Original subtitles

Kad danas pomislimo na anti�ki Rim, vidimo ovo.

Grad mramornih ru�evina, kolosalnih amfiteatara

i carske mo�i. Svijet careva, vojska i �ivih spektakala.

Mary Beard, klas. filologinja -Gladijatorskih borbi do smrti.

A �to ako Rim sagledamo od dna prema vrhu?

Skriveni po cijelome gradu dokazi su druk�ijeg anti�kog Rima.

Zaboravljeni glasovi pekara i mesara, djece i robova.

Tu�no. Po�ivio je samo jednu godinu. Vixit annum unum.

Smrt djeteta. Ovdje je mlada robinja od 17 g. Africana.

Do�la je iz Afrike. To nije bila tek plja�ka, ve� masovno ubojstvo!

Istra�ivala sam �ivote obi�nih Rimljana

uz pomo� neobi�nih pri�a koje nam pri�aju na svojim grobovima.

Vidjeli smo da je carstvo Rim pretvorilo u prvi globalni grad.

Tu je stanovalo milijun ljudi s tri kontinenta.

�ivotom punim luksuza i smijeha, ali i bolesti i opasnosti.

U posljednjem nastavku �elim zaroniti jo� dublje.

U�i iza zatvorenih vrata rimskih domova.

Otkriti njihov osobni �ivot i dragocjenosti.

Ovo je jedina sa�uvana kolijevka iz antike.

Upoznat �ete neke fascinantne obi�ne Rimljane.

Otkrit �e intimnu, na �asove mra�nu, ali i iznena�uju�i sliku

rimske obitelji. Ukora�ite u rimski dom.

Prona�i �ete pri�e: od �okantnih do milih.

Zaljubljene parove, ali i tinejd�erske trudno�e,

napu�tenu djecu, pijane ku�anice, odbjegle robove, m�nage a trois.

I jako gadan slu�aj nasilja u obitelji. Dobro do�li u moj Rim!

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org danas

UPOZNAJTE RIMLJANE S MARY BEARD

IZA ZATVORENIH VRATA

Ova ku�a u Pompejima savr�en je primjer tipi�nog rimskog doma.

Ulazimo u prostrani atrij koji vodi u nekoliko prostorija.

Tu je impluvij za skupljanje ki�nice.

Preko puta ulaza je tablinij, mjesto za u�enje i okupljanje.

Vlada mi�ljenje da je tu sjedio gospodar ku�e u togi

i primao goste.

Sa stra�nje strane, u privatnim odajama, nalaze se �ene i djeca.

A kuharica rinta nad vru�im �tednjakom.

Sve to podsje�a na supru�nike iz serije Frankieja Howarda.

Da ka�em drugim rije�ima:

mo�emo se zanijeti idealiziranom slikom vlastite obitelji.

Navu�emo im toge, dodamo nekoliko robova i velimo:

Eto, to je rimska obitelj! Ne bismo sasvim pogrije�ili.

Neki dijelovi rimskoga ku�anstva veoma su nam bliski.

Npr. natpis �uvaj se psa na ulazu.

Pogledate li malo bolje, vidjet �ete da nije tako jednostavno.

Kako �emo o�ivjeti doga�anja unutar rimske ku�e?

I kako �emo se pribli�iti stvarnoj rimskoj obitelji?

Kapitolski muzeji, Rim

Pogledajmo �to nam sami ka�u.

Na ovakvom mjestu najprije vidite statue bogatih.

Stroge careve i �ene sa skupim frizurama.

No iza njih nalazi se na tisu�e obi�nih rimskih glasova.

Vuku nas da pro�itamo njihove pri�e.

Neke na portretu, neke tek u nekoliko redaka teksta.

Ali sve vam kazuju s kime su �ivjeli i koga su voljeli.

Ovdje je dje�ak sa svojim psi�em.

Otac je podigao spomenik k�eri Juliji.

Imala je poprili�no kovr�avu frizuru. Pratila je modu.

Najzanimljivije kod ovih spomenika

na�in je na koji se supru�nici prikazuju u smrti.

Ako vas zanima odakle nam tradicionalna slika rimske obitelji,

najbolje je po�eti s rimskim brakom.

Ovo je jedan dio velikoga mramornog rimskog lijesa.

Ne znamo tko je izvorno bio u njemu,

ali s ovoga nam kraja govori o braku.

Mu� i �ena dr�e se za ruke. Klasi�an prikaz bra�nog para.

Kli�ejizirani logo rimskoga braka.

Klesari su ih izra�ivali na desetke.

Sve je bilo pripremljeno, samo bi poslije isklesali lica.

Ma kako izgledalo, njihov odnos nije ravnopravan.

U stereotipu mu� ima mo�, a �ena ga slu�i na sve na�ine.

Neki rimski epitafi �enin �ivot opisuju nabrajanjem njenih usluga.

Lijepo je govorila i hodala, rodila je djecu, odr�avala ku�u

i prela vunu. Dosta. Tako je do samog vrha rimskoga dru�tva.

Postoji divna pri�a o carici Liviji, trova�ici i spletkarici,

�eni cara Augusta. Navodno se silno trsila da je u pala�i vide

kako prede vunu za mu�evu togu. To je bila zada�a rimske �ene.

Na povr�ini spomenici nam daju stalo�en, pa i hladan pogled

na rimski brak. Ali i danas su takvi. Prodaju kli�eje.

