Original subtitles

Drevni pokrov s tajanstvenim prikazom raspetog �ovjeka.

Ovdje se dogodilo ne�to izvanredno.

Vjeruje se da je rije� o najva�nijem religijskom artefaktu u povijesti.

Znanstvenici nam mogu re�i kako je nastao.

Religija i znanost udru�eni su zajedno na istom komadu platna.

Suvremena je tehnologija ujedinila znanost i religiju...

Ako znanost ne�to ne mo�e objasniti, sve je �udo.

kako bi uskrsnula �ivi, pokretni 3D prikaz �ovjeka s Torinskog pokrova.

Postoji mogu�nost da nam pokrov pru�i

priliku da doslovno ugledamo uskrslog Krista.

Otkrivaju�i po prvi put...

Pokrov sadr�i nacrt o tome kako je lice izgledalo.

pravo lice �ovjeka za kojeg mnogi vjeruju da je

Isus Krist.

Da li je bilo ljudi koji nisu htjeli da ovo napravimo? O, da!

Je li mogu�e da je na ovom 4,26 m dugom lanenom platnu

ostao uhva�en najve�i paranormalni doga�aj svih vremena?

ISUSOVO PRAVO LICE?

To je tajna koju �ovje�anstvo poku�ava otkriti

ve� gotovo 2.000 godina.

Istinsko lice Isusa Krista.

U kr��anskoj teologiji i povijesti postoji duga tradicija

traganja za Isusovim licem.

�elja za spoznajom kako je izgledao kao �ovjek,

jer je inkarnacija, Bog koji postaje �ovjek, veli�anstvena pri�a kr��anstva.

Ne vjerujemo u ideju.

Vjerujemo u �ovjeka.

Lice tog �ovjeka stotinama se godina interpretiralo na bezbroj na�ina.

Ali nitko nije ispravno vizualizirao pravog Isusa Krista.

Barem ne do sada.

Gdje god da po�ete �irom svijeta ljudi �e prepoznati Isusovo lice,

a ironija je u tome �to nitko ne zna kako je zapravo izgledao.

To bi se moglo promijeniti.

Ra�unalni grafi�ar Ray Downing odlu�io je

uskrsnuti lice Isusa Krista.

Kao �ivi, pokretni 3D prikaz.

Godinama je bio posve�en tom projektu.

Ljudi koji su upoznali Isusa tijekom �ivota upoznali su

pravog, tjelesnog �ovjeka koji je radio fizi�ke stvari.

Isusa sam odlu�io prikazati upravo kao tjelesnog �ovjeka

jer takav je do�ao me�u nas.

Downing je i ranije o�ivljavao povijesne li�nosti,

uklju�uju�i Abrahama Lincolna.

Abraham Lincoln nije bio lak posao,

ali imali smo mnogo pomo�i.

Postoje dva odljeva napravljena tijekom Lincolnovog �ivota,

kao i 130 raznih Lincolnovih fotografija od 31 fotografa.

Dakle, svakom je vrlo dobro poznato kako je izgledao.

No poku�aj rekonstruiranja Isusovog lica mnogo je ve�i izazov.

Izazov koji vodi u sredi�te jedne od najkontroverznijih povijesnih tajni.

Po�etna to�ka,

talijanska katedrala.

I svjetski poznato ukopno laneno platno.

Torinski pokrov.

Za prikaz koji se nalazi na njegovim vlaknima

milijuni vjeruju da je vjerodostojna slika Isusovog tijela.

�elite li rekonstruirati Isusovo lice, imate samo jedan predmet,

a to je pokrov, jedini predmet koji bi mogao biti stvarni prikaz Isusa

u bilo kojem stupnju vjerodostojnosti.

Torinski pokrov je platno du�ine 4,26 m, �irine 1,06 m, izra�eno od lana,

napravljen je vrlo karakteristi�nim tkanjem,

uzorkom tkanja riblje kosti 3:1.

Vrlo je sli�an uzorku na trapericama.

Na pokrovu postoje rupe, tragovi vatre.

Po�ar iz 1532. zamalo je uni�tio pokrov.

Kroz platno su progorjele rupe koje su

na pokrovu znatno vidljivije od samog prikaza.

Prikazuje prednju i stra�nju stranu ljudskog lika.

Prikaz na Torinskom pokrovu u skladu je s rimskim raspe�em.

Taj je �ovjek pretu�en, mu�en, bi�evan, sa strane proboden kopljem.

O�ito je da je raspet.

Ima vidljivu ranu na jednom od zape��a.

Drugo zape��e je skriveno jer se ruke nalaze jedna iznad druge.

Palci se ne vide, samo �etiri prsta na svakoj ruci.

Rana se nalazi blizu zape��a, �to je forenzi�ki zapravo savr�eno.

Lijevo je stopalo �vrsto priljubljeno uz platno zajedno s desnom petom

kao da se jedno stopalo nalazi iznad drugog.

Sa strane se nalazi rana

gdje je, prema biblijskoj tradiciji, Isus bio

proboden kopljem i to bi bilo upravo na tom mjestu.

Iz te rane te�e krv.

Tijelo je prekriveno tragovima bi�evanja

rimskim flagrumom, oko 120 udaraca.

Na stra�njem prikazu vidljiv je izvanredno jasan uzorak mrlja od krvi

na vrhu i stra�njem dijelu glave, od trnove krune.

Kad pogledate u lice, jedno se oko �ini malo zatvoreno.

Obje su jagodi�ne kosti nate�ene, jedna vi�e od druge.

Nos je mo�da malo iskrivljen, ako ne i slomljen.

Na licu je mnogo krvi.

Krv na �elu, na bradi, na kosi.

Ne�to poput obdukcije, ali obdukcije �ovjeka koji je nevjerojatno trpio.

To je posve izvanredan prikaz.

No s platnom kao polaznom to�kom za

3D prikaz Isusa, izuzetno je te�ko raditi.

Zapravo je jedva vidljiv golim okom.

Prikaz na platnu ponekad je vrlo te�ko vidjeti.

�ini se gotovo mutnim.

Stojite li mu preblizu ne primje�ujete kontrast s okru�enjem.

Ne vidite prikaz.

Djelomi�no zato �to je toliko blijed.

Ali i zato �to nema jasne obrise.

Dojmilo me se �to je prikaz blje�i nego �to sam mislio.

Bit �e ga vrlo te�ko izdvojiti i shvatiti gdje je �to.

Rad s ra�unalom je fantasti�an.

Ali uvijek je prisutna �elja za ne�im fizi�kim.

Ne�im fizi�kim s �im mo�ete biti u interakciji dok govorite.

Otisnuli smo pokrov na tkanini kako bismo se vi�e pribli�ili

pravom pokrovu, u kojeg mo�emo gledati i raspravljati o njemu

tako da je postao sredi�nja to�ka u studiju

gdje bismo se okupili i raspravljali o pokrovu.

Koriste�i najsuvremeniju ra�unalnu tehnologiju

Ray Downing ne �eli samo izo�triti prikaz na pokrovu

ve� mu i udahnuti �ivot.

Uspije li svijet bi prvi put mogao ugledati

�ovjeka za kojeg se vjeruje da je osobno Isus Krist.

Za mene je bitna �injenica da ovo nitko nikad nije izveo.

Ovo je najznamenitije lice na planetu.

Ako se pribli�imo tome kako je ovaj �ovjek zapravo izgledao, to je povijest.

No ovo laneno platno sadr�i mnogo vi�e od prikaza raspetog �ovjeka.

U njemu je kodiran nacrt za uskrsnu�e njegovog lika.

Prolaz u nepoznato

u potrazi za ne�im �to nitko nije ugledao 2.000 godina.

Istinsko lice Isusa Krista.

Pred ra�unalnim grafi�arom Ray Downingom

i njegovim timom 3D animatora stoji monumentalan zadatak

uskrsnu�a pretpostavljenog prikaza Isusa Krista s jednog od

najzagonetnijih artefakata u povijesti, Torinskog pokrova.

Ovdje nema prikaza tijela.

Po�injem se brinuti, mislim da ovdje nema

dovoljno informacija iz kojih bismo mogli izvu�i lice.

Nikada nitko nije napravio CG verziju Isusa na temelju Torinskog pokrova.

A po�injem uvi�ati i za�to.

Sigurno je da �e biti te�ko.

Jedna je od pote�ko�a s prikazom to �to je izuzetno blijed.

Toliko je blijed da se od njega morate udaljiti 3 m

prije nego uop�e mo�ete razlu�iti neke pojedinosti.

Imate se �elju odmaknuti da bi vidjeli �to se na njemu nalazi.

To�no.

Ali bojim se potpunog nedostatka informacija.

Jedva se vidi gdje ne�to zavr�ava, a gdje po�inje.

To je stoga �to ima ne�to vrlo bizarno

u sablasnom uzorku kodiranom na pokrovu.

Ko�a �ovjeka �ini se tamna.

Dok sjena koju prave njegovi udovi izgleda svijetla.

Kao da je prikaz fotografski negativ.

Jedno od najneshvatljivijih svojstava prikaza koje fascinira ljude

jest �injenica da su na prikazu svjetlo i sjena preokrenuti.

�to je suprotno od normalnog.

Ova je �udna pojava stotinama godina intrigirala promatra�e.

