All language subtitles for Ch4.Bettany.Hughes.The.Ancient.Worlds.1of7.Alexandria.The.Greatest.City.PDTV.XviD.MP3.MVGr

af Afrikaans
ak Akan
sq Albanian
am Amharic
ar Arabic
hy Armenian
az Azerbaijani
eu Basque
be Belarusian
bem Bemba
bn Bengali
bh Bihari
bs Bosnian
br Breton
bg Bulgarian Download
km Cambodian
ca Catalan
ceb Cebuano
chr Cherokee
ny Chichewa
zh-CN Chinese (Simplified)
zh-TW Chinese (Traditional)
co Corsican
hr Croatian
cs Czech
da Danish
nl Dutch
en English Download
eo Esperanto
et Estonian
ee Ewe
fo Faroese
tl Filipino
fi Finnish
fr French
fy Frisian
gaa Ga
gl Galician
ka Georgian
de German
el Greek
gn Guarani
gu Gujarati
ht Haitian Creole
ha Hausa
haw Hawaiian
iw Hebrew
hi Hindi
hmn Hmong
hu Hungarian
is Icelandic
ig Igbo
id Indonesian Download
ia Interlingua
ga Irish
it Italian
ja Japanese
jw Javanese
kn Kannada
kk Kazakh
rw Kinyarwanda
rn Kirundi
kg Kongo
ko Korean
kri Krio (Sierra Leone)
ku Kurdish
ckb Kurdish (Soranî)
ky Kyrgyz
lo Laothian
la Latin
lv Latvian
ln Lingala
lt Lithuanian
loz Lozi
lg Luganda
ach Luo
lb Luxembourgish
mk Macedonian
mg Malagasy
ms Malay
ml Malayalam
mt Maltese
mi Maori
mr Marathi
mfe Mauritian Creole
mo Moldavian
mn Mongolian
my Myanmar (Burmese)
sr-ME Montenegrin
ne Nepali
pcm Nigerian Pidgin
nso Northern Sotho
no Norwegian
nn Norwegian (Nynorsk)
oc Occitan
or Oriya
om Oromo
ps Pashto
fa Persian
pl Polish
pt-BR Portuguese (Brazil)
pt Portuguese (Portugal)
pa Punjabi
qu Quechua
ro Romanian
rm Romansh
nyn Runyakitara
ru Russian
sm Samoan
gd Scots Gaelic
sr Serbian
sh Serbo-Croatian
st Sesotho
tn Setswana
crs Seychellois Creole
sn Shona
sd Sindhi
si Sinhalese
sk Slovak
sl Slovenian
so Somali
es Spanish
es-419 Spanish (Latin American)
su Sundanese
sw Swahili
sv Swedish
tg Tajik
ta Tamil
tt Tatar
te Telugu
th Thai
ti Tigrinya
to Tonga
lua Tshiluba
tum Tumbuka
tr Turkish Download
tk Turkmen
tw Twi
ug Uighur
uk Ukrainian
ur Urdu
uz Uzbek
vi Vietnamese
cy Welsh
wo Wolof
xh Xhosa
yi Yiddish
yo Yoruba
zu Zulu

Original subtitles

ANTI�KI SVIJET S BETTANY HUGHES

Po�ela sam prou�avati starine

ovdje u muzeju Ashmolean u Oxfordu prije 25 godina.

Ovo je najstariji javni muzej na svijetu

i savr�eno mjesto gdje mo�emo poku�ati slo�iti pri�u o �ovje�anstvu.

Tada je bio mnogo pra�njaviji,

ali sada nakon obnove vrijedne 61 milijuna funti

ne samo da sadr�i prekrasne predmete ve� je to i sam postao.

Tijekom studija doznala sam da je anti�ko doba zavr�ilo oko 390. n.e.,

prakti�ki sa zabranom poganstva,

a da je potom �udesno ro�ena suvremena povijest.

Prva epizoda istra�it �e grad

koji se nalazi na samom vrhu te epohe u nastanku,

grad Aleksandriju.

Aleksandrija je utemeljena na snu,

na ideji da se cjelokupno znanje mo�e pohraniti na jednom mjestu

dok bi �uvar tog znanja posjedovao izvanrednu mo�.

Sanjar je bio Aleksandar Veliki

i fizi�ki je ocrtao tlocrt grada rasipaju�i je�meno bra�no na tlo.

Potom su najve�i arhitekti i gra�evinari utjelovili njegovu viziju.

Aleksandrija je bila dinami�no mjesto,

vrvjela je filozofima i u�enjacima, sve�enicima i mo�nicima.

A jedna se osoba nalazi u samom sredi�tu te pri�e.

Ona je neopjevani heroj ili bolje re�eno heroina.

Njezino bi ime trebalo biti vrlo dobro poznato,

a ipak je nekako potisnuta na povijesnu marginu.

Bila je u�enjak i filozof, �ena imenom Hipatija.

A budu�i sam obo�avateljica �ena pru�it �u joj prostor.

Mo�da pomalo neobi�no, ali serijal koji se bavi

anti�kim dobom zapo�et �emo od kraja.

U 4. stolje�u n.e. do�lo je do stagnacije,

a slava anti�kog svijeta po�ela se ru�iti

u mete�u predrasuda i borbi za mo�, vjerskog mu�eni�tva i vatre.

Dobrodo�li na po�etak suvremenog doba.

Reklamirajte va� proizvod ili brend ovdje kontaktirajte nas www.OpenSubtitles.org danas

Zamislite grad u kojem je smje�teno sve znanje svijeta.

Svi matemati�ki i znanstveni ogledi,

sva literarna djela i uzleti filozofske ma�te.

Mjesto gdje su se pisci, umjetnici i znanstvenici

susretali s raspravama i inovativnim idejama.