Uz pomo� mnogih drugih dokaza mo�emo zaviriti iza stereotipa.

U Britanskome muzeju u Londonu �uva se kolekcija rimskoga prstenja.

�ine nam se vrlo poznatima.

Najvi�e su voljeli nositi prsten upravo na prstenjaku.

Neki su lije�nici vjerovali u izravnu vezu tog prsta i srca.

Te�ko je razabrati �to zna�e prikazi ukri�enih ruku.

Katkad i mo�emo. Ovaj prsten...

Prili�no je obi�an, ali u sredini je na latinskom zapisano:

Te amo parum. �to doslovno zna�i:

Volim te nedovoljno. Ne volim te dovoljno.

U prvi �as �ini se malo �udnim da nekomu date zlatni prsten,

ali ka�ete da vam nije naro�ito stalo. No ima tu neke dosjetke.

Mislim da ka�e: Ne mogu te voljeti onoliko jako koliko to zaslu�uje�.

Sjajna si i prekrasna, ali nitko te ne mo�e voljeti koliko zaslu�uje�.

To je predivan i rijedak osobni glas

koji se probija kroz kli�ejizirane slike braka.

RIM

Taj je prsten naznaka strasti koja se provla�i kroz rimski brak.

Ali zanemarimo malo mu�ki glas i sagledajmo to sa �enske strane.

Po Rimu je razasut fantasti�an trio grobnih spomenika,

te iako su ih pisali mu�karci, pru�aju intiman prikaz partnerice.

Morate uzeti sa zadr�kom �to mu�evi i �ene ka�u na epitafu.

�esto pi�u la�i o svom braku.

�ivjeli smo 30 g. bez ijedne gorke rije�i.

To nije bilo istinito ni onda kao ni danas.

Ali povremeno nai�ete na nekog tko se probio kroz kli�eje

i fino sa�ima karakter. Ovo je sjajan primjer.

Grobni kamen Glikone, a podigao ga je njezin mu�.

Glikona je gr�ko ime, zna�i slatka. Ona je, dakle, Slatkica.

On to i ka�e: Slatka imenom, ali jo� sla�e naravi.

Nije voljela biti stroga i opora, bila je pomalo divlja.

Lascivos. Poprili�no seksi. Suaves. Voljela se nakvasiti Bakhom.

Bakho je bog vina. �eli nam re�i da je bila divlja mala.

I rado je cugala. �teta, veli on, da nije �ivjela zauvijek.

Nakon strasti, sljede�i otkriva mra�nu stranu rimskoga braka.

Ovaj grobni kamen ne djeluje posebno, ali krije mra�nu pri�u.

Podigli su ga mu� i �ena. On je Restut Piskin,

a ona je Prima Restuta. Podigli su ga, fecerint,

za Primu Florenciju, njihovu premilu k�er.

Filiae carissimae. Za premilu k�er. Zasad je sve uobi�ajeno.

No kako je umrla? Bacio ju je, decepta est in Tiberi,

u Tiber njezin mu� Orfej. Imala je tek 16 i pol godina.

Ako su mama i tata u pravu, to je slu�aj obiteljskog ubojstva.

Neke stvari nikad se ne mijenjaju.

�ena sa zadnjeg kamena trebala bi biti poznatija nego �to jest.

Njezina pri�a kazuje druk�iju sliku rimske vrline i vjernosti.

Kamen je za Aliju Potestu. Biv�a je robinja, liberta.

Oslobodio ju je Aulo, njezin partner.

Po�inje uobi�ajenom hvalom rimske �ene.

Ujutro se uvijek prva ustala. Zadnja je i�la spavati nave�er.

Zna�i, radila je sve ku�anske poslove.

Nakon toga postaje malo �udno. Autor postaje...

nevjerojatno eksplicitan u opisu njezina tijela.

Ovdje veli da ima krasne grudi bijele kao snijeg i male bradavice.

A njezine su ruke i noge bile nevjerojatno glatke.

Odmah ka�e i za�to: �esto se depilirala.

Svaku je dla�icu iskala i i��upala. U nastavku bude jo� �udnije.

Ta je �ena �ivjela s dvama ljubavnicima.

�ivjeli su pod istim krovom, una domus. �ivjeli su veoma skladno.

To vam je, drugim rije�ima, rimski m�nage a trois.

Nakon njezine smrti, frajeri su krenuli svaki svojim putem.

I sada rastavljeni stare. Da tra�ite jedan dokaz

da su rimske veze bile mra�ne i zamr�ene poput na�ih,

na�li biste ga u ku�anstvu Alije Poteste.

Ipak, pitam se kakva bi bila Alijina verzija ove pri�e.

Ta tri glasa pru�aju nam ne sasvim o�ekivane stanare ku�a.

A �to nam ka�u same ku�e? Zanemarimo li vile u Pompejima,

s velikim pro�eljima i skupim freskama, rimskih je domova

bilo u svim oblicima i veli�inama kao i rimskih veza.

HERKULANUM

Ovdje je stanovalo vi�e obitelji. Bila su tu 3-4 stana.

Unutarnji su zidovi bili podignuti od vrbova pru�a,

svojevrsna rimska prefabrikacija. Ali nisu tu stanovali siromasi.

Unutra je prona�ena krasna zbirka bron�anih kipi�a.

STARA OSTIJA -Ova je vrlo zanimljiva.

Dijelom stambena zgrada, dijelom kona�i�te. Svrati�te.