No prije jednog stolje�a talijanski je fotograf

slu�ajno razotkrio tajnu pokrova.

1898. TORINO, ITALIJA

Secondo Pia je bio amaterski fotograf

koji je 1898. �elio fotografirati Torinski pokrov.

Zatra�io je dopu�tenje od vlasti u Torinu za fotografiranje pokrova.

Pokrov je tada fotografiran po prvi put.

Secondo Pia nije imao jednostavan zadatak.

Secondo nikad nije vidio taj pokrov.

Zato jer se izlagao vrlo rijetko.

Kad se posljednji put izlagao on je imao 10 godina.

Koristio se promjenjivom volta�om

elektri�ne struje u kraljevskoj pala�i 1898.

Postavio je staklenu plo�u i osigurao uvjete za ekspoziciju.

Fotografirao.

Vratio se u tamnu komoru.

Plo�u s negativom uronio je u otopinu razvija�a.

Nakon �to je izvukao plo�u s negativom iz otopine razvija�a

po prvi je put ugledao sliku koju do tada nitko nije vidio.

Bio je zapanjen.

Pri�a se da je bio toliko zapanjen da je gotovo ispustio staklenu plo�u.

Iz nekog je razloga slika bila toliko vjernija, toliko realisti�nija i jasnija

nego �to se vidi na samom pokrovu.

Kao religiozan �ovjek rekao je kako je gledao u lice Gospodina.

Njegov foto-negativ pro�irio se svijetom i potaknuo �tovanje pokrova.

Vjernici i znanstvenici odjednom su se zatekli pred misterijem.

Kako je mogu�e da je prikaz s pokrova negativ, jer ono �to se pojavljuje

na fotografskom negativu zapravo je pozitiv.

Kako je to mogu�e?

To je bilo ono �to je pokrenulo znanstvenu eru.

To�na starost pokrova nije sigurna,

ali je poznato da datira do najmanje 1300-tih.

Ako je pokrov krivotvorina, kako mnogi tvrde,

onda je krivotvoritelj morao izraditi slo�eni foto negativ

najmanje 500 godina prije izuma fotografije.

Nema nikakvog na�ina da bi slikar morao naslikati

pravi negativ u sivim tonovima kad je slikao lice.

To je kao da se se naopako potpisujete suprotnom rukom.

Mo�da je i postojala neka metoda koja jo� nije otkrivena,

�to je nevjerojatno, ali mogu�e.

�injenica da sada mogu jasno vidjeti lice s pokrova

velik je korak naprijed za tim 3D animatora.

Ali �ak se i najnaprednija ra�unalna tehnologija mo�e na�i u

ozbiljnim problemima suo�ena s rastezanjem platna u pro�losti.

Ovo je laneno platno.

Tako da se o preciznoj procjeni visine �ovjeka mo�e samo naga�ati

jer se veli�ina Torinskog pokrova mogla izmijeniti za nekoliko centimetara

ovisno o relativnoj vla�nosti mjesta gdje je bio pohranjen.

Stoga je kod ovih stvari te�ko biti precizan.

Ovo je stvarno super.

Nakon �to je uo�io mogu�e prepreke, Downing se za savjet

obratio Centru za Torinski pokrov u Colorado Springsu

kojeg vodi dr. John Jackson,

�ovjek koji je prou�avao pokrov vi�e od gotovo ikoga u povijesti.

1978. Jackson i tim ameri�kih istra�iva�a uputili su se na

izvanredni zadatak u Torino kako bi analizirali ovaj neobi�ni pokrov.

John Jackson bio je klju�na osoba

u znanstvenom istra�ivanju Torinskog pokrova.

I nastavio je s tim poslom koji mu je promijenio �ivot.

Ovo je impresivno.

Ovako izgleda i pravo platno?

Prikaz je ovdje tamniji nego na pravom pokrovu zbog kontrasta.

On je netko tko ga je zapravo dotaknuo, osjetio,

eksperimentirao s Torinskim pokrovom.

To je kao da netko sleti na Mjesec, vrati se i ispri�a vam o tome.

On je neprocjenjiv izvor informacija.

Jackson je desetlje�ima prou�avao ne samo prikaz ve� i konture samog pokrova.

Konture koje mogu ozbiljno ozobli�iti lice

koje Ray Downing poku�ava dekodirati.

Ovo bi bilo dvodimenzionalno izobli�enje u izgledu slike

koje ne bi smjelo biti ondje ako je ovaj pokrov

uistinu onakav kakav na kraju izgleda...

To je lo�a stvar i uklonit �u je kako bih to�no znao �to je. - To�no.

Jer bi rezultiralo licem koje ne bi izgledalo previ�e ljudski.

Mo�emo nastaviti raditi s vama, uspjet �emo.

Gledam na ovo kao zanimljiv i prirodan nastavak istra�ivanja koje smo proveli.

Ako se netko zanima za Isusa, voli Isusa, za�to ne bi �elio vidjeti

kako je trodimenzionalno izgledao prije 2.000 godina, ako je to mogu�e.

Kako napredna tehnologija po�inje izdvajati lice �ovjeka

s drevnog platna, Downing �e se suo�iti s prvim velikim izazovom.

Zastra�uju�im i krvavim posljedicama samog raspe�a.

Tim 3D animatora Raya Downinga odlu�io je prikaz s Torinskog pokrova,

za kojeg se vjeruje da je prikaz Isusa Krista, prizvati u �ivot.

To je nevjerojatno te�ak zadatak.

Laneno platno potje�e iz davnine.

Tu su progorjele rupe,

mrlje krvi

i neo�ekivana izobli�enja

koja grafi�kom timu stvaraju velike probleme.

No drugima su ove pote�ko�e izvor dokaza.

To �to prikaz ima nedostatke ne oduzima mu ni�ta, ako ne�to izgleda

poput o�iljaka ili komadi�a ko�e to ga �ini vjerodostojnim, to je dokaz.

Oni koji vjeruju u pokrov �esto poduzimaju ogromne napore

kako bi prona�li dokaze za njegovu vjerodostojnost.

Krajem 2009. vatikanska istra�iteljica je tvrdila

da je de�ifrirala blijedo ispisane rije�i na gr�kom,

latinskom i aramejskom, razasute svetim pokrovom.

�to je, kako je navela, dokaz da je pokrov uistinu 2.000 godina star.

Ali jedva dva mjeseca ranije talijanski je kemi�ar tvrdio da je

u potpunosti uspio reproducirati pokrov koriste�i se

metodama dostupnima srednjovjekovnom umjetniku.

Bio je to posljednji u dugom nizu poku�aja razotkrivanja

koje se prote�e sve do sredine 1300-tih.

Pitanje vjerodostojnosti prati pokrov od njegovih najranijih dana.

Pokrov se prvi put nesporno pojavio 1355. u francuskom gradu Lireyu.

Ali ve� je nekoliko godina kasnije francuski biskup Pierre d'Arcis

tvrdio da je pokrov krivotvorina i da je slikar priznao da ga je naslikao.

Prili�no je te�ko povjerovati da je netko u 1300-tima mogao

na prvi pogled re�i, "To je naslikana krivotvorina"

kada smo danas proveli nekoliko stotina tisu�a sati analize, a niti mi

ne mo�emo ocijeniti da li je slika krivotvorina.

Taj se dokument nije dobro dr�ao.

Barem ne za Pierrea d'Arcisa.

Ta su rana upozorenja vrlo brzo zaboravljena i ljudi su

prihvatili pokrov kao ono �to je bio, za dosta dugo vremena.

Bit �e potrebno oko 6 stolje�a da se pobiju biskupove tvrdnje.

1978. izabrana je skupina znanstvenika kako bi prou�ila pokrov.

Nije ih izabrala Crkva ve� SAD.

John Jackson iz Colorada predvodio je istra�ivanje.

Bili su multidisciplinarna skupina,

kemi�ari i fizi�ari, sve vrste specijalizacija.

Dali su nam 5 dana cjelodnevnog pristupa pokrovu

da bi ga prou�ili s njihovom visokotehnolo�kom opremom.

U�ao sam u ovo kao potpuni skeptik.

I kao fotograf izvukao sam svoje vjerno Tenax pove�alo

i po�eo pregledavati sliku.

Nije bilo nikakvih �estica.

Nije bilo boje.

Nije bilo nikakvog medija.

Nije bilo ni�eg osim malo potamnjele povr�ine vlakana.

Samo na vrhu vlakana.

U tom sam trenutku znao da �to god ovo bilo

nije slika.

A nije ni crte�.

Ili fotografija.

Ili trag osmu�ivanja.

�to je onda prikaz?

Nakon 30 godina intenzivne analize znanstvenici koji su istra�ivali pokrov

jo� uvijek nemaju pojma.

Zaklju�ili su kako uistinu ne znaju kako je prikaz uop�e nastao.

Bilo je to vrlo va�no otkri�e.

To je u odre�enoj mjeri frustriralo znanstvenike

jer su uistinu �eljeli odgovor, a nisu ga uspjeli dobiti.

Naravno, vratili su se zbunjeni, govore�i, "Ovo se ne�e lako rije�iti".

Nije krivotvorina, slika ni fotografija.

Mo�emo re�i �to on nije, ali ne mo�emo vam re�i �to jest.

Iako se pokrov mo�e pouzdano pratiti samo do srednjeg vijeka

povjesni�ari imaju bezbroj teorija o njegovom

2.000 godina dugom putovanju od Jeruzalema do Torina.

