Original subtitles

Dana 17. srpnja 1936., pod generalom Franciscom Francom

zapo�eo je vojni pu� antidemokratskih i antikomunisti�kih snaga

protiv �panjolske republikanske vlade.

Pu� je pokrenuo trogodi�nji gra�anski rat,

dovev�i do ukidanja republike i uspostavljanja diktature,

koja je ostala na snazi do Francove smrti 1975.

Procjenjuje se da je rat okon�ao brojkom od 200.000 do 500.000 �rtava.

Deseci tisu�a zakopani su u masovnim grobnicama

i od 2000. privatnim naporima ekshumirani kako bi �rtve dobile dostojanstveni pokop...

Laura, sve ih imamo.

Koliko sveukupno? -Sto i �etiri.

BARCELONA, 2010.

Halo? Da, ali nije ovdje.

Njegova unuka.

Molim?

Oprostite, ali ne znam. Kakvi dokumenti?

Ne, moj djed u je u domu. Ne mo�e nikamo.

Da, naravno. Re�i �u mu, hvala.

Zdravo, djede.

Kako si danas?

Gdje je malena? -S dadiljom.

Djede, zvali su iz neke udruge.

Ka�u da si tra�io svog oca.

�to si rekla?

Potpisao je neke dokumente kojima se tra�ila ekshumacija masovne grobnice.

Je li to istina, tata?

Mama.

Djed je iz Burgosa, zar ne? -Da, ro�en je u Briviesci.

Prona�li su masovnu grobnicu ondje.

Tijelo mog pradjeda moglo bi biti tamo.

Nisi ni�ta znala o tome?

Nikad nam o tome nije pri�ao.

Djede, idemo se pro�etati.

Sje�a� li se kad si me u�io pecati?

U�ITELJ KOJI JE OBE�AO MORE

Svi�a li ti se, mama?

�to je to, srce?

Jako mi se svi�a.

Hajde dovr�i.

�elim i�i.

Kamo? -U La Pedraju.

Djed ne mo�e. Ho�e� ti i�i? -Ne.

Onda �u sama.

Ari, sad kad se osje�a� bolje, mo�da bi se mogla vratiti na posao.

Ima� k�er za koju se mora� skrbiti.

�elim pomo�i djedu da prona�e svog oca.

I htjela bih znati za�to nam o tome nije pri�ao.

Ne bi trebala i�i sama.

Ari.

Ariadna? -Zdravo. -Zdravo!

Kako si?

Kako si putovala? -Dobro.

�eli� ne�to pojesti ili se odmoriti? -Ne, hvala.

U redu. Idemo u La Pedraju. -Mo�e.

Radi se o tvom pradjedu, zar ne?

Nadam se da �emo imati sre�e.

Imaj na umu da mnogo toga jo� treba napraviti ovdje.

�ime se bavi�?

Na bolovanju sam.

Stigle smo.

�to rade svi ovi ljudi ovdje?

Do�li su iz susjednih sela.

Neki nas pozovu k sebi doma, na objed.

Ili �ak da prespavamo.

Drugi nas ne�e ni pogledati.

Laura! -Ispri�aj me na trenutak.

Mama, �to �eli�?

Da, stigla sam.

Ne mogu sad. Nazvat �u te kasnije.

Zdravo.

Jeste li vi iz Katalonije?

Da, iz Barcelone.

Ja sam iz Banuelos de Bureba, nedaleko odavdje.

Ja sam Emilio. -Ariadna.

Drago mi je.

Jedan Katalonac bi mogao biti ovdje zakopan, znate?

Zvao se Antonio. Antonio Benaiges.

Bio mi je u�itelj.

BANUELOS DE BUREBA, 1935.

Hvala!

Ima li koga?

Do�ite, gore sam. Do�ite!

Ja sam Jaime, na�elnik Banuelosa. -Antoni... Antonio Benaiges. Drago mi je.

Dobrodo�li u Banuelos de Bureba. -Hvala. -Jeste li dobro putovali? -Jesam.

Dugo.

Kako vam se �ini? -Dobro.

Vrlo je... Ugodno.

Malo �i��enja i bit �e kao novo.

�to se dogodilo prethodnom u�itelju?

Recimo da...

Republika je odlu�ila da vi�e nije potreban.

Otac Primitivo, seoski sve�enik. Upoznat �ete ga. -Dakako.

Ostavit �u vas da se smjestite. -U redu.

Budete li bilo �to trebali, samo me potra�ite.

Hvala vam.

O�e. -Hvala.

Dobro jutro, g. u�itelju.

Dobro jutro! Kako se zove�?

Emilio, gospodine. Emilio Martinez.

Drago mi je, Emilio. Ja sam Antoni.

Mo�e� me zvati Antonio, ali nikako "gospodine". -Da, gospodine.