Iza ugla je moja omiljena rimska ku�a.

Stan u prizemlju koji je neko� bio dio stambene zgrade.

Ima li koga doma?

Za�u�uju�e je �to raspored prostorija

neodoljivo podsje�a na dana�nje stanove.

Danas nosi naziv Insula oslikana svoda. O�ito je za�to.

Mogla bih se ve� danas useliti.

Ne znamo koliko ljudi je stanovalo ovdje,

�to uvelike mijenja na�u percepciju ovog prostora.

Ne znamo ni tko su bili.

Ali meni nije te�ko zamisliti Glikonu ili Aliju Potestu

da se jutrom bude u ovakvom prostoru.

Ve�ina Rimljana nije �ivjela u luksuznim vilama kao u Pompejima.

Postojali su raznorazni smje�taji.

Neki su stanovali u sirotinjskim nastambama,

drugi iznad du�ana, dok su neki samo zalegli pod tu�im stubama.

Ovo je nekakva sredina. Ne�iji dom, slatki dom.

Svejedno, te�ko nam je opet o�ivjeti ovaj prostor

jer gotovo ni�ta od namje�ta nije pre�ivjelo do danas.

Te�ko bi bilo zamisliti �to se doga�a u modernoj ku�i

da nemamo nikakvog namje�taja.

To ipak nije sasvim nemogu�a zada�a.

Skriveni u spremi�tu u Herkulanumu nalaze se neprocjenjivi dragulji

ku�anskog namje�taja koji se mogao na�i u okolnim ku�ama.

Pougljeni u erupciji Vezuva 79. g. s mukom su ponovno sastavljeni.

Veoma je uzbudljivo. Imamo stoli�, vjerojatno pored kreveta.

S toga se jelo i pilo, nisu svi lijegali dok bi jeli i pili.

Na to se odlagalo hranu i pi�e i sjedilo uz to.

�to je ovdje?

Dvije pletene ko�arice.

Skinut �u poklopac.

Sve su to sitnice koje su se nalazile u svakoj rimskoj ku�i.

Ovo je najbli�e �to �emo pri�i rimskome salonu namje�taja.

Noge stoli�a sa zapanjuju�im ukrasima od slonove kosti.

Na drugima su isklesani razli�iti �udni psi.

Ovo bismo mi danas zvali divanom. Svejedno je prekrasno izrezbaren.

Tu je i savr�eno o�uvan ormari� koji je �uvao mnoge sitnice.

Predivno je, vide se sve �arke. I mala ru�ica.

No jedan je pronalazak najrje�i od svih.

Ovo je dje�ja kolijevka. Dragocjen komad.

To je jedina kolijevka koja nam je ostala iz rimskoga doba.

Zamislimo se: jesmo li imali tu nesre�u pa nismo na�li druge?

Ili djeca nisu spavala u njima. Mo�da u kakvoj ladici,

ili u postelji s majkom ili dojiljom.

Kad su je prona�li, u kolijevci se nalazio si�u�an kostur.

Oko kostura nalazili su se dijelovi platna i mnogo li��a.

�ini se da je ovo dijete spavalo na madracu od li��a,

pokriveno dekicom kad je Vezuv eruptirao.

I prekinuo taj kratak �ivot. Svejedno je dirljivo.

Njihati kolijevku koju su njihale rimske mame i dadilje.

Meni je ta zbirka namje�taja simbol svega �to mo�emo

smjestiti natrag u rimski dom, ako se potrudimo.

Ne samo poku�stvo, ve� mu�eve i �ene i njihove zamr�ene odnose.

Pogled na kolijevku podsje�a nas da ne smijemo zanemariti djecu.

To dijete nije pre�ivjelo erupciju vulkana,

ali da jest, koliko bi se njegovo djetinjstvo razlikovalo od na�eg?

Danas odvajamo djetinjstvo od svijeta odraslih.

Djecu odijevamo u odje�u druk�iju od one odraslih.

Pru�amo im vlastitu zabavu, knjige, �ak ih i druk�ije hranimo.

U posljednjih 50 g. izmislili smo i kategoriju tinejd�era.

U starome Rimu djetinjstvo je bilo prili�no druk�ije.

Djecu rijetko vidimo ili �ujemo u rimskome ku�anstvu.

Ona su protjerana u stra�nji dio ku�e i rijetko ih se spominje.

Danas njihove glasove mo�emo �uti samo od onih mrtvih.

Britanska �kola u Rimu. -Ove knjige sadr�avaju

preko 30 tisu�a natpisa s rimskih spomenika.

Svih godina, spolova i sfera �ivota.

Zaprepa��uje koli�ina dje�jih spomenika.

Na stotine ih je! Mali Titije Eutih. Do�ivio je samo 4 g.

Titije Posfor do�ivio je petu.

S druge je strane Titija Regila, 1 godinu, 5 mjeseci i 11 dana.

Samo nekoliko imena na T. Mnogo govori o smrtnosti djece u Rimu.

Bar polovica ne bi do�ivjela 10. godinu.

Tre�ina ne bi proslavila prvi ro�endan.

Morate biti srca kamena ako vas ta statistika nije dirnula.

Ipak, nije sve mrak i propast.

Moj omiljeni lik je fascinantan.

Djevoj�ica koja je preminula u dobi od pet.

Zvala se Geminija Agata Mater. Bila je mu�kobanjasta.