Zamislite samo kakve bi zamisli i otkri�a proizveo taj grad

i koliku bi mo� njegovi vladari imali zbog tog znanja.

Zamislite �to bi se dogodilo ako bi to blago znanja

bilo uni�teno, spaljeno do temelja ili ba�eno u vjetar.

Stra�an trenutak koji bi zaustavio napredak same civilizacije.

Sve ovo zvu�i poput fantazije, ali bila je to stvarnost.

A ovo je stvarno mjesto gdje se sve to dogodilo,

grad �ije su tajne skrivene pod morem i ispod njegovih ulica.

To je grad Aleksandrija.

A ovo njegova izvanredna pri�a.

ALEKSANDRIJA Najve�i grad

Iako bi se moglo pomisliti da su Atena i Rim bili najve�i anti�ki gradovi

ja smatram da bi to prije mogla biti Aleksandrija.

2.300 godina grad se nalazio

na glavnom raskri�ju izme�u Istoka i Zapada.

Smje�ten u Egiptu na vrhu delte Nila na obali Mediterana,

danas je to veliki i vrlo dinami�ni grad.

Ali anti�ki grad u njemu je nezamjetljiv.

Dana�nji grad prepun je �ivota.

Ali te�ko je doprijeti do anti�ke Aleksandrije.

Mo�ete ovdje provesti tjedne bez da shvatite

da su se ovdje neko� nalazila jedna od najve�ih dobara antike.

Jer upravo je ovdje pokopan Aleksandar Veliki,

tu je Kleopatra zavela Marka Antonija i Cezara,

a ovdje se nalazilo i jedno od sedam �uda anti�kog svijeta.

Povezuju�i djeli�e slagalice, istra�it �u pri�u ovog iznimnog grada

gdje se faroski svjetionik uzdizao nad

spektakularnim kazali�tima, hramovima i kolonadama,

veli�anstvenim zdanjima anti�kog svijeta.

Prema ljudskom mjerilu vidi se da je vi�i od 30 m.

Koji je spojio najbolje od gr�kog, rimskog i egipatskog dizajna

stvoriv�i dinami�nu, hibridnu kulturu.

Sve je pomije�ano na posve aleksandrijski na�in,

povezano po �elji i otvoreno prema svemu.

I kao najva�nije, grad u kojem su intelektualni napredak,

nova filozofija i znanost bile njegova pokreta�ka snaga.

To je ono �to grad �ini toliko posebnim.

Iako je Aleksandrija bila neizmjerno bogata nije samo gradila velebna zdanja

ve� je polagala apsolutnu vrijednost na znanje.

Jer znanje zna�i mo�,

a krajnja te�nja Aleksandrije bila je postati najmo�niji grad na svijetu

smje�tanjem unutar svojih zidina cjelokupnog znanja svijeta.

Ta te�nja potje�e iz samih njezinih po�etaka

kao i vizije njezinog osniva�a.

Prema mjerilima drevnog Egipta, Aleksandrija je bila relativno novi grad.

Bila je osnovana prije tek 2.300 godina.

Na pola puta u vremenu izme�u piramida i nas.

4. stolje�e p.n.e. bilo je svojevrsno me�urazdoblje u povijesti.

Zlatno doba Atene izgubilo je sjaj, a Rim je jo� bio provincijska zabit.

Ali jedan �e nezamjetni kut sjeverne Gr�ke ste�i veliki utjecaj.

�ovjek iz tog kraja postat �e veliki igra� na svjetskoj pozornici,

�tovi�e netko tko �e izmijeniti svjetski poredak.

Bio je to Aleksandar Veliki.

'Veliki', jer su njegova postignu�a bila bez premca.

Od provincijskih po�etaka u Makedoniji,

ujedinio je Grke kao naciju, porazio Perzijance

i po�eo stvarati nevi�eno veliko carstvo.

Protezalo se iz sjeverne Gr�ke preko Mediterana

duboko u Bliski istok i prema sjevernoj Africi.

Aleksandar je bio izuzetno ambiciozan i do 24-te godine

ve� je harao podru�jima poznatog svijeta.

Ali smirio se tek kad se dokopao uistinu vrijednog plijena.

Egipta.

Jer to je bila jedna od najpo�tovanijih zemalja antike.

Nil je navodnjavao zemlju stvaraju�i golemo poljoprivredno bogatstvo,

ljudsku radnu snagu i sredstva koji su prekrili zemlju

veli�anstvenom umjetno��u i impresivnim zdanjima.

�ak i Grci koji su sebe smatrali kulturno nadmo�nima

opisuju�i sve ostale koji nisu Grci kao 'barbaroi', barbare,

cijenili su egipatska dostignu�a.

Gr�ki otac povijesti, Herodot, rekao je da nigdje drugdje na svijetu

ne postoji toliko �udesnih stvari i toliko djela neizrecive veli�ine.

Aleksandar nije mogao odoljeti takvom bogatom plijenu.

332. p.n.e. napao je Egipat poraziv�i Perzijance

koji su vladali Egiptom posljednja dva stolje�a.

Ali da bi zape�atio pobjedu morao je sada osvojiti

srca i umove Egip�ana �ija su jedinstvena religija i kultura

bile ukorijenjene u zemlji vi�e od 3.000 godina.

Kad je Aleksandar do�ao u Egipat

ova piramida ve� je bila stara 2.300 godina.

Ali mje�tani je nisu smatrali nekakvim drevnim �udom

jer ovdje je bio pokopan njihov bo�anski kralj

i Egip�ani su vjerovali da pulsira svetom mo�i.

Suo�en s kulturom toliko razli�itom od njegove vlastite,

Aleksandar nije podcijenio izazov pred kojim se na�ao.