�elim re�i, don Antonio. - Mo�e Antonio bez don?

Samo Antonio. -Bravo, po�inje� shva�ati.

�eli� u�i? -S vama. -Mo�e.

Ho�e li jo� tko do�i?

Onda mo�emo po�eti.

Dobro jutro! -Dobro jutro.

U�i.

Kako se zove�? -Josefina Zamero. Na�elnikova k�er.

I ovo je moje mjesto.

�ekaj malo! U ovoj �koli nitko nema svoje mjesto.

Svaki dan mo�ete sjesti gdje god �elite, mo�e?

U redu, pravedno. Ja sam Antonio Benaiges.

Prvo pitanje.

Za�to mislite da sam do�ao u va�e selo?

Kako bi nas podu�avali. -Upravo tako, odli�no!

Ali tako�er sam do�ao u�iti.

�elim vam pomo�i shvatiti kako je u svakom od vas

osoba puna znanja.

Kao i �elja za u�enjem. -Don Antonio. -Da?

Kri� je pao sa zida. -Nije.

Nije pao. Skinuo sam ga.

Jer smo u �koli. Nismo u crkvi.

Drugo pitanje. Tko mi mo�e re�i �to je meteorologija?

Da, Emilio? -�to?

Vidi� ovo?

Ovo je termometar.

Vidi. Znate li �emu slu�i?

Njime mjerimo temperaturu. Dodirnite ga.

Svaki dan, jedan od vas

bit �e zadu�en za termometar i zapisat �e temperaturu.

Tako �emo u�iti.

Eksperimentirat �emo.

�to radi�?

Mislio sam da �ete me udariti.

Izvoli. Da vidimo...

U ovoj �koli nitko ne�e nikoga udarati.

Moj tata ka�e da ljen�ine mogu u�iti samo uz batine.

Pa, u �koli u�imo pomo�u glazbe.

Glazbe? -Da, glazbe. A nau�it �u vas i plesati.

U �koli? -�to je sa zbrajanjem i drugim stvarima?

Matematiku �emo u�iti rje�avaju�i svakodnevne probleme.

Dok �emo �itati i pisati...

Ostavit �u �itanje i pisanje za sutra.

Znate �to?

�elim da ka�ete svojim roditeljima, bra�i, sestrama i ro�acima

da sutra do�u ovdje jer �emo imati poseban dan.

Jer sutra...

Sutra �emo stvarati �aroliju.

Da?

Dobar dan. -Dobar dan.

Do�la sam po�istiti. Na�elnik me poslao.

U redu, u�ite.

Ja sam Antonio.

Znam. Sve se ovdje brzo dozna.

Da, vjerujem.

Kako se vi zovete? -Charo. Zovem se Charo.

Drago mi je, Charo.

Po�et �u dolje, a vi nastavite po svom.

Dovi�enja.

Alfonso? -Antonio.

Kako ide, �ovje�e? -Dobro. Svi me ovdje zovu Rodriguez.

Ho�emo sjesti? -Da.

I kako je u Banuelosu? -Dobro.

Dosad. -Izvrsno.

Kako ti i nova vlada?

Mora joj do�i kraj.

�lanci poput tvojih su potrebniji nego ikad.

Jesi li kontaktirao novine?

Da, direktor Glasa Burebe mi je prijatelj.

�eli te upoznati. -Dobro.

Ne�e biti problem. -�to �ete?

Dvije �a�e vina, molim. Hvala.

O kojoj si to osjetljivoj temi htio razgovarati?

Aha, da.

Trebam uslugu, Antonio. Radi se o mom dobrom prijatelju Bernardu.

U zatvoru je otkako je desnica pobijedila.

I ima dijete.

Osmogodi�njeg sina koji mu je pomagao u polju.

Sad ga ima posvuda i upada u probleme.

Djeca kao djeca. Ali ovaj posljednji put...

Bilo je malo ozbiljnije. -�to je u�inio?

Bacao je kamenje na barake Civilne garde.

Zamisli!

Hvala. -Hvala.

Bilo bi ga dobro skloniti na neko vrijeme.

Nema majku, prolazi kroz te�ko razdoblje pa...

Mislio da bi mo�da mogao...

Do�i �ivjeti s tobom, u �koli.

Antonio, on je jako bistar de�ko. -Shva�am.

Ako bude s tobom, ne�e upadati u probleme.

Tra�im puno, ali Bernardo je dobar prijatelj.

Htio bih mu pomo�i oko sina.

Kako mu je ime?

Carlos.

Dobro jutro! -Dobro jutro.

�PANJOLSKA FALANGA MINISTARSTVO RADA

Oprostite. Jeste li sigurni da ste mi dali sve dokumente?

Da.