Imala je pueri voltum, lice dje�aka.

No bila je nje�na du�a, ingenio docili.

Lijepa i pomalo razma�ena, veneranda.

Crvene kose, na vrhu kratke, ali po le�ima duge.

Pa veli: Ne tugujte previ�e za mnom, nazdravite!

Ne budite previ�e tu�ni jer moje se tjele�ce odmara.

Poruka je to ro�acima, ali vjerujem i nama.

Iako su ti spomenici, o�ito, vezani uz smrt,

ja iz njih izvla�im smijeh, toplinu i �ivot.

�to je bilo s djecom poput Gemine Mater da je pre�ivjela?

Jesu li im roditelji namijenili �kolu ili ne�to drugo?

Predvidljivo, to je ovisilo o tome gdje ste u hijerarhiji.

Skupina talijanskih antropologa analizirala je preko 6000 kostura

iskopanih u Rimu i oko njega u pro�lome stolje�u.

Uz kosture odraslih u grobovima siromaha nalaze se i dje�je kosti.

Iako su djeca umirala u velikome broju,

njihovi su nje�ni kosturi rijetko ostali �itavi do danas.

Paola Catalano, arheologinja (-Ovo su ostaci nekog si�u�nog.)

(Dijete koje je preminulo sa �est godina.)

(Ovo pripada adolescentskoj osobi, vjerojatno mu�koj,

u dobi od 16 ili 17 g. u vrijeme smrti.)

Zanimljivo je da kosti pokazuju veliki stupanj istro�enosti.

(Ovo je goljeni�na kost 16-godi�njaka.)

(Po o�te�enjima na kosti mo�emo zaklju�iti

da su noge ove osobe bile podvrgnute velikom naporu.)

(Tragovi su jasno vidljivi.)

(Iako je osoba bila veoma mlada.)

Ovaj je godinama obavljao naporan posao nogama.

A tek mu je 16.

(�ak i ovaj mali sirotan, ili sirotica,

koji je umro s tek 6 g. ima iste tragove na kostima.)

(�to pokazuje da se i on, ili ona, isto tako bavio te�kim radom.)

Takve ozljede ne bi nastupile od loptanja ili preskakanja u�eta.

Sigurno se radilo o te�a�kom radu.

(Kosti su prona�ene na mjestu valjaonice,

to je vrsta tekstilne radionice.)

(Zbog vrste ozljeda vjerujemo da su tamo radili.)

U valjaonici su obra�ivali tkaninu, bojili su je, gazili je.

Ovdje imamo dijete koje se bavilo te�kim fizi�kim radom,

a mjesto mu je bilo u vrti�u.

Paolina je ekipa u grobu jednogodi�njakinje

prona�la i zanimljive djeli�e koji su neko� tvorili ogrlicu.

Djeluju prili�no bezazleno. Jantarni zec, figurica egipatskog bo�anstva,

maleni falus i nekoliko perlica. No u njima je skrivena mra�nija pri�a.

Rimljani su ovo nazivali crepundia.

Nanizane na uzicu djeca bi ih nosila oko vrata.

To je napola igra�ka, napola amajlija za sre�u.

No, dijelom su i jednog aspekta rimske kulture koja nas �okira.

Izlaganje djeteta. �to to zna�i?

Ako imate dijete koje ne �elite, jednostavno biste ga odbacili.

Na ulicu ili smetli�te. Tu u pri�u ulazi crepundia.

Neki su roditelji ostavili djecu s crepundijom oko vrata.

Kao poveznicu s obitelji u koju su ro�eni, prvotnim identitetom.

�est je zaplet u rimskim komedijama da junakinju robinju

roditelji prepoznaju po crepundiji koju su ostavili s njom.

U nekim komedijama zaslu�ne su za sretan zavr�etak.

U stvarnome �ivotu ba� i ne.

Neizbje�na je �injenica za djecu iz siroma�nijih obitelji,

ako ih nisu odbacili, a iskreno ne znamo koliko ih jesu,

zaposlili su ih �im su malo stasali. Ve� u dobi od 5 godina.

Malo vi�e na dru�tvenoj ljestvici stvari su druk�ije, predvidljivo.

U centru Rima u natkrivenim arkadama iza Foruma

i dalje stoje dokazi rimske �kole. Na �tuku nalazimo crte�e, poruke

pa �ak i karikaturu u�itelja. Djeca se nisu puno promijenila.

Ovo je sjajan prikaz �ovjeka s velikom bradom.

U Rimu smo, tu je prikaz pimpeka.

Ovdje su vje�bali pisanje slova.

Zapisani su i djeli�i rimske poezije.

Podsje�a me na na�e �kolske klupe.

Na neki na�in i jesu. Rimske �kole nisu bile kao na�e.

Podu�avalo se pod ovakvim arkadama, u sjeni kro�nji stabala,

�ak i na ulici. Ve�inom se pla�ala �kolarina.

U �kolu su i�li samo bogati i samo dje�aci.

Neka predavanja bila su kao danas, u�ili su �itati i pisati.

U�ili bi suvremeni jezik, u njihovu slu�aju starogr�ki.

Nisu imali prirodne i dru�tvene predmete, ve� javni govor i poeziju.

Jo� uvijek postoji slika rimske �kole na djelu.

Originalna freska u Pompejima je izblijedjela.

No replika iz 19. stolje�a pokazuje nam �to se odvijalo.