Shvatio je da mora izna�i genijalan pristup

kojim �e pridobiti Egip�ane da prihvate novu, gr�ku vladavinu.

Kao i obi�no, da bismo razumjeli pri�u o Aleksandriji

tragovi njegovog uspjeha zakopani su duboko ispod pustinjskog pijeska.

Da smo do�li ovamo u Aleksandrovo doba, �to bismo vidjeli?

Ne�to posve razli�ito, sve bi bilo mnogo rasko�nije

uz prekrasno isklesane blokove vapnenca s natpisima

i velikim procesijskim putom s poredanim sfingama.

Sve bi bilo glamurozno, ni pribli�no kao �to je sada.

Jesu li ovakve podzemne tvorevine bile uobi�ajene?

Da, u drevnom Egiptu.

Podzemne stvari su dobro mjesto za ponovno ro�enje i uskrsnu�e

i sve �to je tajno i to su �esto gradili.

Ni�ta nebu pod oblake. - Da.

Aleksandar se upravo s tim morao uhvatiti uko�tac.

Kulturom koja nije vjerovala samo u zemaljski �ivot

ve� je bila opsjednuta i �ivotom nakon smrti.

Znala sam da je dolje sarkofag, ali ne i da je tako velik!

Ogroman je, nekih 3 x 5 m, te�i vi�e od 60 tona

i napravljen je od jednog komada granita. - Ima na sebi hijeroglife!

Da, ovdje se mo�e vidjeti,

ovo je zapravo hijeroglif imena onoga kome pripada, 'Hapi',

kojeg su Grci preimenovali u Apis.

Bio je to veliki bog, bik Apis, a ovo je njegov sarkofag.

Zna�i ovdje je pokopan bik? - Da, bik.

Pretpostavila sam da je ne�to ovakvo napravljeno za �ovjeka!

Ne, to je zapravo grob bika jer je predstavljao sveto utjelovljenje

jednog od egipatskih bogova i nakon smrti pokopan je ovdje.

Ovdje je navedeno,

'Apis, ljubljeni Ozirisov sin, neka �ivi vje�no u blagostanju', itd.,

a ovdje se njegovo ime ponavlja, tako da znamo kome pripada.

Egip�ani su to ina�e rado �inili, spajali �ivotinje i ljude?

Prili�no, svaki je egipatski bog imao totemsku �ivotinju,

�to se vrlo razlikuje od Grka.

Kako se Aleksandar nakon dolaska nosio s ne�im tako stranim?

Aleksandar je to sjajno izveo, nije do�ao i rekao:

'Svi ste vi budale!', ve� 'Ja sam dio svega ovoga!'

Do�ao je i prinio �rtvu Apisu, dao je novac i zemlju hramovima

i Egip�ani su rekli: 'On je jedan od nas! Volimo ga!'

A onda je u genijalnom potezu posjetio hram gdje su ga pozdravili

kao sina glavnih egipatskih bogova i trebao je bo�anski vladar na zemlji,

�to se sla�e s egipatskim sustavom vjerovanja da je njihov faraon

bo�anska veza i bog na zemlji.

Aleksandar se predstavio kao faraon i Egip�ani su ga zavoljeli.

Aleksandar je bio lukav.

Odlukom da prigli egipatske obi�aje umjesto da ih uni�ti

uspio je izvesti vrlo suosje�ajnu promjenu re�ima.

Egip�ani nisu razmi�ljali o njemu kao jednom od njih, ve� jednom od svojih.

Napravio je dobar posao, ostvario je svoj veliki san o Egiptu,

a ovdje su ga slavili ne samo kao osvaja�a ili kralja

ve� pravog �ivog boga.

Aleksandru �ak ni to nije bilo dovoljno.

Nije �elio biti samo jo� jedan u dugom nizu faraona.

�elio je istinski dominirati zemljom, a to je zna�ilo

stvoriti novi grad koji �e zauvijek nositi njegovo ime.

No prvo je morao prona�i prikladno mjesto.

Drevni Egip�ani uvijek su se okretali unutra�njosti

smje�taju�i svoje glavne gradove na Nilu.

Aleksandar je u�inio suprotno.

�elio je da njegov novi grad gleda prema gr�koj domovini

kao i prema novom carstvu.

Govori se da ga je na tom putu vodio vrlo slavan lik.

Anti�ki pisac Plutarh navodi kako je Aleksandar

proro�kim snom doveden upravo ovdje do Farosa.

Tada no�u, dok je spavao, usni �udesno privi�enje:

starca sijede kose i �asne pojave, koji stav�i uza nj, izgovori ove stihove:

U moru �umnom veoma imade nekakav otok

ba� pred Egiptom samim, a Faros zovu ga ljudi.

Aleksandar je vjerovao da tajnoviti posjetilac nije bio nitko drugi

nego sam Homer, veliki epski bard,

a kao �to je bio tvrdokorni politi�ar bio je i neizlje�ivi romantik.

Poslu�ao je njegov savjet i upravo ovdje utemeljio svoj grad.

Ogoljela obala na kakvu je nai�ao Aleksandar

potpuno se razlikovala od dana�nje grozni�ave metropole.

Kada je Aleksandar stigao ovamo

Faros je bio samo otok, ovdje se nalazilo malo naselje,

a obala Egipta bila je vrlo nazubljena, te�ka za pristanak brodova.

Aleksandrov veliki plan bio je povezati Faros s kopnom.

I stoga je izgradio nasip dug gotovo 1,6 km

i produ�io ovu izbo�inu stvoriv�i umjetnu luku.

To �e postati najprometnija luka na svijetu.

Ulaz u jedan od najbogatijih multikulturalnih gradova na svijetu.

A to je bio tek jedan dio sna.