Prvi trag se pojavljuje u kraljevstvu Edessa, u dana�njoj Turskoj,

kratko nakon smrti Isusa Krista 33. n.e.

Pri�a se zove "Legenda o Abgaru".

Kralj Abgar bio je vladar grada-dr�ave Edesse u 1. stolje�u i umirao je od gube.

Prema legendi, kr��anski je u�enik do�ao u Edessu s lanenim platnom

nose�i sa sobom jezivi prikaz nedavno raspetog Isusa.

King Abgar promatrao je ovu sliku i kroz 10 dana ozdravio od gube.

Nekoliko godina kasnije poganski je kralj do�ao na vlast,

a �udesni je ozdravljuju�i kr��anski pokrov sakriven.

I doslovno je zaboravljen

najmanje na 300 godina.

Onda je 525. ponovno prona�en u zape�a�enoj metalnoj kutiji,

to laneno platno s tajnovitim prikazom,

vjerojatno uz neku dokumentaciju i obja�njenje �to je to.

Od tog je trenutka slavljeno kao istinska svjetlost Krista,

koje nije napravila ljudska ruka.

Pokrov je ostao u Edessi naredna �etiri stolje�a

sve do 944. godine kada je, kako se vjeruje, odnesen u Carigrad.

260 godina kasnije grad su oplja�kali kri�ari i pokrov je nestao.

Vrlo dobar dokaz da se pokrov ustinu nalazio u Carigradu 1204. godine

kada su kri�ari iz Francuske i Venecije zauzeli Carigrad.

Uzeli su sve �ega su se mogli dokopati.

Od tog trenutka pokrov nestaje iz povijesnih zapisa na 150 godina.

Pokrov je najvjerojatnije odnesen u Atenu.

U Ateni se na�ao u rukama francuskog vojvode.

Odnio ga je svojoj ku�i u Besan�on, a to je u�inio

vjerojatno oko 1219. ili ne�to ranije.

I zadr�ao ga je u svom domu.

Sve je to samo teorija.

Zapravo nitko ne zna �to se doga�alo s pokrovom vi�e od stolje�a i pol.

Mo�emo biti sigurni da je pokrov donesen u

Lirey u Francuskoj 1356. isti ovaj Torinski pokrov.

Pravo pitanje glasi

da li je pokrov isto platno koje je nestalo iz Carigrada 1204. godine?

2009. vatikanska je istra�iteljica razotkrila dokument koji ukazuje

da je u 13. stolje�u tajna skupina francuskih redovnika

poznatih kao vitezovi templari, �tovala platno s prikazom Isusa.

Pokrov koji se pojavljuje u tom dokumentu, podnesenom od

vatikanskih istra�iva�a, isti je pokrov koji je napustio Carigrad

i nestao na 150 godina nakon �ega se ponovno pojavio u Francuskoj.

Od 1450. pa sve do 1982. bio je u vlasni�tvu obitelji Savoja.

1983. vojvoda od Savoja, koji je bio formalni kralj Italije u egzilu,

umro je i oporu�no odredio da se pokrov daruje Katoli�koj crkvi.

�ak i da se trag pokrova mo�e slijediti sve do drevnog Jeruzalema

ne postoji jamstvo da je to pokrov koji je obavijao Isusovo tijelo.

Sam prikaz ispri�at �e najuvjerljiviju pri�u.

Sve �to vidimo na pokrovu ti�e se ozljeda koje je �ovjek pretrpio

ili se savr�eno sla�e s izvje�tajima iz evan�elja.

Pred vama je �ovjek koji je i raspet i bi�evan.

Prisjetimo se da Pilat nije htio ubiti Isusa.

Zato ga je dao bi�evati nadaju�i se da �e to

zadovoljiti one koji su zahtijevali njegovo raspe�e.

Tako da imamo �ovjeka koji je te�ko izbi�evan i raspet,

a �to je vrlo jedinstvena anomalija.

�ovjekove bolne rane prekrivene su krvlju cijelim pokrovom.

Na pokrovu ima mnogo krvi, ogromna koli�ina krvi koja je istekla iz glave.

Tragovi bi�evanja po cijelom tijelu.

Krv koja je tekla iz rane sa strane.

Tu je i krv koja je tekla preko donjeg dijela le�a iz te rane sa strane.

Ove mrlje pri�aju zastra�uju�u pri�u.

Ali jednako tako zaklanjaju prikaz.

Da bi uspjeli izvu�i �rtvino lice iz platna,

grafi�ki tim mora izdvojiti �ovjeka iz nereda.

... poput svijetle fotografije.

Krv je vrlo uo�ljiva.

Jednako mo�ete primijetiti krv ovdje i ovdje.

Trebali bismo biti u stanju to ukloniti.

Mrlje krvi na prikazu su dvije potpuno razli�ite teme.

Krv je testirana.

Jasno je da je to krv, ali ne samo krv,

to je ljudska krv.

Mrlje od krvi, moramo odvojiti 3D informacije od krvi.

Vidim da se na brkovima, vjerojatno na bradi, vrhu brade,

pojavljuje ista vrsta crvene boje.

Mo�emo li to ukloniti?

Krv je dio samog prikaza, ali to naravno �elimo zaobi�i.

Vidljiva je razlika u boji, krv je crvenija od same slike tijela.

Postoji neznatna razlika u vrijednosti

crvene boje krvi i crvene boje na prikazu.

Te smo vrijednosti onda prekomjerno povisili.

Podigli smo vrijednost �ute boje na slici.

I vrijednost crvene boje krvi.

Razdvojili smo ih, izdvojili krv iz pokrova.

Na kraju se pojavila zapanjuju�a slika s krvi na pokrovu.

Uspio sam u potpunosti.

Sada se treba prisjetiti koliko se krvi nalazi ovdje.

Pretukli su ga na mrtvo ime.

STRA�NJA STRANA POKROVA

Dok grafi�ki tim uklanja izobli�enja uzrokovana krvlju,

njihov se digitalni prikaz za korak bli�e pribli�ava uskrsnu�u.

No umjetnici jedva da su i po�eli otkrivati tajni kod.

U lanenom platnu krije se nacrt,

a ono �to otkriva zaprepastit �e svijet.

Dakle, u zape��u...

U suradnji s poznatim stru�njakom za Torinski pokrov, dr. Johnom Jacksonom,

Ray Downing poku�ava stvoriti o�ivljeni trodimenzionalni portret �ovjeka

za kojeg mnogi vjeruju da je Isus Krist.

Nakon vi�emjese�nog ispitivanja prikaza na pokrovu,

Downing se usredoto�uje na najza�udniju tajnu platna.

Ne�to �emu je Jackson prvi put svjedo�io prije 30 godina.

1976. - SANDIA NATIONAL LABORATORIES, NEW MEXICO

Bio sam kapetan u zrakoplovnom oru�nom laboratoriju

u zrakoplovnoj bazi Kirtland u New Mexicu, na svom prvom zadatku.

Jednako sam bio zainteresiran i za Torinski pokrov,

svakako ne kao dio svojih slu�benih du�nosti u zra�nim snagama.

Iz znati�elje Jackson i njegovi kolege provukli su

fotografiju lica s pokrova kroz VP-8 analizator slike,

posebno ra�unalo koje izra�uje topografske karte Mjeseca

i ostalih nebeskih tijela.

Taj ure�aj u osnovi uspostavlja vrijednosti uzvi�enja

na temelju svijetlih i tamnih tonova na slici.

Ono �to se pojavilo na ekranu nije nalikovalo

nijednoj fotografiji koju je stroj ikad analizirao.

Iznenada sam mogao vidjeti trodimenzionalni

reljefni prikaz intenziteta strukture pokrova.

Slika se uzdizala sa zaslona sa svojim nevjerojatnim 3D obrisima.

Nije bila ni slika ni umjetni�ko djelo,

bilo je to ne�to potpuno jedinstveno za pokrov.

�im sam vidio �to se dogodilo, odmah sam shvatio zna�aj doga�aja.

Bilo je toliko zapanjuju�e zato �to se ovim putem dokazalo

da je pokrov morao obavijati trodimenzionalni ljudski oblik.

To se nije pojavilo zato �to ga je netko naslikao na ravnoj povr�ini.

U tome je zna�aj VP-8.

Za Raya Downinga ovaj je zna�aj �ak i ve�i.

To zna�i da je ravni dvodimenzionalni prikaz na pokrovu

zapravo predvi�en da se promatra trodimenzionalno.

Bude li Downing uspje�an, po prvi �e se put u povijesti

�ovjek s pokrova ugledati na na�in kako je to namjerio tvorac.

Kad pogledate pokrov imate dojam da je rije� o slici, ali to uop�e nije slika.

To je baza podataka.

Na ovom su pokrovu 3D informacije nedvosmislene.

Namjerne su, to je ono �to ih �ini toliko specifi�nima.

Kao da su trebale biti ondje.

Ali Downing je uskoro otkrio kako ne�e biti lako odgonetnuti kod na platnu.

Povr�ina pokrova je neujedna�ena, �to nije problem ako je slika ravna.

Ali kada je po�nete pretvarati u 3D, platno po�inje smetati.