Ovo su dobri dje�aci na nastavi.

Ali ovdje je nesretni zlo�initelj.

Ulovili su ga dok je crtao karikaturu u�itelja.

Tuku ga. Dr�e ga dvojica kolega.

Ostao je samo u nekoj vrsti hla�a.

U�itelj ga mlati te on o�ito vri�ti.

To je veoma poznat oblik tjelesnog ka�njavanja u Rimu,

imao je i svoje ime: catomus.

Ne iznena�uje �to je omiljeni nadimak za u�itelja u Rimu bio:

plagosus � mlatilac.

Bogate su rimske obitelji dr�ale

da su mehani�ko u�enje i disciplina idealno obrazovanje za dje�aka.

Ali time su se slu�ili i da se uspnu na dru�tvenoj ljestvici.

Da i ovoj pri�i podarimo lice,

posjetit �emo moj omiljeni lik: pravoga rimskog u�enika.

Sina oslobo�enih robova �iji je spomenik i dalje u centru Rima.

Do�la sam vidjeti kako je ovaj mom�i�. Zvao se Sulpicije Maksim.

Bio je rimsko �udo od djeteta.

Sa samo 11 g. prijavio se na natjecanje u poeziji za odrasle.

Rimska verzija Hrvatska tra�i zvijezdu. No slavu nije do�ekao.

Umro je i spomenik su mu podigli roditelji.

Gore stoji da je umro od previ�e nauka.

Mislim da je bio �rtva ambicioznih roditelja.

Sulpicijev originalni spomenik skriven je u rimskome muzeju.

To mi je prilika upoznati ga licem u lice. Njegova me pri�a poti�e

da saznam kako je bilo djeci poput njega

u obiteljima koje su se o�ajni�ki htjele uzdi�i u dru�tvu.

Jesi li ikad bio zlo�est? Jesi li odbio pisati zada�e?

Jesi li ikada izgubio obu�u za �kolu?

Sumnjam da je �ivot u Sulpicijevoj ku�i bio kakvim ga roditelji opisuju.

Ipak, o�ito je da kategorija djetinjstva kakvu mi poznajemo

u Rimu nije postojala. Da nai�ete na ovaj spomenik,

i da ne znate njegovu pozadinu,

pomislili biste da je neki govornik koji se obra�a gomili na Forumu.

A to je tek 11-godi�njak! Ne biste nikad pogodili.

Rimskim obiteljima �eljnima ugleda koje su htjele obrazovati sina

fokus je bio javni �ivot, govorni�tvo ili poezija.

A ne �to bismo mi nazvali emocionalnim razvojem.

Kakva je razlika bila za bogate rimske djevoj�ice?

U spremi�tu istog muzeja nalazi se predmet koji otkriva njihovu pri�u.

Ovo je rimska lutka iznimne ljepote.

Najsavr�eniji primjerak koji je ostao iz rimskoga doba.

Vrijedna je i krhka. Iako silno �udim podi�i je, ne smijem.

�ini se da je izra�ena od drveta, ali zapravo je od bjelokosti.

Prikazuje �enu, zglobovi su veoma pametno u�lijebljeni.

Ima modernu, stiliziranu frizuru. A na ruci si�u�an zlatni prsten.

U Rimu ne postoji trgovina igra�kama.

Djeca poput Sulpicija improvizirala bi vani s kamen�i�ima i granama.

Ovo je pomalo posebno. Ona nije obi�na, ve� carska Barbika.

Postoji i druga strana ovakve igra�ke.

Kao i svaka igra�ka ne slu�i samo za igru,

ve� i vlasnika podu�ava njegovoj ulozi u dru�tvu.

Rimske �ene slu�ile su za brak i rasplo�ivanje.

Rimski pisci navode kako bi djevojke prije braka oti�le u hram

i tamo bi ostavile svoje lutke. Ali to se nije zbilo s ovom lutkom.

Prona�li su je u velikom kamenom lijesu Kreperije Trifene.

Ako je suditi po kosturu, Kreperija je imala oko 20 g.

Vjerojatno se nije udala pa je lutku ponijela sa sobom u grob.

Zanimljivo: mi ne bismo pokopali 20-godi�njakinju s Barbikom.

Zacijelo je mnogo rimskih djevoj�ica pokopano s lutkama.

Jedan od najslavnijih rimskim pisaca Plinije

kazuje nam pri�u o djevojci koja je umrla mlada.

Minicija Marcela bila je k�i njegova prijatelja Fundana.

Veli da je imala gotovo 14 g., ali staru glavu na mladim ramenima.

Bila je mudra za svoje godine. Umiljata i �armantna.

Slika i prilika oca. Tu�no je, veli on, �to se spremala za udaju.

Sre�a se nevjerojatno osmjehnula: imamo Marcelin spomenik.

Evo ga, elegantan, o�trih linija.

Pi�e: Za du�u Minicije Marcele. Fundanovu k�er.

No u posljednjem redu stoji ne�to zanimljivo.

Plinije veli da je imala gotovo 14.

Ali ovdje pi�e da je �ivjela 12 godina 11 mjeseci i 7 dana.

Imala je 12 godina i uskoro se trebala udati.

Ne znamo koliko se rimskih djevoj�ica udavalo u toj dobi.

Veoma malo, rekla bih.

Postavlja se o�ito pitanje:

Je li takav brak konzumiran odmah po udaji?