Aleksandar i njegovi nasljednici Ptolemejevi�i, �udjeli su za znanjem,

znanjem koje �e im omogu�iti da trguju, grade i osvajaju.

Te�ili su tome da Aleksandrija postane

intelektualna strojarnica anti�kog svijeta.

Drevni Egipat.

Zemlja mo�nih faraona, bo�anskih kraljeva

u �iju je �ast njihov narod izgradio veli�anstvena zdanja.

Vode�a civilizacija u regiji preko 4.000 godina.

U 4. stolje�u p.n.e. Aleksandar Veliki pokorio je ovu zemlju

i uspio pridobiti egipatski narod.

Izgradio je novi grad sebi u �ast, Aleksandriju.

Po�ev�i od nule Aleksandar je uveo jedinstveni model grada

polo�en na inovativnom mre�nom planu

gdje su se ujedinile gr�ka i egipatska kultura

stvoriv�i jedno od najbogatijih mjesta na svijetu.

Danas je vrlo malo ostalo iznad zemlje.

Da bi stekli dojam o anti�kom gradu morate se spustiti

duboko ispod moderne metropole, u grad mrtvih.

Ovo je fantasti�no, zar ne?

Ovo je tipi�no aleksandrijski, mje�avina razli�itih stilova.

Meduza i Demon su gr�ki, ali ima i egipatskih elemenata.

Friz s kobrama i solarnim diskovima, sve egipatska tradicija.

Ovo je bila grobnica za samo jednu obitelj?

Pretpostavljamo da je jedna obitelj, nismo sigurni,

postoje tri sarkofaga i tijela nikad nisu prona�ena.

Plja�ka�i grobova do�li su ovamo mnogo prije arheologa.

Mo�da nedostaju tijela, ali tu su kipovi �uvara grobnice.

Arheolozi su pretpostavili da kipovi s obje strane ulaza

predstavljaju vlasnike grobnice.

Pogledate li glavu onog �ovjeka ondje,

lice je detaljno, frizura u posve gr�ko-rimskoj tradiciji,

a tijelo uko�eno s jednom nogom naprijed, tipi�no za egipatske kipove.

Dosta je ru�no ispalo kako su ih spojili.

Nije osobito dobro izvedeno, ali to je �ar ovog mjesta,

mije�amo tipi�no aleksandrijski, uzimamo �to �elimo i to ujedinjujemo.

Ne stapamo stvaraju�i novi umjetni�ki oblik

ve� smo samo otvoreni svemu, vrlo smo prijem�ivi.

Iza ovog ulaza nalazi se izvrstan primjer.

S lijeve strane je zaista izvrstan primjer. - Da!

Kip Anubisa, egipatskog boga balzamiranja s pse�om glavom,

ali odjeven je kao rimski vojnik, s egipatskom glavom

�uvaju�i onoga tko je pokopan u ovoj grobnici.

Neobi�an spoj, egipatska glava i rimsko tijelo, maleni rimski kilt.

To je taj spoj.

Kroz cijelu antiku bila je prisutna ta razmjena kultura,

u klasi�noj Ateni postojali su isto�ni kultovi, kao i kod Rimljana.

Zbog �ega je Aleksandrija u tome posebno dobra?

Aleksandrija bila novi grad i morala je stvoriti ime, stanovitu legitimnost.

Bio je to novi grad u vrlo drevnoj zemlji, vrlo po�tovanoj u antici.

Grci su se divili Egiptu, dakle ve� je prisutna jedna kulturna sredina.

Donijeli su sa sobom vlastite ideje iz helenske, gr�ke civilizacije

i ogrnuli ih u ruho Egipta, ali istodobno su donijeli sa sobom gr�ka shva�anja.

Bio je to iznimno bogati, lu�ki grad, a oni su uvijek podlo�ni utjecajima.

Moramo se prisjetiti da to nije bio obi�ni grad i nije se razvio organski

u bron�ano ili klasi�no doba poput tolikih anti�kih gradova.

Ovo je bila jedna vrsta plemenitog novog grada,

umotvorine vizionara i visoko u�enog �ovjeka.

Od svoje trinaeste godine

Aleksandra je svakodnevno podu�avao veliki filozof Aristotel.

A istra�iva�ki duh bio je usa�en u svakoj stanici njegovog tijela.

Osnivanjem Aleksandrije proslijedio je taj duh u sam DNK grada.

To je bilo mjesto gdje je znanje vrijedilo poput �itarica ili zlata.

U neprocjenjivoj arheolo�koj oazi u srcu grada Kom el-Dikka

arheolozi su za to prona�li dokaze.

Poljski tim otkrio je to�nu lokaciju mjesta

gdje su se nau�avale aleksandrijske ideje.

Nalazimo se u jednoj od predavaonica

koja je vjerojatno bila jedna od mnogih u sveu�ili�nom kompleksu.

Zanimljivo, predavaonice su na samoj ulici.

Da, to je bilo sredi�te dru�tvenog �ivota u kasnoanti�koj Aleksandriji.

Tu su tri reda klupa u u�ionicama

koje su bile namijenjene u�enicima.

Ovdje je glavno sjedi�te, vjerojatno namijenjeno u�itelju.

Lako je zamisliti koliko su ove predavaonice morale bile intimne

sa samo 30 u�enika koji su u�ili pravo, govorni�tvo i znanost.

Ovdje se nalazi kameni blok,

vrsta podija namijenjenog za izlaganje u�enika.

Dakle, u�enici su vr�ili nekakvu demonstraciju...

Da, na suprotnoj strani sjedio bi u�itelj.

Dobro, sjest �u ovdje na stepenicu kao u�itelj, vrlo je udobno,

a u�enik bi ondje odr�avao izlaganje.

Je li ovdje bilo vru�e?