Problemi kakve imate kad �elite stvoriti 3D prikaz s tkanine

jesu �to je tkanina vrlo prljava, prekrivena mrljama od vode.

Tu su i nesavr�enosti u tkanju.

Dok gledate u platno i poku�avate razaznati lik iz kojeg �ete izvu�i

3D prikaz, suo�it �ete se s dubokim sjenama koje mogu izobli�iti prikaz.

Uzrokovat �e namre�kani efekt na cijeloj slici, bit �e nam vrlo te�ko

to o�istiti i ukloniti da bismo uop�e mogli vidjeti na �emu radimo.

Tim mora razabrati uzorak iz platna na kojem je otisnut.

S desetlje�ima iskustva iza sebe Downing se odlu�uje

na tehniku poznatu kao "Brza Fourierova transformacija".

To zapravo zna�i kako se neki podaci ponavljaju.

A ako se ponavljaju mo�ete ih prona�i.

Budu�i se tkanje tkanine ponavlja,

ra�unalo ga pretvara u brojeve, potom tra�i ponavljaju�e brojeve i uklanja ga.

Na taj smo na�in uklonili tkanje s prikaza na Torinskom pokrovu.

Prikaz je definitivno mnogo �i��i.

Jako smo utjecali na 3D analizu prikaza jednom kad smo uklonili �um.

Iz ovog bih prikaza sada mogao napraviti dobar 3D model jer je mnogo �i��i

i mogu vidjeti rub glave kao i rub kose, vidljivo je mnogo

dobrih obilje�ja iz kojih je mnogo lak�e napraviti 3D model.

3D informacije kodirane u pokrovu imat �e veliki utjecaj na projekt.

Kada su prvi put otkrivene prije 30 godina

zauvijek su promijenile tijek istra�ivanja pokrova.

Bio je to poticajan trenutak kada se pokrov

u velikoj mjeri po�eo znanstveno istra�ivati,

a sve je to i uvelo pokrov u istra�iva�ki projekt iz 1978.

1978. TORINO, ITALIJA

Kada je John Jackson, ina�e fizi�ar,

pristupio ostalim znanstvenicima i rekao, "Pogledajte ovo!",

u tom su trenutku ljudi rekli, "Pa ovo je stvarno zanimljivo!"

Nije bilo te�ko privu�i zanimanje za pokrov.

Bilo je to poput snje�ne kugle kad se po�ne kotrljati niz planinu

i nakupljati snijeg, samo �to je ovdje snje�na kugla nakupljala znanstvenike.

Katoli�ka crkva dala je dopu�tenje za Jacksonov

istra�iva�ki projekt Torinskog pokrova ili STURP

u kojem �e 5 dana i no�i prou�avati sveti artefakt.

Mislim da je bilo vrlo hrabro od Crkve da

dopusti to u�initi jer se nikad prije nije u�inilo.

Da li je bilo ljudi u Torinu koji nisu htjeli da ovo napravimo?

O, da! Njihov nas je lobi, doslovno do zadnjeg trenutka prije nego nam je

pokrov donesen, poku�avao zaustaviti da provedemo ispitivanje.

Znanstvenici su imali na raspolaganju 5 dana

neprekidnog pristupa, 122 sata, budu�i su radili i no�u,

i izvr�ili preko 1.000 odvojenih individualnih testova,

snimljeno je preko 30.000 fotografija.

Bilo je vrlo iscrpljuju�e.

Ali svi koji su se nadali saznati

kako je prikaz napravljen duboko su se razo�arali.

Najva�niji rezultat projekta s pokrovom je sljede�i.

Torinski pokrov ili jest vjerodostojni prikaz Isusa ili nije.

A ako nije, onda �to je?

Ako nije vjerodostojan onda mora biti slikarsko djelo.

A ipak rezultati projekta pokrova su vrlo jasni.

Svi su testovi ukazali kako nema vidljivih tragova

bilo kakve vrste boje, tinte, pigmenta, ni�ega.

Na pokrovu nema ni�ega �ime bi se koristio slikar da izradi tu sliku.

Jednostavno ga nema.

Znanost i religija nigdje se toliko ne isprepli�u kao kod Torinskog pokrova.

U ranim stolje�ima kr��anstva postojao je religijski pokret koji je

propovijedao znanstvenu spoznaju o tome kako je nastao svemir.

Teorija za koju se misli da bi mogla biti povezana s Torinskim pokrovom.

Ti su rani kr��ani poznati kao gnostici.

Gnostici su bili duhovni istra�iva�i u razdoblju od 1. do 3. stolje�a n.e.

koji su �ivjeli u Rimskom carstvu i �eljeli shvatiti

kako je svemir de-evoluirao od savr�enog Boga do dana�njeg doba.

Gnostici su se fokusirali na porijeklo i prirodu fizi�kog svijeta

kao �to to danas �ini znanost.

Vjerovali su da je cijeli svemir rascijepljen na dva dijela,

a da je vidljivi svijet u kojem se nalazimo

tek blijedi privid onoga kakav je trebao biti.

�esto kad gnostici govore o savr�enom univerzumu

koriste rije� "pleroma" �to zna�i "punina", u volumenu.

Savr�ena punina koja je jednom postojala

bila je uni�tena i obezvrije�ena podjelom.

To zna�i trodimenzionalno bi�e koje je potom podijeljeno na dva dijela,

ta podjela je kreacija vidljivog svijeta.

Vrlo zanimljiv koncept iz znanstvenog gledi�ta.

No ove i sli�ne ideje sukobile su gnostike s glavnom strujom kr��anstva

i ozna�eni su kao heretici.

Proganjali su ih pobjedni�ki kr��ani koji su postali

vode�a religija u Rimskom carstvu,

i do 5. ili 6. stolje�a potpuno su nestali.

Jesu li njihove ideje mogle pre�ivjeti?

Da li je ideja o nevidljivom trodimenzionalnom univerzumu

primijenjena u prikazu s Torinskog pokrova?

Jedna jedina stvar vezana uz Torinski pokrov koja ga

izdvaja od bilo kojeg drugog artefakta na planetu,

jest da ima trodimenzionalne informacije

kodirane na dvodimenzionalnoj povr�ini.

To je ono �to pokrov �ini neobi�nim i jedinstvenim.

Vidim da se Torinski pokrov podudara s fizi�kim svijetom.

Informacije su trodimenzionalne dok je prikaz ustvari dvodimenzionalan.

U fizi�kom svijetu mrtvi se ne vra�aju u �ivot.

Ali ako Downing uspije, prikaz s pokrova �e uskrsnuti

jo� jednom.

Ra�unalni grafi�ar Ray Downing ima namjeru

napraviti najvjerniji prikaz �ovjeka s Torinskog pokrova.

Prikaz za kojeg se vjeruje da je istinsko Kristovo lice.

Postoji li u ovome i ne�eg drugog osim vjere?

Da li je ovaj pokrov prije 2.000 godina uistinu obavijao Isusovo tijelo?

1988. TORINO, ITALIJA

1988. Katoli�ka crkva dopustila je timu znanstvenika

da ispitaju i utvrde to�nu starost lanenog platna

koriste�i se onim �to je tada bila najnaprednija dostupna tehnologija.

Datiranje ugljikom-14 dugo se koristilo u datiranju

arheolo�kih nalaza i mnogo starijih ostataka poput fosila i sli�no.

Odlu�ili su ispitati pokrov i utvrditi da li

potje�e iz srednjeg vijeka ili 1. stolje�a.

Nakon 6 mjeseci stigli su rezultati i zaprepastili svijet.

Datiranje ugljikom-14 rezultiralo je vremenskim razdobljem

od 1260. do 1390. �to bi zna�ilo, ako je datiranje

ugljikom ispravno, da je pokrov star samo 700 godina.

Datiran je upravo u ono razdoblje kad je u�ao u povijesne zapise

�to je sprije�ilo svako daljnje ozbiljnije istra�ivanje

o tome da bi bio starijeg datuma.

Ako je to slu�aj onda ovo nikako ne mo�e biti Isusov pokrov.

Istog je trenutka progla�eno da je pokrov krivotvorina.

Tisak je to prenosio �irom svijeta, a svatko tko je u to sumnjao

sigurno je vjerovao i da je Zemlja ravna plo�a.

Ali to nas ne treba pogoditi.

Mnogo je razloga zbog kojih mo�emo dovesti u pitanje to testiranje.

Ne iz religijskog ve� znanstvenog gledi�ta.

Mnogo je teorija koje osporavaju nalaz.

Navodi se da uzorci odsje�eni iz kuta svetog platna

mo�da uop�e nisu dio originalnog pokrova.

Postoji �vrst dokaz da je uzorak kori�ten za datiranje pokrova

1988. godine odsje�en iz kuta koji je bio srednjovjekovna zakrpa.

Drugi isti�u da je uzastopno rukovanje pokrovom kroz stolje�a

moglo kontaminirati uzorke i poremetiti rezultate.

Mjesto odakle je uzorak izrezan bio je vanjski rub kuta, upravo ondje

gdje su ga dr�ali i dohva�ali stotinama puta

na javnim izlaganjima, sve od 1418.

Postoje brojni bakrorezi i slike tih izlaganja

i svaki put dr�e pokrov za taj kut.

Stoga, ako �elite prona�i najgore mogu�e mjesto za uzimanje uzorka

s pokrova odrezat �ete ga iz tog kuta, a upravo se to dogodilo.