Voljeli bismo misliti da nije, ali vrlo vjerojatno jest.

Kad skupite svu tu djecu, dje�je radnike, pjesnike i mladenke,

rimsko se djetinjstvo �ini veoma brutalnom fazom �ivota.

No ne smijemo se previ�e zanijeti. Da mi pomogne bolje shvatiti to,

na�la sam se s kolegom, ocem dvoje djece, Gregom Woolfom.

Te�ko mi je pojmiti neke aspekte rimskoga djetinjstva.

Je li doista bilo tako brutalno?

Ne bih rekla da se ba� utoliko razlikovalo od dana�njeg.

Ne�to je brutalno i druk�ije, ali puno toga je isto.

Imali su djetinjstvo, iako mo�da ne�to kra�e od dana�nje djece.

Ali nisu za�ti�ena vrsta kao zapadnja�ka djeca danas. -Istina.

Nisu imali dje�je sobe pune dje�jih stvari, dje�ju zabavu ni odje�u.

Mo�da tek pokoje bogata�ko dijete koje je gr�ki odgojitelj

vodio u �kolu, ali ve�ina djece �inila je �to i odrasli.

Pro�li smo veliku promjenu.

Od svijeta u kojem se puno djece ra�alo i umiralo,

i u kojem su bili dijelom svijeta odraslih,

do svijeta u kojem se ne ra�a puno djece, ve�ina pre�ivi,

a djetinjstvo im je produ�eno do rimske rane odrasle dobi.

Bar ih je polovica umirala prije desete godine,

kakav je zbog toga bio odnos djece i roditelja?

U svakom dru�tvu i vremenu gubitak djeteta je tragedija.

Znamo da su Rimljani oplakivali mrtvu djecu.

Ali to je bila uobi�ajena tragedija, nikoga nije zaobilazila.

Spomenici nam kazuju da iako se �esto doga�a, svejedno jako boli.

Ne razlikuje se toliko od danas, ma koliko bismo to htjeli.

Zaprepastio me spomenik na zidu ovoga kafi�a.

Na njemu su o�ito mama i tata, te dijete s psi�em, dr�i ljubimca.

Lako ih je prepoznati kao takve sa svime �to zami�ljamo.

Razlika je �to je to bilo puno nesigurnije postojanje.

Poanta je: rimsko je djetinjstvo veliki rizik.

Ne smijemo zaboraviti da je rizik za rimsku �enu

ne samo odgoj djeteta, ve� i samo ro�enje djeteta.

Svijet je to bez velike medicinske brige, trudno�e su bile te�ke.

Jedan od predmeta koji �e nam otvoriti vrata u taj svijet

predmet je jeziva izgleda prona�en u Pompejima.

Svaka �e �ena prepoznati �to je ovo.

Anti�ki rimski ginekolo�ki spekulum. Princip je jasan.

Ovdje su zupci koji idu u vaginu.

Na vijak bi se okretalo �ime su se zupci rastvorili,

i time bi vagina bila dostupna za pregled.

Znamo kako to ide, nema potrebe da vam demonstriram.

Lijepo je ukra�en. Ovo je posjedovao skupocjeni lije�nik.

Klijentice su mu bile bogate Rimljanke.

Nije ovo gurao u nijednu siroma�nu �enu.

Nemojmo se zanijeti sli�nostima.

Jedno od najgadnijih djela rimske knji�evnosti, a ima ih gadnih,

opisuje kako se izvla�ilo dijete iz �ene kad je zapelo.

A �elite spasiti maj�in �ivot. Ugurali biste spekulum,

izvidjeli �to se doga�a i u �enu zagurali kuku.

Njome biste povla�ili dijete van, ono to jasno ne bi pre�ivjelo.

Iako su tako htjeli spasiti �enu, sumnjam da je ikoja to pre�ivjela.

I danas postoje opasnosti pri porodu,

ali u rimskome vremenu bila je to prava boji�nica.

Mu�karci su umirali kao vojnici, a �ene pri porodu.

Te�ko je u samom rimskom domu ste�i dojam takvih iskustava.

Prostorije za seks i ra�anje

danas otkrivaju tek pokoji krevet, nijedan bra�ni,

te mno�tvo erotskih slikarija.

Ali tu i tamo imamo priliku vidjeti kako su rimske �ene

nadi�le tradicionalnu ulogu onoga �to se o�ekivalo od njih.

U ku�i u Pompejima, bila je u vlasni�tvu Julija Polibija,

primjer je �ene koja je u�inila ba� to.

Do�la sam je posjetiti s kolegom Andrewom Wallace-Hadrillom.

Zanima me ova freska, prikaz vjerskoga �rtvovanja.

Prepuna vjerskoga simbolizma poput zmije na oltaru.

No zanimljiv mi je ovaj par u sredini.

�ini mi se da je to otac obitelji sa �enom.

Neobi�no je jer se ina�e prikazuje samo mu�karca kako �rtvuje.

No, eto tu imamo i �enu. Uklju�ila se u akciju.

�enina je imovina strogo odijeljena od mu�eve.

Mo�e biti bogatija i mo�nija od njega.

Ona to jama�no jest. Ina�e ne bi bila prikazana pored mu�i�a.

U nekim je slu�ajevima mogu�e nadi�i tradicionalne uloge.

Ali jedan nam je aspekt rimskoga doma i dalje u potpunosti nepoznat.

Dio zbog kojega je sve funkcioniralo: robovi.