Predavaonice su vjerojatno bile prekrivene ravnim krovom.

Nema nikakvih naznaka o tome,

ali auditorij je mogao biti visok do 5,5 m, na razini stupova.

Koliko je bilo ovakvih predavaonica?

Do sada smo ih prona�li 20, ali vjerojatno ih je bilo mnogo vi�e.

Ove su u�ionice bile staklenici znanja u samom srcu Aleksandrije.

Ovo nije bio grad bjelokosnih kula,

pr�tao je provokativnim i najsuvremenijim idejama.

Njegovi vladari �eljeli su se domo�i intelektualnog oru�a

kojim bi otkrili tajne svemira i pomo�u njih zavladali svijetom.

Ondje je matemati�ar Eratosten dokazao da je Zemlja okrugla

i precizno izmjerio njezin opseg.

Tamo je 1.000 godina ispred svog vremena

Aristarh tvrdio da se Zemlja okre�e oko Sunca

a najve�i mislioci po�eli su kartirati zvijezde.

Aleksandrija me posebno privla�i zbog jednog razloga.

Rije� je o prekrasnoj i tajnovitoj �eni imenom Hipatija.

Hipatija je vodila svoju vlastitu filozofsku �kolu

i prema svim izvorima bila je izuzetna.

Hipatija je ro�ena oko 350. n.e.

a sama �injenica �to je bila �ena u svijetu kojim su dominirali mu�karci

�ini njezina postignu�a jo� izuzetnijima.

Kroz 40 godina napravila je revolucionarni napredak u algebri

i iz temelja izmijenila astronomiju.

Pisma ostalih filozofa otkrivaju koliko je samo bila cijenjena.

To je zbirka pisama koje joj je napisao biv�i u�enik imenom Sinesije.

Izri�aj je vrlo intiman.

Stje�e se istinski uvid u njezinu osobnost i koliko je bila po�tovana.

Sinesije je rekao da na svijetu nema ni�ega divnijeg od nje

i da �e je se sje�ati �ak i u Hadu.

Zapravo je mnogima ostala u sje�anju.

Krater na povr�ini Mjeseca nosi njezino ime,

filozofski �asopis nazvan je 'Hipatija',

a upravo je ovjekovje�ena u novom filmu 'Agora'.

Zamislite Hipatiju kako radi do dugo u no�,

slavne aleksandrijske svjetiljke koje gore vani,

nju kako motri no�no nebo radi nadahnu�a.

Bila je filozof u pravom smislu rije�i,

odnosno bila je 'philosophos', ljubitelj mudrosti.

Ono �to je uistinu zanimljivo s Hipatijom,

kao i s toliko mnogo njezinih aleksandrijskih kolega,

nije se bavila samo apstraktnim razmi�ljanjem

ve� je i vrlo prakti�no primjenjivala svoje zamisli.

Koristila se svojom matematikom i geometrijom

da bi redizajnirala ovu zadivljuju�u spravu.

Bila je to vi�enamjenska naprava, gotovo kao iPod tog vremena.

Samo �to je u to doba nosio mnogo romanti�nije ime - astrolab,

�to doslovno zna�i 'hvata� zvijezda'.

Izme�u ostalog u Aleksandriji je usavr�en i astrolab.

Da. - Onaj koji hvata. �to se s njim moglo �initi?

Astrolab ima mnogo funkcija, pokazuje vrijeme, geografsku �irinu i visinu,

mo�e izmjeriti visinu planina i �irinu rijeka,

ali ja �u vam re�i kako pokazuje vrijeme.

Ovo je astrolab, a ovo ovdje kazaljka.

Poravnat �emo ove dvije rupe i usmjeriti ih prema zvijezdi.

Kada tako poravnamo ove dvije rupe kazaljka �e dati o�itanje.

Uzet �emo ovo o�itanje koje je arapsko slovo odnosno broj.

Uzet �emo taj broj, okrenuti astrolab gdje se nalazi ovaj pauk,

i usmjeriti kazaljku do broja kojeg smo dobili otraga.

Kada je usmjerimo dobit �emo o�itanje, vidite li kazaljku?

Pokazat �e stupanj do kojeg se Sunce ili zvijezda izdigla iznad horizonta.

360 stupnjeva jednako je 24 sata.

Jedan sat je 15 stupnjeva.

Znamo li broj stupnja doznat �emo koje je doba dana.

Vrlo mo�na naprava jer je omogu�avala mnogo toga,

poznajemo li no�no nebo, geografsku �irinu, visinu planine,

mo�emo istra�ivati, trgovati...

U osnovi je promijenilo na�in na koji su djelovali.

Aleksandrija je podr�avala �isti razum i misli,

ideje samo radi ideja.

Ali bila je i vrlo poduzetno i prakti�no mjesto.

Astrolab je bio predivan,

ali omogu�avao je ljudima da trguju, putuju i osvajaju.

Cijeli je grad bio je vrlo otvoren i poduzetan

i taj je etos bio povezan s vizijom svog osniva�a.

Aleksandar je stvorio jedinstveni grad,

sredi�te izme�u Istoka i Zapada gdje se mislioci nisu bavili samo �istom mi�lju

ve� su te ideje primjenjivali i postali veliki igra�i na svjetskoj pozornici.

Razmjer intelektualnih te�nji Aleksandrije bio je ogroman:

smjestiti unutar svojih zidina cjelokupno znanje.

A s tim znanjem u�initi svoje vladare najmo�nijim ljudima na svijetu.

Iako je anti�ka Aleksandrija prakti�ki nevidljiva,

duh njezine prisutnosti krije se u tlocrtu suvremenog grada.

Ima ne�to vrlo uzbudljivo.

