ali bez u�inka.

Shva�a� li �to se doga�a? -Gubim kontrolu nad avionom.

U ovoj su to�ki padali br�e od 1890 m u minuti.

Zna�i da su imali jo� oko dvije minute da shvate �to se doga�a.

Prvi �asnik Robert odlu�uje preuzeti kontrolu.

Kontrole lijevo.

Poku�ava spustiti nos aviona, �to je klju�an korak u dobivanju na brzini.

No Bonin nastavlja povla�iti svoju palicu.

Mogu istodobno koristiti palice.

Ako idu u razli�itim smjerovima, poni�tavaju jedna drugu.

Iznena�uju�e je �to su piloti unosili razli�ite pa �ak i suprotne komande.

Piloti nisu koordinirali svoje misli ni postupke.

90 sekundi nakon po�etka krize kapetan se vra�a.

Kojega vraga radite? -Izgubili smo kontrolu.

Ni�ta nam nije jasno. Sve smo poku�ali.

Kako nisu mogli vjerovati da su se na�li u takvoj situaciji,

prepustili su se instinktu koji �eli i�i gore i prestati padati.

Zato su podignuli nos.

Dubois je pregledao instrumente kako bi shvatio �to se dogodilo.

�to trebamo u�initi? -Ne znam. Pada...

Kapetan nije imao vremena procijeniti situaciju.

Sada smo na 2740 m. -Di�i se, di�i se, di�i se...

Ali ve� sam neko vrijeme na maksimalnom nosu.

Dubois napokon shva�a.

Prvi �asnik Bonin uzrokovao je gubitak brzine podizanjem nosa.

Ne! Nemoj se penjati!

Kad su uspjeli shvatiti, bilo je prekasno.

Robert nije uspio posti�i dovoljan uzgon da vrati brzinu.

Na visini od 610 m senzori su otkrili povr�inu oceana

i aktivirali nove alarme.

Sru�it �emo se! To nije mogu�e!

Dubois, �to se doga�a?

Zrakoplov udara o vodu pri brzini od gotovo 200 km/h.

�uti razgovor u kabini bio je velik trenutak.

Ostali smo bez teksta.

Alain Bouillard bio je blijed.

U tom je trenutku shvatio nevolju u kojoj se posada na�la

tijekom posljednjih minuta leta.

U ljeto 2011. spasioci su izvukli 104 tijela iz potopljene olupine Leta 447

uklju�uju�i i tijelo Brada Clemesa.

Moj je brat bio jedan od onih koje su izvukli

pa smo ga mogli dovesti ku�i, imati pravi sprovod i pozdraviti se.

To je pomoglo.

Nakon vi�e od tri godine od nesre�e Alain Bouillard objavio je

da pad Leta 447 nisu izazvale smrznute pitotove cijevi,

nego nesposobnost posade da shvati i ispravi situaciju.

To ne mo�e biti istina. �to se doga�a?

Mislilo se da su ti avioni toliko napredni da lete sami od sebe.

Piloti nisu bili obu�eni upravljati tim avionima na velikim visinama

jer se mislilo da �e uvijek biti na autopilotu.

Sada se vode osposobljavanja kojima se u�i posade

kako se nositi s nepouzdanim brzinama

i kako nadoknaditi gubitak brzine na velikim visinama.

Aviokompanije moraju biti spremne potro�iti vi�e novca

na osposobljavanje za osnovno ru�no letenje

i za snala�ljivost svojih pilota.

"Air France" 447 bila je upravo ta nesre�a

kada se to vi�e ne mo�e ignorirati i kada mora do�i do promjena.

Obrada: Nid�esi i Trawis