Arheologija je prona�la malo toga vezanoga za ropstvo.

Ali u Rimskome muzeju skriven je rijedak predmet

koji glasno svjedo�i mra�noj strani ropstva.

Pomislili biste da je ovo pse�a ogrlica. Kolut i metalna plo�ica.

Na plo�ici na latinskome pi�e:

Fugi, teneme! Pobjegoh, uhvatite me! I vratite gospodaru Zoninu.

Dobit �ete zlatni nov�i�, solidus.

To ne�e biti pse�a ogrlica, ve� ogrlica rimskoga roba.

Iako je malena, na�li bi je oko vrata ljudskoga kostura.

Nismo sigurni je li pse�a ili ljudska,

to nam mnogo kazuje o rimskome ropstvu i neljudskosti istoga.

Postoji stra�no dirljiva pri�a o caru Hadrijanu.

Naljutio se na jednog od svojih robova.

Toliko da mu je dao iskopati oko stilusom, tj. olovkom.

Hadrijan se odmah pokajao i rekao robu:

Uzmi od mene dar koji po�eli�. Rob je samo �utio.

Hadrijan je navaljivao: Dat �u ti bilo �to. A rob je odgovorio:

�elim samo svoje oko natrag.

Lako mo�ete shvatiti za�to su rimski robovi bje�ali

i za�to su ih gospodari ozna�avali kao svoje vlasni�tvo.

Ili ovako ili su ih �igosali i tetovirali.

Mislim da ih je bje�alo mnogo manje nego �to mislimo.

Rekla bih da je ve�ina netrpeljivost prema gospodarima

odavala u okvirima ku�anstva. Potkradali bi ih,

lomili skupocjene predmete. Spremali bi sebi sitni�.

Nesumnjivo su pljuvali gospodaru u juhu.

Danas je ropstvo jedan od ru�nih kli�eja rimske kulture.

Rije� ispunjena svakakvim modernim predrasudama.

No bila je duboko usa�ena u rimsku kulturu.

Od milijun stanovnika mo�da su tre�ina bili robovi.

Ne samo u bogatim, ve� i u siroma�nijim ku�ama.

�ak su i neki robovi imali robove.

Naravno da je ropstvo bilo brutalno.

No odnosi izme�u roba i gospodara nisu crno-bijeli kako zami�ljamo.

Zacijelo je me�u njima postojao strah, sumnja i mr�nja.

Postoje urbani mitovi o snala�ljivim robovima

koji su sirote gospodare vrtjeli oko maloga prsta.

Ali istovremeno me�u njima je postojalo po�tovanje, �ak i ljubav.

Najbolji dokaz za takve proturje�ne osje�aje

mo�emo na�i u jednoj od najve�ih ku�a u Pompejima.

U stra�njim prostorijama nalazi se privatna kupelj s mozaicima.

MENANDROVA KU�A

Govore o jednom ropskom poslu koji �esto zaboravljamo. Seksu.

Ovo je ulaz u saunu.

Ovdje su bron�ani strigili, njima su strugali ulje s tijela.

Na kraju se ispostavi da je slika prili�no ginekolo�ka.

A ne mo�e je pro�itati bez ovog �ovjeka iznad.

Nekakva �udna crna figura golog mu�karca.

Ima na sebi bijele ga�ice. -Da, prekriven je tkaninom.

Koja ne uspijeva pokriti �to bi trebala � genitalije.

Ogromne su i vise. -Bron�ani vr�ak jednak je lampama

ili ploskama koje nosi, �to god bile. -I one su falusoidnog oblika.

Ovdje je jaka seksualna tema.

Ovo je zgodna mala sauna. -Jeka je posvuda oko nas.

Gle taj mozaik. -Kao da nosi poruku seksa u bazenu.

�ini se da je to jo� jedan rob. -Ovo govori o senzualnosti kupanja

ali i o kori�tenju robova. Oni su i tijelom dostupni gospodarima.

Nitko iz velike ku�e ne�e skoknuti u mjesni bordel, uzet �e roba.

Kako �ele, gdje �ele. -Ne iskori�tava samo gospodar robinje,

a i robove, ve� i gospodarica.

prof. Andrew Wallace-Hadrill, Cambridge

To je gadan dio rimskoga ropstva.

Prisilila na seks s gospodarom ili gospodaricom napad je na slobodu.

Ali oni su ostali bez slobode.

Nije nu�no da je seks izme�u roba i gospodara uvijek lo� za roba.

�est je slu�aj da robovi stupe u brak s gospodarima.

Seks je na�in zarade, ali i put u slobodu.

I to je veliki paradoks rimskoga ropstva.

Mo�da je bilo brutalno, katkad istovjetno silovanju,

ali nije uvijek bilo do�ivotna kazna.

Pogledate li grobne spomenike, ve�ina ih je bila od biv�ih robova.

Osloba�ali su ih na tisu�e.

Ovdje je dama sa sjajnim imenom. Biv�a robinja, veli nam, liberta.

Zvala se Vecija Erotika. Super mi je to ime.

Ovdje je jedan zamr�eni. Spomenik je podigao biv�i rob,

libertus, svomu robu koji mu je bio veoma mio, suo carissimo.

Ova �ena ima zanimljiv posao. Zove se Dorka

i biv�a je robinja Julije Auguste. Carice Livije.

Ona je ornatrix. Cari�ina frizerka. Dobar posao, ako ti se posre�i.