Javnost to ne zna, zna jedino za rezultate.

Crkva ima slu�beni stav kako je taj artefakt

vrijedan �tovanja kao primjer Kristovih patnji.

Nisu rekli da je vjerodostojan, a nisu rekli ni da je krivotvorina.

Te�ko je zamisliti da je ovo djelo krivotvoritelja.

Bitnije je pitanje, za�to bi uop�e?

Za�to napraviti ne�to �to je negativ, ne�to �to sadr�i sva ta 3D svojstva.

Za�to napraviti toliko slo�en prikaz?

Osim ako netko u srednjem vijeku nije bio dalekovidan i rekao:

"Ba� �u nasamariti nekog u 21. stolje�u".

Ali zavaravanje ljudi u svakom stolje�u nikad nije bilo toliko te�ko.

Na�e nas o�i obmanjuju svakog dana.

Iako su rani gnosti�ki kr��ani prozvani hereticima

zbog vjerovanja da je ve�ina svemira nevidljiva,

znanstvenici danas znaju da ljudsko oko ustvari ne mo�e

vidjeti trodimenzionalni svijet onako kako mislimo da mo�e.

Ljudi ustvari ne vide trodimenzionalni prikaz onoga �to nas okru�uje.

Ono �to vidimo je prikaz tog prostora kao

nekakve vrste dvodimenzionalne ravne povr�ine.

Na�i su mozgovi vrlo dobri u trenutnom uo�avanju svih perspektiva.

Svako je ljudsko oko poput kamere, zapa�a

dvodimenzionalnu sliku trodimenzionalnog objekta.

Imamo dva oka i kombiniranjem slika s na�a dva oka

mo�emo izdvojiti trodimenzionalne informacije tako da je svako oko

dvodimenzionalna kamera, kombinacija dva oka pru�a nam

trodimenzionalne informacije, a �to je razlog za�to mogu uhvatiti lopticu.

Ljudski um obra�uje dvodimenzionalne slike svakog oka stvaraju�i

tre�u dimenziju koju nijedno oko samo za sebe ne mo�e vidjeti.

To je mentalni proces i mentalna tvorevina.

Pru�aju nam se podaci, ali ih moramo do�ivjeti.

To je zapanjuju�e!

Downing uvi�a da Torinski pokrov djeluje na gotovo isti na�in.

Izvanredno ravan dvodimenzionalni prikaz,

ali s nevidljivom tre�om dimenzijom skrivenom unutra.

Prikaz na pokrovu, a to je tako jezovito,

sadr�i podatke od trodimenzionalnog prikaza.

Zavarava nam percepciju budu�i smo

navikli vidjeti ono za �to mislimo da je 3D.

To samo izgleda tako, na�i se mozgovi dr�e toga

i mislimo da vidimo ne�to �to zapravo ne vidimo.

Dekodiraju�i tajni jezik skriven u pokrovu,

3D animatori nadaju se razraditi lice na lanenom platnu.

Kad shvatite da Torinski pokrov sadr�i trodimenzionalne informacije,

zamisao o izradi 3D lica je gotovo neizbje�na, proistje�e izravno iz toga.

Problem je u tome �to podaci rezultiraju licem koje ne izgleda posve realisti�no.

Ako ovo nije �ovjek sigurno nije Isus.

Mislim da je rje�enje za to... treba shvatiti

da je ovaj pokrov �to visi na zidu obavijao tijelo.

To je bit problema. Lice je skriveno unutra.

Ali ne skriva ga platno samo

ve� na�in na koji se nabiralo dok je prekrivalo tijelo.

To je problem koji mu�i Johna Jacksona ve� 30 godina.

Na gornjem dijelu tijela platno na neki na�in vijuga tijelom.

Kad onda protegnete platno dobit �ete dvodimenzionalno

izobli�enje koje �ete naknadno morati ispraviti.

Ovo je eksperiment gdje �emo u prikaz s namjerom ubaciti 3D informacije.

Jackson i njegovi kolege zamislili su eksperiment kojim �e

pokazati kako je nabiranje platna utjecalo na

3D prikaz na pokrovu slu�e�i se kipi�em Isusa.

Lice je premazano fluorescentnim slojem koji �e

reflektirati kad ga ispunimo UV svjetlom.

Uronit �emo ovo u obojenu teku�inu

�to �e prigu�iti svjetlost razmjerno udaljenosti.

Fotografiranje kipa s vrha spremnika stvorit �e neizobli�eni prikaz

koji kao da je napravljen na savr�eno ravnom pokrovu.

Uspio si.

Kada se ta fotografija obradi u 3D programu,

rezultat izgleda poput normalnog ljudskog lica.

U sljede�em koraku izvest �emo isti eksperiment

osim �to ovog puta ne�emo imati ravnu povr�inu.

Vidite kako je plastika zakrivljena, poput platna koje prekriva lice.

Sada �emo napuniti lice,

staviti ga u vodu

i fotografirati.

I kada u�itamo fotografiju...

Ovog puta se kao rezultat pojavljuje

izobli�eno i ravno lice,

potonulo u sredini i bez nosa.

Prili�no je sli�no rezultatu koji smo dobili na ra�unalu.

Izobli�enje sadr�i tu spljo�tenost...

To�no, potpuna dimenzionalnost.

S 3D informacijama, ali nije potpuno.

To mu oduzima ne�to od informacija koje moramo vratiti natrag

da bismo dobili lice kakvo smo prvi put vidjeli.

Jackson je dokazao da su izvor Downingovih problema konture platna.

Grafi�ki tim jo� uvijek mora doznati �to su to�no te konture.

Mo�emo zaglaviti.

Bez spoznaje o tome

mo�da nikad ne�e mo�i otkriti istinsko lice �ovjeka s pokrova.

To je ono oko �ega razbijamo glavu.

Ra�unalni grafi�ar Ray Downing i njegov tim

poku�avaju uskrsnuti �ovjeka s Torinskog pokrova

kako bi napravili najrealisti�niji trodimenzionalni

portret lica za kojeg se vjeruje da pripada Isusu Kristu.

To je visokotehnolo�ki proces,

ali da bi doznao kako �e tkanina pokrova pristajati na licu

Downing se koristi jednostavnijom metodom.

Ju�er sam ga precrtao i polo�io.

Kakav je bio kad se prvi put oblikovao?

Prva stvar koju smo napravili kada smo po�eli analizirati

�to se doga�alo s pokrovom, precrtali smo ga na komad tkanine,

a onda ga polo�ili na glavu da vidimo �to �e se dogoditi.

Ovo je korisno jer nam poma�e vidjeti na�in na koji se platno obavijalo,

mo�emo ga unijeti u 3D, a �to �e nam pomo�i pri modeliranju.

To�no.

Opona�aju�i ta izobli�enja mo�emo prikaz s pokrova

vratiti natrag u taj oblik da bi shvatili kako je lice izgledalo.

Pru�a nam nacrt.

Lik sada izgleda vi�e ljudski.

Da, stvarno dobro izgleda.

Ho�e� li mo�i iskoristiti ovaj profil?

Da, bit �e mi vrlo koristan jer s ovim informacijama mogu po�eti modelirati

pravu trodimenzionalnu glavu, samo s pomo�u informacija koje si izvukao

izravno iz pokrova, a onda tamo mo�emo

vratiti glavu i po�eti modelirati vrlo dobro 3D lice.

Pokrov je negativ, ali zapravo je rije� o trodimenzionalnom negativu.

Takvo ne�to postoji.

Zove se kalup.

3D negativ je kalup, dakle spremnik.

Napunite ga i od njega dobijete formiran trodimenzionalni oblik,

a Torinski pokrov sadr�i upravo takav skup informacija.

U njemu je ukodiran trodimenzionalni kalup.

Nakon poraznih rezultata testiranjem ugljikom-14 po kojem bi pokrov bio star

samo 700 godina, mo�e li se za lice na platnu ustinu tvrditi da je Isusovo?

Budu�i su znanstveni istra�iva�i proglasili pokrov krivotvorinom,

zbog kontroverznog testiranja ugljikom-14

tajna nastavlja postojati.

Iz najmra�nijih kutova povijesti istra�iva�i su izvukli

dokaze o tome da je pokrov postojao daleko prije

nego se prvi put pojavio u Francuskoj u 14. stolje�u.

Najve�i je problem s povije��u pokrova �to postoje goleme praznine.

Ako govorimo o dokumentiranoj povijesti pokrova ona ide samo do 1350.,

ali jednako tako postoje i drugi, raniji tragovi u povijesnim zapisima.

Mnogi povjesni�ari vjeruju da se pokrov nalazio

u Carigradu sve dok grad 1204. nije bio razoren.

Ali nitko ne zna gdje se zapravo nalazio sve dok se

nakon 150 godina poslije nije pojavio u Francuskoj.

Sve do sada.

Posjedujemo dodatne dokaze iz Francuske

koji sugeriraju da je pokrov bio vrlo dobro poznat.

1287. FRANCUSKA

Novi dokazi ukazuju da je tajno udru�enje kri�ara poznatih

kao vitezovi templari, mo�da bilo u posjedu pokrova.

Naposljetku, znamo da su postojali 1287. godine.

Ozbiljni povjesni�ari povijesti pokrova

pokrov su uvijek povezivali s povije��u vitezova templara.