Budu�i je moderni grad polo�en na anti�kom mre�nom planu

dok hodate ovim ulicama doslovno hodate stopama Hipatije i ostalih filozofa.

A to je uistinu dobar osje�aj.

Kao kulturni kotao intelektualnih te�nji

anti�ka Aleksandrija postala je jedinstvena sredina za izu�avanje.

Mjesto gdje je filozofkinja Hipatija, �kolovana u gr�koj misli,

prou�avala egipatsku mudrost i babilonsku znanost

kao pomo� u kartiranju zvijezda.

Gdje su uz ujedinjeno bogatstvo tradicija iz cijelog svijeta

najve�i mislioci ostvarili neusporedivi znanstveni napredak.

Stvorili su novi Egipat i model za dru�tvo budu�nosti.

U Aleksandriju je do�la i zna�ajna li�nost iz povijesti medicine.

Zvao se Galen i unato� tome �to je morao prije�i cijeli isto�ni Mediteran

kozmopolitsko ozra�je grada omogu�ilo mu je izvrsni napredak.

Borave�i ovdje do�ao je do znanstvenih otkri�a

koja ne�e biti nadma�ena u narednih 1.500 godina.

Kakva ste sva blaga uklonili autopsijom?

Ima svakakvih stvari,

ovo je konjski mozak,

a ovo s le�nom mo�dinom, to je pas.

To je divno! Kao strogi vegetarijanac nemam iskustva s takvim stvarima.

U redu je, ne�u tra�iti da to jedete. - Dobro!

Budu�i ste veterinarski anatom, za�to vas posebno zanima Galen?

Zapravo zbog mozga.

Galen bio glavni za�etnik u povijesti prou�avanja mozga.

Prvi je shvatio �to mozak jest i �to �ini.

Za�to je Aleksandrija bila toliko presudna za njega?

U europskim dijelovima Mediterana postojali su tabui

kao i zakoni protiv seciranja mrtvih ljudi �to mu je ote�avalo rad.

Stoga se morao slu�iti �ivotinjama poput ovih

dok je zapravo �elio saznati �to se odvija u ljudskom tijelu.

U Egiptu je sve to bilo mnogo lak�e zbog duge tradicije mumifikacije

i bavljenja dijelovima mrtvih ljudi, nisu toliko marili za to.

Mozak je Egip�anima bio posebno va�an.

Govori se da su tijekom mumifikacije mozak izvla�ili kroz nos.

Herodot je pisao o tome i zapravo ne znamo je li to istina,

nos bi trebao biti ogroman da se kroz njega izvadi mozak.

Ali ni Egip�ani ni Grci nisu smatrali mozak bitnim sve do dolaska Galena.

Aristotel je rekao da mozak vjerojatno samo hladi srce.

Srce stvara vru�inu, a mozak rashla�uje tijelo.

Za�to je Galen druga�iji, kako je shvatio da je posrijedi ne�to drugo?

Pogledao je mozgove ljudi i �ivotinja

i shvatio da su nevjerojatno slo�eni.

Ovo naprijed je veliki mozak sa svim svojim naborima,

a ovo otraga mali mozak sa sitnijim naborima.

Pogledamo li iznutra, ovo je mo�dano deblo, jo� je slo�enije.

Svi ti razli�iti dijelovi ne izgledaju kao ne�to �to samo rashla�uje,

zasigurno �ine ne�to mnogo slo�enije od toga.

Primijetio je jo� ne�to.

Prije svega, mozak je povezan s osjetilima.

Ako secirate mozak...

Ovo je mozak ovce s o�ima. - Predivno, hvala.

Shvatio je da je to va�no,

mozak je povezan s osjetilima s tim debelim �ivcem

i to svakako ne�to mora zna�iti.

Prekrasno se izrazio rekav�i da je mozak okru�en osjetilnim organima

poput kralja okru�enog slugama i stra�arima.

Uzvisio je mozak na polo�aj kralja koji upravlja pojedinim osjetilima.

Drago mi je da ste unijeli malo poezije u ne�to tako odvratno za gledanje.

Dokazao je da je mozak mjesto kamo ulaze svi osjetilni podaci,

ali i da postoje �ivci koji kontroliraju tijelo.

Dokazao je da mozak unosi u sebe podatke i obra�uje ih,

da razmi�ljamo mozgom i da nas �ini nas onima tko jesmo.

Prvi je to uspio dokazati.

To je iznimno va�no, jer bi dokaz o tome koliko je mozak mo�an

u potpunosti izmijenio razmi�ljanje o ljudskom tijelu jednako kao i du�i.

U potpunosti je izmijenio na�e shva�anje tijela, posebno mozga.

U dinami�nom okru�enju Aleksandrije ljudi poput Galena i Hipatije

mogli su sresti sebi ravne i po�eti otkrivati mehanizme svemira.

Ovi mislioci nisu radili u izolaciji

i to je zasigurno jedno od najve�ih postignu�a Aleksandrije.

U tom su okru�enju veliki umovi mogli

zajedni�ki raspraviti i razviti svoje zamisli.

Najve�a riznica znanja kakvu je svijet vidio.

Poput mnogo toga u Aleksandriji i njezina je knji�nica odavno nestala

ali gra�ani Aleksandrije odali su po�ast svojoj slavnoj ba�tini

novom knji�nicom koja je uhvatila duh svoje prethodnice.

Zbirke tekstova i knjiga postojale su i u drugim anti�kim gradovima,

ali aleksandrijska knji�nica te�ila je ne�em posve drugom.

Aleksandrija je �eljela biti riznica svega znanja.

Ovdje su se trebali pohraniti primjerci svih knjiga na svijetu.

Sva djela knji�evnosti, tragedije, komedije i poezije.

Sva povijest i znanstveni ogledi

od matematike i medicine do fizike i astronomije.