Ovo je krasna slika: mu� i �ena dr�e domjenak.

Ali mene zanima ovaj nalijevo. On poslu�uje za stolom. Mladi rob.

Bilo je tisu�e takvih u Rimu. Ne znam odakle su,

ali nisu svi do�li s tr�nice robljem.

Ve�ina je bila ro�ena u ku�anstvu.

Bili su vrlo bliski s gospodarima.

Poslu�ivali su za stolom, bili dojilje ili odgajatelji.

To nam pru�a druk�iji uvid u rimsko ropstvo.

I poja�njava otkud privr�enost izme�u roba i gospodara.

Rimska rije� za obitelj, familia, ne uklju�uje samo mu�a, �enu i djecu.

Uklju�uje i robove. U Rimu su robovi dio obitelji.

Zato sam razo�arana uvrije�enom slikom rimske obitelji.

Robovi nisu uvijek odvojeni. Bili su familia koliko i gospodari.

To �emo najbolje vidjeti ako posjetimo obiteljsku grobnicu.

Evo me u jednoj u Ostiji s Coreyem Brennanom.

�ini se kao da smo u stra�njoj uli�ici grada mrtvih. -I jesmo.

A ovdje je tako re�i dom u gradu mrtvih.

Marko Senije Aristo podigao ga je za sebe i oslobo�ene robove.

Za libertis i libertabus, mu�ke i �enske oslobo�ene robove.

Zanimljivo je �to u posljednjem retku jasno daje do znanja

koliko zemlje je kupio za ovaj grob.

Tako ne samo zakonski ozna�ava koliko zemlje ovdje posjeduje,

ve� se i hvalisa koliko toga posjeduje u gradu mrtvih.

Va�no je da gospodari i robovi i u smrti ostaju zajedno.

Ovi grobovi kao da zrcale njihove domove,

odvojene prostorije, sobe na katu, prostor za urne

za mnogo vi�e �lanova od samo u�e obitelji.

Zaprepa��uje dru�tvenost, koli�ina odr�anih pokopa ovdje.

Postoji 20-ak duplih utora. Za gotovo 50 ljudi.

Svi su zajedno pomije�ani, ne mo�ete re�i u kojem je gospodar.

Uvelike se razlikuje od onoga iz viktorijanske Engleske.

Pomisao da bi velebna gospoda bila pokopana s kuharicom

ili drugom poslugom sasvim je nezamisliva.

Ovo je bio ideal. Slika koju su htjeli prenijeti.

Sveobuhvatnost, velika obitelj. Ne zanima ih oporost.

Pokazuju nam nje�niju stranu tog u�asa zvanog ropstvo.

Hvali� se: To je grob za mene i moje oslobo�ene robove!

Obitelji nisu uvijek bile skladne.

Kazuje nam to neobi�an grob djevoj�ice Junije Prokule.

Pri�a iza njega nalik je na rimsku sapunicu.

Spomenik je podigao njezin otac Eufrozin.

Za nju, za sebe i jo� nekoga.

To je ime prekri�eno. Za�to?

Na pole�ini spomenika zagonetka je rije�ena.

Tu je zapisano jo� ne�to.

Eufrozin je imao robinju Aktu. Oslobodio ju je, vjen�ali su se,

dobili su dijete, dijete je umrlo. I onda im je sve po�lo po zlu.

Proklinje je na pole�ini. To su vje�ne mrlje sramote!

Moja je biv�a robinja bila trova�ica, perfida, nevjerna.

Bila je dolosa, prijetvorna. A onda je zaista prokune.

Nosim joj �avao i u�e da se objesi. Nosim i picem cadentem,

plameni vr� da proguta njezino crno srce. �to li se dogodilo?

Objasnit �e nam: Oti�la je s preljubnikom, secuta adultorum.

�tovi�e, odvela je dva roba sa sobom, dje�aka i curicu.

Za sobom je ostavila sirotog Eufrozina samog u postelji,

pokradenog i ostarjelog. Ipak, ne znamo njezinu verziju pri�e.

No to nam pokazuje da �to je skladno u jednoj obitelji

mo�e biti veoma neskladno u drugoj.

Ukratko, to vam je rimski dom.

Da, bilo je to mjesto nastanjeno uobi�ajenim rimskim kli�ejima.

Naduti mu�evi u togama, predivne �ene koje predu vunu.

Ali bilo je mnogo zanimljivije od toga.

Posebice ako vratimo na mjesto poku�stvo i uzburkane veze.

A ponajprije glasove samih Rimljana koji nam se i dandanas obra�aju.

�ivio sam na lukrinskim kamenicama. Nema boljih.

�ivot mu je oduzeo... Pobjegla je s preljubnikom...

Menofol... Vi�e me ne mu�e stare noge...

Spomenik pekaru, ku�ite? Voljela je biti divlja...

Rimski m�nage a trois...

Kazuju nam da je svakodnevni �ivotu u anti�kome Rimu

bio jednako raznovrstan, emotivan i nesre�en kao i na�.

Kao da zrcale nas i na�e �ivote.

Obra�aju se svima koji imaju vremena zastati i poslu�ati ih.

A to smo vi i ja.

Prijevod i obrada mijau www.prijevodi-online.org

Molimo vas da ocijenite ovaj titl na www.osdb.link/3rrb5 Pomognite drugim korisnicima da izaberu najbolje titlove