Pro�le godine vatikanski istra�iva� otkrio je dokument,

memoare �ovjeka koji je bio �lan vitezova templara.

U ovom dokumentu on navodi da se jedan dio njegove obuke,

kao jednog od vitezova templara, sastojao u tome da poljubi

duga�ko laneno platno na kojem se nalazio prikaz �ovjeka.

Pokrov koji se spominje u tom dokumentu

isti je pokrov koji je odnesen iz Carigrada i nestao

na 150 godina da bi se ponovo pojavio u Francuskoj.

Ne zna�i nu�no da su ga posjedovali.

To vjerojatno zna�i da su znali za njega.

�ini se da neki povijesni dokazi smje�taju pokrov �ak i dalje u povijest,

barem do kasnih 1100-ih.

Jedan od vjerojatno najzna�ajnijih dokumenata vezanih uz pokrov,

otkrivenih u proteklih 30-ak godina je ma�arski "Codex Pray".

Dvije su ilustracije vrlo zna�ajne.

Jedna od njih prikazuje pripreme za pogreb,

vidimo Isusa gdje le�i na pogrebnom pokrovu.

Zapravo vidimo Isusa polo�enog na to platno.

Zanimljivo je da je na�in na koji je tijelo polo�eno

sli�an onome kakav vidimo na pokrovu.

Jo� vi�e fascinira druga slika koja prikazuje praznu grobnicu.

Ili da budemo precizniji, prazan pokrov.

Jasno su vidljive cik-cak linije uzorka riblje kosti na tkanju.

Pokrov ima vrlo karakteristi�no tkanje.

�to je jo� va�nije, nacrtana je skupina progorjelih rupa L-oblika

koje prethode po�aru iz 1532., a koji je o�tetio obje strane pokrova.

Ako biste pogledali pokrov prije 1532., ono �to biste prvo vidjeli

bile bi te progorjele rupe L-oblika s tamnim izgorjelim rubovima.

Ja bih to nazvao poklapanjem DNK.

Neupitno je da je na ma�arskom "Codex Pray" prikazan upravo Torinski pokrov.

Tkogod da je oslikao ma�arski "Codex Pray" morao je

vidjeti Torinski pokrov prije nego je izradio Codex 1191. godine.

�to je mnogo ranije od datuma dobivenog testiranjem ugljikom-14.

Kopaju�i jo� dalje u pro�lost povjesni�ari su otkrili

maleno platno prekriveno mrljama krvi, prozvano "Sudarij iz Ovieda"

za koje se zna da je postojalo jo� u 7. stolje�u.

U zapisima iz evan�elja o Isusovoj muci postojala su dva platna.

Jedan je bio pogrebni pokrov koji znamo kao Pokrov, veliko platno.

Drugo je bilo manje platno, koje je prekrivalo lice.

Za "Sudarij iz Ovieda" se vjeruje da je bilo platno

koje je omatalo Isusovo lice dok je bio na kri�u.

Odmah nakon �to bi umro pokojniku bi se lice tradicionalno prekrilo.

�ak i danas ako se dogodi kakva nesre�a

i netko umre, �rtvi koja le�i prekrit �e se lice.

Veli�ine je malenog ru�nika.

Nalazi se u �panjolskoj, u gradu Oviedo

sve od po�etka 7. stolje�a, negdje od 616. godine.

"Sudarij iz Ovieda" uop�e nije sli�an pokrovu.

Kad ga pogledate izgleda kao veliki nered.

Sudarij izgleda kao mnogo krvavije platno i to uistinu jest.

Ako se koristilo prvo upilo bi ve�inu krvi.

Postave li se jedan na drugi

krv na Sudariju poklapa se s licem na pokrovu.

To ukazuje kako su oba platna prekrivala isto lice u pribli�no isto vrijeme.

A znamo da je Sudarij zabilje�en u povijesti u ranom 7. stolje�u.

Ako su ova dva platna u uzajamnoj vezi onda je o�ito da pokrov mora datirati

prije srednjeg vijeka do kojeg se do�lo datiranjem ugljikom.

Platnima je zajedni�ki i trag peluda prona�en u njihovim vlaknima.

Trag koji mo�e otkriti odakle su platna izvorno potekla.

Na�eno je mnogo peluda specifi�nog za Izrael.

Postoji biljka imenom Gundelia tournefortii, cvatu�a biljka s bodljama

koja raste u Jeruzalemu u radijusu od 80 km.

Sa znanstvene to�ke gledi�ta nikad se ne�e

apsolutno dokazati da je Torinski pokrov bio Isusov pokrov.

Ne mo�e.

No postoji i drugi na�in gledanja na dokaze, a to je dokaz u pravnom smislu.

Kad bi se npr. pokrov na�ao na su�enju gdje bi se odlu�ivalo da li je

vjerodostojan ili nije, vjerujem da bi porota rekla da je vjerodostojan.

Jedan je �ovjek ovu potragu za odgovorima odveo korak naprijed

u namjeri da dovede na postolje samog svjedoka.

Koriste�i vrhunsku slikovnu tehnologiju, ra�unalni grafi�ki tim Raya Downinga

rekonstruirat �e trodimenzionalni portret �ovjeka s Torinskog pokrova,

prikaz za kojeg mnogi vjeruju da pripada Isusu Kristu.

Da bi to u�inili moraju shvatiti prikaz na mikroskopskoj razini.

Prikaz je toliko povr�an da prodire samo kroz gornja dva mikrovlakna.

Ne govorim o nitima, ve� o mikrovlaknima.

Povu�ete li samo jedno vlakno, ispod njega nema slike.

Stoga je nemogu�e da je napravljen s teku�inom.

Toliko je povr�inski da kad biste uzeli �ilet

i ostrugali povr�inu platna prikaz bi nestao.

Toliko je povr�an.

Kako je to izvedeno?

Mislim, ne mo�ete slikati s jednom mikroskopskom dlakom kista.

Posebno zato jer ne mo�ete vidjeti, morate se odmaknuti bar 3 metra.

Nema �anse.

Jo� vi�e zbunjuje iluzija sjen�anja kojeg zapravo nema.

Nema gradacije u boji, na�e o�i mije�aju stvari,

na Torinskom se pokrovu zapravo nalazi jedna vrsta informacija.

Jedna boja koja se ponavlja.

�to se vi�e ponavlja to je tamnije, �to se manje ponavlja to je svjetlije.

Iz daljine se �ini kako glatka, kontinuirana gradacija,

a pri�emo li bli�e vidjet �emo da je napravljeno od to�ki.

Sve te to�ke pridodaju 3D prikazu, poput piksela na ra�unalnom zaslonu,

ali i dalje �e postojati jedna sveobuhvatna tajna.

Kako je prikaz dospio tamo?

Ja pokrov nazivam kr��anskim dosjeom X.

Je li mogu�e da je na ovom 4,26 m dugom lanenom platnu

ostao uhva�en najve�i paranormalni doga�aj svih vremena?

Ne samo da ja ne znam kako se prikaz pojavio, to ne znaju ni znanstvenici.

Za mene osobno ovo je velika prilika gdje mogu re�i

kako se ovdje mo�da dogodilo �udo.

Mo�da je uistinu snaga uskrsnu�a Isusa iz Nazareta stvorila ovaj prikaz.

U vezi �udesnog prikaza postoje dvije �kole mi�ljenja.

Prva navodi da je prikaz u potpunosti posljedica �uda.

Druga �kola smatra da je prikaz nastao kao nusprodukt �uda odnosno uskrsnu�a.

Ne�e zvu�ati religiozno, ali nastao kroz prasak uskrsnu�a, nekakvu vrstu energije.

Nakon desetlje�a pomnog istra�ivanja,

John Jackson vjeruje kako je prikaz stvorilo zra�enje,

ili drugim rije�ima - svjetlo.

Sklon sam ideji zra�enja kao mehanizmu koji je stvorio prikaz na platnu.

Stoga bismo morali po�eti logi�ki razmi�ljati o tome

da je tijelo na neki na�in moralo biti izvor tog zra�enja.

Kako tijelo mo�e biti izvor tako jakog svjetla?

Znanost nam to ne mo�e re�i,

ali za mnoge kr��anske vjernike odgovor se �ini o�itim.

Uskrsnu�e.

Pogledamo li u znanost o pokrovu pitaju�i se

�to je uzrokovalo tu promjenu boje,

ja osobno vjerujem, na temelju Svetog pisma i na temelju znanosti

da se u djeli�u sekunde kad se Isusova du�a vratila u njegovo be�ivotno tijelo

dogodila eksplozija svjetla

i da je nestao.

Kako bi se ova osobna uvjerenja mogla znanstveno istra�iti

potrebno je poznavati na�in na koji svjetlo djeluje.

�to god bio izvor svjetla ono �e uvijek putovati na jedan od dva na�ina.

U ravnoj liniji, poput lasera.

Ili raspr�eno poput �arulje.

Niti jedan na�in nije mogao stvoriti prikaz na pokrovu.

Da je svjetlo putovalo u ravnini, poput lasera, prikaz bi bio o�tra silueta.

Da se raspr�ilo poput svjetla �arulje prikaz bi bio nejasno zamu�en.

Sjena bi trebala biti vrlo mutna, ali to ovdje nije slu�aj.