Ne samo gr�ka, ve� i djela na hebrejskom, latinskom,

babilonskom i kasnije arapskom.

�ak bi i danas stvaranje takve zbirke bio veliki izazov,

ali to je bilo doba prije masovnog izdava�tva.

Svako djelo postojalo je kao rukom pisani papirus,

a taj je svitak mogao biti jedini primjerak na cijelom svijetu.

Danas se ve�ina rijetkih preostalih fragmenata

ne nalazi u Aleksandriji ve� u jednom drugom bastionu u�enosti.

Sveu�ili�tu u Oxfordu.

Koliko se ovakvih djela nalazilo u knji�nici?

Nekih pola milijuna.

Homer, neki od najranijih gr�kih papirusa

bili su Homerovi spjevovi, 'Ilijada' i 'Odiseja',

Platon, filozofija napisana na papirusu na gr�kom,

u kasnijem razdoblju arapskom, a ranije hebrejskom.

To je nevjerojatna ambicija, kako su pribavljali sva ta djela?

Slali su ljude �irom Mediterana,

imali su popis devet kanonskih pjesnika �ija su djela �eljeli

i slali ljude na festivale gdje su ta djela sastavljana, Olimpiju i Delfe,

posudili bi slu�beni primjerak atenskih tragedija od Atenjana

s namjerom da izrade kopiju, a onda bi je odbili vratiti.

U jednom smislu bili su kradljivci knjiga,

u drugom su djelovali kao institucija koja prikuplja zbirku za rad u�enjaka.

Kako su uspjeli organizirati tako velik broj djela?

Razvili su sustav koji je zapravo otkri�e suvremenog knji�nog kataloga.

Aleksandrijski u�enjak Kalimah izumio je prvi knji�ni katalog

koji je sadr�avao ime autora, naslov, vrstu djela, u ovom slu�aju komedije,

kao i ukupan broj redova.

Pisari su bili pla�eni po broju linija koje bi prepisali.

Ovdje se mo�e vidjeti ime pisca komedija Aristofana.

Da, mo�e se razabrati, 'S-T-C-F-A-N-H-S','-stofanis'.

Je li knji�nica sadr�avala samo primjerke knjiga

ili su objavljivali i nova djela?

Apsolutno, stalno su dodavali komentare.

Ovo je primjerak Platonove 'Republike' u kojem je na margini

sitnim rukopisom ispisan komentar koji obja�njava i ispravlja tekst.

Stje�e se dojam o �itavom nizu u�enjaka koji su aktivno radili na tekstu.

Impresivno, jer tu je Platon, a nakon njega netko

tko stolje�e kasnije ispisuje svoje vlastite ideje.

Zahvaljuju�i dostupnosti podataka gra�ani Aleksandrije

uspjeli su preobraziti znanstvenu misao.

No prou�avali su i teologiju.

Hebrejska Biblija upravo je u Aleksandriji prevedena na gr�ki.

Razumijevanjem bogatstva kultura i vjerovanja

stekli su mo� da vladaju i upravljaju.

Bili su toliko odlu�ni da prikupe sve znanje svijeta

da je donesen zakon kako nijedna knjiga ne mo�e napustiti grad

pa su pretra�ivali �ak i brodove u luci ne bi li prona�li

nove rukopise i dodali ih svojoj slavnoj knji�nici.

Suvremena knji�nica u Aleksandriji sadr�i vi�e od pola milijuna knjiga

�to je zapravo gotovo isti broj kao i u anti�koj knji�nici.

Ali tu je i ovo superra�unalo koje svakih nekoliko dana

sve podatke sprema na Internet.

U 21. stolje�u toliko smo navikli na laku dostupnost podacima

gdje je sve pohranjeno u elektroni�kom obliku,

ali u anti�koj knji�nici nalazio bi se jedini postoje�i primjerak knjige.

Ako bi knjiga nestala njezine bi ideje bile izgubljene zauvijek.

Na �alost, upravo se to dogodilo u Aleksandriji,

znanju koje je tvorilo grad i intelektualnu elektranu antike.

Zbog kojeg su mislioci poput Hipatije stekli mo� u gradu.

Okru�enju pogodnom za razvitak novih zamisli

u kojem je svatko, otkud god do�ao, mogao obznaniti svoje ideje.

Zbog svega toga sukob ideja bio je neizbje�an,

a za anti�ki svijet, Aleksandriju i njezinu knji�nicu,

kao i samu Hipatiju, ishod je bio katastrofalan.

Krajem 4. stolje�a n.e.

Aleksandrija je postojala ve� skoro 700 godina

stvoriv�i iznimne mislioce poput filozofkinje i matemati�arke Hipatije.

Aleksandriju je u mo�i nadma�ivao samo Rim

ali njezina snaga nije se zasnivala na vojnoj sili

ve� snazi ideja i te�nji da prikupi sve znanje svijeta.

Tu se ubrajalo vjerovanje najnovije �kole razmi�ljanja.

Mlade kr��anske vjere.

Aleksandriju su oduvijek privla�ile najnovije ideje i vrhunski ljudi,

tako da ne �udi kako su od 1. stolje�a n.e. vode�i pripadnici nove vjere

�eljeli upravo ovdje promovirati svoje ideje.

Nedugo nakon Kristovog uza�a��a, pisac evan�elja Marko

do�ao je u Aleksandriju pro�iriti vijest, donose�i kr��anstvo u Afriku.

Kao jedno od najprosvje�enijih mjesta na svijetu,

s tradicijom koja je spajala isto�nu i zapadnu kulturu,

Aleksandrija je bila idealno mjesto za upori�te kr��anstva.

No pomirenje vi�evjerske sredine s religijom koja vjeruje u samo jednog Boga

pokazalo se ozbiljnim izazovom za grad.

Svetog Marka ubili su pogani dok je propovijedao svoju vjeru.

Bila je to naznaka nasilja koje �e se tek pojaviti.

Kr��ani i pogani ipak su stolje�ima

�ivjeli jedni uz druge sretno i produktivno.

Rani kr��ani utro�ili su mnogo vremena i energije

poku�avaju�i ujediniti poganske i kr��anske zamisli.

Jedan od ranokr��anskih crkvenih otaca iz Aleksandrije

rekao je da su djela Platona, Aristotela i stoika

znanost s primjesom pobo�nosti sve dok su ispravna.

U takvom svijetu gdje je kr��anstvo bilo samo jedno od tokova misli,

Hipatija je bila sigurna.

Problem je nastao u trenutku kad su kr��ani po�eljeli

ne samo duhovnu ve� i svjetovnu mo�.

Tada se sva ta tolerancija i pobo�nost one�istila politikanstvom.

Na nesre�u, Hipatija je do�la u sukob

s jednom od najve�ih politi�kih figura tog vremena.

Hipatija nije bila protivnik kr��anstva.

Mnogi od njezinih u�enika bili su kr��ani.

Problem je nastao kada je u gradu zare�en novi biskup, �iril.

�iril nije �elio samo duhovnu vlast ve� i zemaljsku mo�.

I nije je �elio dijeliti s poganima.

Njegov dolazak zauvijek �e promijeniti lice Aleksandrije.

Da ste u�li npr. u Cezarij,

koji je izvorno izgra�en kao egipatski i gr�ki hram,

vidjeli bi kipove s uklonjenim glavama.

Na mjestu kultnog kipa nalazio bi se golemi kri�.

Vidljivo je kako su ljudi poput �irila mogli promijeniti svijet.

Bio je �ovjek �eljan mo�i i zadobivanja vlasti ne samo na vjerskom planu,

�elio je zapravo uvesti teokraciju, biti glavni u svemu.

Hipatija je bogata, obrazovana poganka.

Njemu to zna�i vje�tica.

Pro�irio je glasine da sve astronomske instrumente koristi za vra�anje.

Saznati ne�to �to �e se dogoditi u budu�nosti

predstavlja crnu magiju i zato mora umrijeti.

Jedan tada�nji izvor navodi da je Hipatija navukla mr�nju na sebe

posebno zbog rada s astrolabom.

Nahu�kana jednim od svojih vo�a, kr��anska je rulja po�ela tra�iti krv.

Po�eli su tra�iti Hipatiju gradom

i prona�li je kako se vozi kroz ovu ulicu na putu ku�i.

Izvukli su je iz ko�ije i strgnuli odje�u.

Za �enu plemenitog roda to je moralo biti stra�no javno poni�enje.

No stvari su onda postale jo� ekstremnije.

Odvukli su je u Cezarij koji je izvorno bio hram, a potom pretvoren u crkvu,

i pograbiv�i sve �to su na�li, re�eno je da su to bile 'ostraka',

slomljena lon�arija ili crijepovi,

i po�eli joj �ivoj strugati meso s kostiju.

Nakon smrti i��upali su joj udove,

a onda raskomadane dijelove tijela odnijeli izvan grada i spalili na loma�i.

Bila je to zapravo smrt vje�tice.

Hipatijina tragedija bila je tragedija Aleksandrije.

Uni�tenje njezinih spektakularnih zdanja.

Oskvrnu�e njezine neprocjenjive knji�nice,

a zajedno s njom propast bogatstva znanja

koje ju je �inilo velikom preko 700 godina.

Nekoliko beskrajno tu�nih redaka

napisao je poganin lutaju�i ulicama Aleksandrije

gledaju�i kako se oko njega raspada svijet kakvog je poznavao.

"Je li istina da smo mi Grci zapravo mrtvi i samo se �inimo �ivima -

u na�em palom stanju u kojem zami�ljamo da je san �ivot?

Ili smo zapravo �ivi, a sam je �ivot mrtav?"

Za neke je Aleksandrov san postao no�na mora.

Nakon stolje�a napada

samo je 1% aleksandrijske zbirke knjiga pre�ivio do na�ih dana.

Neobi�no, ali ostatak iz uni�tenja Aleksandrije zavr�io je ovdje.

To je onaj masivni crveni granit,

obelisk koji danas nazivamo Kleopatrina igla.

Donesen je iz Egipta 1878.,

ali u svojim danima stajao je uz sami Cezarij,

vrlo blizu mjesta gdje je ubijena Hipatija.

Mislim da je na mnogo na�ina

Hipatija bila utjelovljenje Aleksandrovog sna.

Ona je �ivi dokaz toga da je znanje mo�.

Bila je neizmjerno u�ena

i stoga je u iznimnom gradu u kojem je �ivjela stekla ogroman utjecaj.

Klju�na rije� je 'izniman', jer Aleksandrija nije bila obi�an grad.

Mo�da je njegova te�nja, san da stekne i �uva sve znanje svijeta,

bio previ�e savr�en da bi potrajao.

Moramo to dr�ati na umu jer je taj san vrlo suvremen,

naposljetku to je ono �to �ini Internet.

Zato �injenicu da je Aleksandrija propala, a s njom i cijela epoha,

moramo shvatiti kao va�nu poruku.

I stoga ne smijemo zakopati sje�anje na Aleksandriju,

ve� ga slaviti.

Prijevod i obrada: FIXUP

Preuzeto sa www.titlovi.com

Molimo vas da ocijenite ovaj titl na www.osdb.link/65u48 Pomognite drugim korisnicima da izaberu najbolje titlove

Can't find what you're looking for?
Get subtitles in any language from opensubtitles.com, and translate them here.