Umjesto toga prikaz je delikatno iznijansiran i detaljan

kao da ve�ina svjetla iz tijela nikad nije stigla do platna.

To je tajna koja je fascinirala Raya Downinga tijekom prou�avanja pokrova.

Kad govorimo o Torinskom pokrovu i o tome �to se

dogodilo s tim informacijama da nisu stigle ondje,

kamo su oti�le?

Jesu li oti�le na neko drugo mjesto?

Imamo tijelo koje je nestalo i �estice koje nisu stigle na svoj cilj.

Postoji mogu�nost da su oti�le na isto mjesto.

Ali gdje je to mjesto?

Jesu li oti�le na mjesto koje ljudi ne mogu vidjeti?

U drugu dimenziju?

Postoji li uop�e ne�to takvo?

Zapanjuju�i odgovor mo�da glasi: da.

Znanstvenici danas istra�uju mogu�nost da svemir ima skrivene dimenzije.

Na sli�an na�in kao hologram.

Hologram bilje�i sve vizualne informacije u

trodimenzionalnom opsegu, na dvodimenzionalnoj povr�ini.

Zapravo kodirate potpune trodimenzionalne informacije o volumenu

na dvodimenzionalnoj povr�ini, �to je izvanredna stvar.

Jedna od najuzbudljivijih aspekata moderne fizike je pitanje o kojem se

mnogo govorilo, odnosno da li je cjelokupni svemir, sav prostor i vrijeme

u nekom smislu mo�da hologram, �to je fascinantan koncept.

Koncept koji je skupina ranih kr��ana,

gnostika, istra�ivala prije gotovo 2.000 godina.

Ljudi su �uli o holografskom svemiru, o na�inu na koji se trodimenzionalne

informacije svemira mogu predstaviti na dvodimenzionalnoj povr�ini.

To je upravo ono o �emu su gnostici govorili.

Jedan od njihovih zapisa, Evan�elje po Tomi, aludira na ovaj aspekt.

Najistaknutija misao Evan�elja po Tomi jest da se

kraljevstvo nebesko ve� nalazi na Zemlji, a ljudi ga ne vide.

Evan�elje po Tomi navodi da je

kraljevstvo nebesko ovdje od po�etka svijeta,

od prvog tjedna stvaranja, a potom je postalo skriveno

i ljudi ga nisu mogli vidjeti, a cilj je kr��anskog pokreta,

kako Isus navodi u Tomi, prona�i to skriveno kraljevstvo.

Mo�da ne trebaju tra�iti dalje od Torinskog pokrova.

Dvodimenzionalni predmet sa skrivenim trodimenzionalnim informacijama.

Da li je lice na platnu metafora za sam svemir?

Za ra�unalni grafi�ki tim potraga za skrivenim licem

na pokrovu bila je u potpunosti znanstvena.

Ali znanost ih mo�e odvesti samo do ovdje.

Da bi se lice s pokrova moglo dovr�iti

potrebno je posjedovati vje�tinu umjetnika.

Neizbje�no �ete do�i do to�ke kad �e informacije presahnuti.

Ne mo�ete vidjeti pore u lanenoj tkanini.

Na pokrovu nema obrva.

Kosa i brada su iste boje kao i lice. Za�to? Jer pokrov nije u boji.

Samo moramo nadodati neke od osobina koje nedostaju, kosa je dobro definirana

i imamo dobre informacije za neke zna�ajke lica poput nosa, obrva i usta.

Izgleda vrlo dobro, brada i brkovi su ispali jako dobro.

Za to mo�e� upotrijebiti sustav za kosu i uskladiti ga s onim �to je na prikazu,

a onda mu samo dodaj tamnosme�u boju i dobro �e se uskladiti.

Nije se trebalo pretjerano naga�ati

u vezi dodavanja pora i teksture ko�e modelu,

da bi se znalo da je �ovjek imao obrve i da se umetnu.

U jednom trenutku morate ostaviti stvarne podatke i koristiti se iskustvom.

Bilo je najlak�e napraviti o�i jer su sfere.

Ali potrebno je stvoriti ono �to o�ima daje kvalitetu, dubinu, sjaj i boju.

O�i trep�u.

I zapravo, ovo je stvarno.

Dobio sam mnogo podataka o tom licu

i procjenjujem da smo se vrlo pribli�ili izgledu ovog �ovjeka.

Da li je ovaj �ovjek isti onaj koji je razapet 33. n.e.?

Sadr�i li ovo platno kona�ni dokaz koji ga povezuje s Isusovim pokopom?

Dokaz koji se stolje�ima skrivao u sjeni.

3D grafi�ki tim Raya Downinga blizu je zavr�etka

izrade povijesnog 3D modela �ovjeka s Torinskog pokrova.

No da li je u to tajanstveno platno uistinu

bilo umotano raspeto tijelo Isusa Krista?

Dr. John Jackson vjeruje da jest.

A vjeruje i da je prona�ao skriveni trag koji to dokazuje.

Vidimo kako na dnu brade postoji razdor koji mo�e biti

posljedica ne�ega izvanjskog �to je raskolilo prikaz.

To ne�to mogla je biti tajanstvena 7.6 cm �iroka

traka tkanine koja ide du�inom pokrova.

Mnogo se raspravljalo o tome �to bi to moglo biti.

Fotografije visoke razlu�ivosti s pozadinskim osvjetljenjem tkanine

pokazale su da je slo�eno tkanje trake identi�no tkanju glavnog platna.

Traka sa strane jednom je bila sastavni dio pokrova.

O�ito je uklonjena, a potom vra�ena.

Za�to bi netko napravio trake od strana pokrova?

Jackson smatra da su ih koristili za osiguranje tijela

unutar pokrova u skladu sa �idovskim pogrebnim obi�ajima.

Na prikazu noge izgledaju skupljene zajedno.

Jednako tako ruke bi u prirodnom polo�aju stajale ovako.

Ali nisu ve� izgleda kao da su se ruke izravno skupljene zajedno.

Kao da ne�to izvan platna omata pokrov kao paket.

Pretpostavljam da bi to mogla biti traka koja je izrezana

s dna pokrova i na improvizirani na�in povezivala tijelo.

Onda je kasnije, iz kojeg god razloga, ponovno

pri�vr��ena na pokrov kakvog danas poznajemo.

To je samo hipoteza, ali mislim da je u skladu s onim �to znamo o pokrovu.

Jednako vjeruje kako mo�e objasniti jedan

od najva�nijih odlomaka u Novom zavjetu.

33. n.e. JERUZALEM

Poznato nam je iz evan�elja kako je Krist

raspet, umro, a zatim skinut s kri�a.

Prema �idovskoj tradiciji njegovo bi se tijelo

umotalo u laneno platno i polo�ilo u grobnicu.

Prema evan�eljima ujutro tre�ega dana Isus je uskrsnuo.

�to se ranog jutra u nedjelju dogodilo u grobnici?

Marija je oti�la do grobnice.

I vidjela da je kamen otkotrljan s ulaza.

I da je tijelo nestalo.

Otr�ala je potra�iti �imuna Petra i Ivana.

I rekla im je, "Uzeli su Gospodinovo tijelo

iz groba i ne znam kamo su ga stavili".

I to nije sve.

Marijin je prvi dojam da je netko ukrao tijelo.

Ivan i Petar otr�ali su do grobnice.

Ivan je stigao prvi.

Ulaze�i u grobnicu o�ekivao je da �e vidjeti

raspetog Krista, svog Gospodina i u�itelja.

Prona�ao je laneno platno, pokrov.

I Ivan re�e, "Vidio sam i povjerovao da je uskrsnuo".

Vrlo zanimljivo, Marija misli da je tijelo ukradeno.

Ivan i Petar ulaze i vide platno gdje le�i i vjeruju da je uskrsnuo.

Pitanje je �to su to oni vidjeli, a Marija nije?

Ja vjerujem da je to bilo povezano s lanenim platnom.

Pokrov je prvi dokaz koji ukazuje da se ovdje dogodilo

ne�to neobi�no, ali sigurno ne da je tijelo ukradeno.

Da je platno bilo odmotano i ba�eno u neki kut,

onda bi bilo mogu�e da je tijelo ukradeno.

Na�in na koji je pokrov bio polo�en u grobnicu na isti na�in

kao u petak kada je Isus umotan u njega, s trakama lanenog platna

svezanima oko pokrova, bilo je o�ito kako se dogodilo

ne�to neobi�no, ne�to izvan granica ljudskog shva�anja.

Trenutak u kojem se grobnica po prvi put ukazala prazna mogao bi se

opisati kao dokaz da je Isus uistinu bio ono �to je tvrdio da jest.

To je vjerovanje koje ispovijedamo svi mi kr��ani,

to je dobra vijest evan�elja.

Pretvorio se u svjetlo i nestao.

2.000 godina kasnije grafi�ki tim u New Yorku

priprema posve druga�iju vrstu uskrsnu�a.

Isusovo lice je nevi�ena stvar.

Kako �emo znati da smo to postigli, kako da znamo da smo zavr�ili.

Radio sam na mnogo 3D projekata, ali mislim

da je ovo najte�i projekt na kojem sam ikad radio.

U ljudskoj je prirodi da uvijek �elimo spojiti ime s licem.

Sveto pismo dalo nam je ime, pokrov nam je dao lice.

Iako se tim usredoto�io na lice, pokrov sadr�i

i informacije o veli�ini i obliku tijela.

Pokrov prikazuje prednji i stra�nji prikaz

golog �ovjeka, razapetog i mrtvog.

Te su informacije ovdje i poslu�ili smo se njima.

Tijelo na Torinskom pokrovu, kao �to smo pokazali, vrlo je blizu onome

kakav vjerujemo da je bio Isusov polo�aj, njegov oblik i tjelesni tip.

Osim pri�e o licu pripovijeda i pri�u o muci.

Nakon �to je izolirao svu krv s prikaza na pokrovu,

Downing je mo�e postaviti na model tijela, i napraviti prvi

forenzi�ki ispravan prikaz �ovjeka za kojeg se vjeruje da je Isus.

Rezultat zapanjuje.

Izgleda poput automobilske nesre�e.

To je najbolji na�in koji ovo mo�e opisati.

Razorno, brutalno.

Kad ka�ete brutalno...

Nakon 6 mjeseci intenzivnog rada preostao je samo jedan zadatak.

Trepavice su bile posljednja stvar na kojoj sam radio.

Postoji blagi otklon trepavica jer sam �elio

tu tugu u o�ima izvesti na pravi na�in.

Imao sam namjeru da mora izgledati dobro.

A onda morate pustiti.

Stolje�ima skriveno, lice �ovjeka za kojeg se

vjeruje da je Isusovo napokon �e biti razotkriveno.

Tim je kona�no zavr�io posao

a Ray Downing �e predstaviti svoje dovr�eno remek-djelo,

�ivog, pokretnog dvojnika prikaza s Torinskog platna,

prikaza za kojeg mnogi vjeruju da bi moglo biti lice Isusa Krista.

Postoji duga, vi�estoljetna povijest prikazivanja

Isusovog lica uljanim slikama, freskama i sli�no.

I posve je prirodno da �emo danas iskoristiti

suvremenu tehnologiju da napravimo istu stvar.

Morao sam odlu�iti kako �u ovo prikazati,

�to �e on �initi, kako �u ovo predstaviti.

I onda sam pomislio da �elim u�i u samu bit pri�e.

No postoje dvije pri�e, jedna o pokrovu i druga o Isusu.

Dvije odvojene pri�e,

isprepletene zajedno.

Pri�a o pokrovu govori o prijelazu iz dvodimenzionalnog u trodimenzionalno.

Iz slike u kip.

A pri�a o Isusu govori o prijelazu iz smrti u �ivot.

I sve je to jedna pri�a.

Nakon 6 mjeseci neprekidnog rada vrijeme je

da se otkrije lice �ovjeka s pokrova.

Mogu�e je da je ovo najto�niji prikaz Isusa Krista ikad napravljen.

A toliko je daleko od prikaza s kojim je Ray Downing zapo�eo.

Postavimo li Isusovo lice pored Torinskog pokrova

i postavimo pitanje, "Izgleda li ovaj �ovjek poput ovog �ovjeka?",

odgovor �e biti - ne.

Zbog toga �to se na Torinskom pokrovu ne nalazi slika lica

ve� baza podataka koja sadr�i informacije.

A model je napravljen iz te baze podataka.

Dakle, da li Torinski pokrov i moj prikaz Isusa izgledaju jednako?

Na trodimenzionalan na�in - da.

Na dvodimenzionalan na�in

ne izgleda i ne treba izgledati.

Na prikazu se �ovjek na pokrovu �ini

mnogo starijim od 30-godi�njeg mu�karca.

Razlog je tome �to su mu kosa, brkovi i brada bijeli.

Stoga se stje�e dojam o starijem �ovjeku

sijede kose.

A to nije tako.

Najistaknutija zna�ajka na Isusovom licu o�ito je njegov nos.

Nisam mnogo laskao.

Radio sam s onim �to sam imao.

Svaki put kad bih prebacio platno preko lica stvorio bi se �atorski oblik.

jer je nos najvi�a to�ka i oblikuje piramidu.

No otkrio sam da je nos mnogo kra�i od onoga na pokrovu

jer ga je obavijeno platno izdu�ilo.

Na pokrovu se vidi korijen nosa s ne�to detalja,

a onda ne�to �to izgleda poput �pekule.

Uop�e nema obrva.

Stoga obrve vi�e nego i�ta drugo daju modelu karakteristi�an izgled.

Zahvaljuju�i ra�unalnoj tehnologiji tim mo�e model sa zaslona

prenijeti u fizi�ki svijet.

To je na�in da se 3D model pretvori

u stvarni fizi�ki model i zove se "Brzi prototip".

I upravo smo to u�inili s Torinskim pokrovom.

Ovo je Isusovo lice, model koji smo napravili uz pomo� lasera

i sada u rukama imamo posmrtnu masku.

Da li je ovo uistinu posmrtna maska �ovjeka s pokrova?

Downing zna da mo�e to dokazati na samo jedan na�in.

Mora u�initi nemogu�e.

Da li je ovo lice koje je prouzro�ilo Torinski pokrov?

U idealnom slu�aju mogli biste

proizvesti Torinski pokrov od ovog lica.

Problem je u tome �to nitko ne zna kako

napraviti Torinski pokrov, to je njegova tajna.

Tajna je u tome �to bi svjetlo emitirano

iz tijela moglo putovati samo na dva na�ina.

Radijalno,

�to zna�i da bi se �irilo, poput svjetla �arulje.

I usmjereno,

�to zna�i da bi putovalo u ravnoj liniji, poput lasera.

Nijedan od njih ne bi proizveo prikaz poput onog na Torinskom platnu.

�elite li napraviti Torinski pokrov

ne mo�ete izabrati radijalno svjetlo

jer �e prikaz biti izvan fokusa.

Usmjereno svjetlo, dobro fokusirano svjetlo,

ne�e biti informacija.

Ne vidite lice.

Ali postoji i ne�to izme�u.

Da bismo to izveli upotrijebit �emo odsje�ke.

Odsje�ci usko fokusiraju zrake svjetla kre�u�i se sporo preko slike.

Kakva napredna tehnologija proizvodi ovakvu jedinstvenu vrstu svjetla?

Zapravo ni�ta ve�e od jednostavnog stolnog skenera.

Stolni skener ima jedinstveno svojstvo,

a to je da svjetlo prelazi preko dokumenta.

Otkrili smo da prave�i odsje�ke svjetla u vremenu mo�emo kodirati ovo lice.

A onda provjeriti da li se poklapaju.

Uzeli smo tu datoteku i radi usporedbe prekrili ga Torinskim pokrovom.

Zaprepastio sam se.

Potpuno su se poklapali.

Sadr�i li ovaj prikaz neku vrstu 3D kodiranja skrivenog u Torinskom pokrovu?

Da li je Downing postigao ono �to se dugo

smatralo nemogu�im i de�ifrirao tajni kod pokrova?

U�inili smo istu stvar kao i s Torinskim pokrovom.

Ubacili smo taj prikaz u 3D program i ekstrudirali ga s ravne povr�ine.

Dobili smo model lica od 180 stupnjeva iz profila.

Za mene to zatvara krug.

Ure�aj koji smo koristili je tehnologija 20. stolje�a.

Ali princip je vje�an.

To nije tehnolo�ki trik.

Torinski pokrov je skup instrukcija za modeliranje tog lica.

I to je ono �to smo napravili.

Za�to je pokrov zna�ajan?

Sa znanstvene strane za Torinski se pokrov nikad

ne�e mo�i kona�no dokazati da je bio Isusov pokrov.

Ne mo�e.

�esto se pitam, ako je pokrov vjerodostojan

onda mora imati neku svrhu i plan.

Mora postojati razlog zbog kojeg je ovdje.

Mo�da ovdje imamo nijemog svjedoka

koji je zapravo svjedo�io tim doga�ajima

i ako smo dovoljno razboriti da to prou�imo, otkrijemo �to je ondje,

mo�da �e nam se pru�iti prilika da u u toj to�ki

znanost i religija postignu naj�vr��i savez.

Koliko god pokrov bio zanimljiv povijesni predmet,

ne�to vrijedno prou�avanja i promi�ljanja,

uop�e nije bitno da li je vjerodostojan.

Ono �to je bitno su pri�e koje su vjernici pronijeli kroz nara�taje

i ono �to iz njih mo�emo nau�iti kroz prou�avanje ne�eg poput pokrova.

Da li je mogu�e da pokrov predstavlja priliku za ljude 21. stolje�a

da doslovno ugledaju uskrslog Krista kroz fotografiju,

ugledaju ga svojim o�ima i da na prenesen na�in polo�imo

svoje ruke u njegove rane i ne budemo nevjerni ve� vjerni.

Svatko mo�e vidjeti da prikaz postoji.

Odgovor o njegovom zna�enju ne nalazi se na platnu

ve� u o�ima i srcu promatra�a

tako svaka osoba za sebe mora napraviti taj izbor.

Kad pogledam u pokrov moja se vjera pove�ava.

Ne mogu sa sigurno��u re�i da je u potpunosti vjerodostojan.

Ali mogu re�i da odgovara Isusu kakvog poznajem iz evan�elja.

Ovisi li moja vjera o pokrovu? Ne.

Vjerujem li da je vjerodostojan? Bez ikakve sumnje.

Prijevod: FIXUP

Preuzeto sa www.titlovi.com