Nema zapisa o primljenima ili otpu�tenima iz zatvora.

Moralo bi biti. -Zatvor Briviesca je davno izgorio do temelja.

Ovo je sve �to imamo.

�ao mi je.

Hvala.

Iz Briviesce idete ovom stazom, pro�ete kapelicu u Espinosilli,

a onda preko solane u Burebi.

Tom stazom mo�ete do hrama. Prekrasan je.

Hvala vam!

Poznajete li starijeg �ovjeka imena Emilio iz ovoga sela?

Da, ima jedan Emilio u selu, kod sirane.

Znate li gdje to�no �ivi? -Da, zapisat �u vam.

Ariadna? -Mama, je li moja k�er dobro?

Da, ali... -Mo�e� li me prestati nazivati?

Ari...

Zdravo.

Zdravo, Katalonko!

Zdravo, Emilio.

Nekidan ste mi pri�ali o svom u�itelju.

�ovjeku koji se zvao Benaiges. -Antonio Benaiges.

Tako je.

Moj pradjed je dijelio s njim zatvorsku �eliju.

Kako mu je bilo ime? -Bernardo Ramirez.

Bernardo.

To bi mogao biti Carlosov otac.

Carlos Ramirez.

Carlos je moj djed.

Izvolite.

Moj tata je Camilo i jako je sna�an. Kad odrastem, �elim biti kao moj tata.

Mogu ti posuditi koju ako �eli�.

Gotovo �itavi �ivot sam radio u knji�nici u Briviesci.

Pogledajte.

Ovo je Antonio, a ovo sam ja.

I ovo je Carlos. Tvoj djed.

Carlos Ramirez.

Pravi vragolan! Svi smo bili ljubomorni na njega

jer je �ivio s u�iteljem.

�ivio je s u�iteljem? -Duga je to pri�a.

Sjedi. �eli� li kave?

Dr�avna �kola za dje�ake i djevoj�ice Banuelos de Bureba, 1936.

Postoji li �kola jo�?

Da. �elite li je vidjeti?

Samo nas je nekoliko jo� ostalo.

Prije mnogo godina,

ljudi su malo-pomalo po�eli odlaziti.

Ovdje je bila �kola.

Zatvorena je ve� godinama.

Ne razumijem za�to mi moj djed nije ni�ta od ovoga spomenuo.

Istina je to da

nitko od nas sve ove godine nije govorio o na�em u�itelju.

Hvala ti na pomo�i.

Jasno je da ovo nije neka pala�a,

ali bit �e nam dobro.

Jesi li dobar s tim?

�eli� li da ti poka�em?

�to to radi�?

Carlos! Carlos, to je moj krevet.

Drago mi je da vidim toliko novih lica ovdje.

Za po�etak, htio bih vam predstaviti novog dje�aka u selu.

Zove se Carlos.

Nadam se da �ete biti dobri prema njemu.

Zajedno �emo mu pomo�i da se prilagodi, mo�e?

A sad �u vam pokazati �to �e biti na�e glavno oru�e

dok prolazimo kroz lekcije.

Ovo je tiskarski stroj.

Njime �emo tiskati na�e vlastite knjige.

U njima �ete pisati o svemu �to vas zanima.

O va�im snovima i �eljama.

Isto tako, o strahovima.

Postat �ete spisatelji, novinari i pjesnici.

Bit �e to kao male novine.

Na�e vlastite novine. Svi�a li vam se ta zamisao?

Je li to ta �arolija? -Josefina, dopusti si da se iznenadi�.

Do�ite svi!

Nemojte se bojati!

Kako bismo u�ili, moramo i grije�iti.

Di�ite svoja dupeta iz klupa! Do�ite!

Vidite ove male komade? -Da. -Oni se zovu slova.

Njih �emo koristiti da pi�emo.

Mo�emo zapo�eti nazivom ovoga sela, a to je?

Banuelos de Bureba. -Izvrsno.

Uzmemo redak i stavimo prvo slovo.

Koje slovo? -"B."

Sad mi mo�ete pomo�i prona�i sva slova.

Vrlo dobro! Tako je.

I to je sve. Vrlo dobro! Potom pa�ljivo sve smjestimo ovdje.

Sad je vrijeme za tintu. �eli� li mi pomo�i?

Pogledajte, uzmemo tintu,

malo je razma�emo...

Tako, posvuda. Izvrsno.

Tko �e biti glavni za papir? Ti? Dr�i ga oprezno.

Kao da si ve� ovo radio. Vrlo dobro!

Zatvorimo ga i pritisnemo.

Moramo pritisnuti to�no odre�enom ja�inom.

Otvorimo ga i slijedi trenutak koji ste svi �ekali.

Taj �arobni trenutak.

Tko �eli prvi probati? -Ja!

Svi �elite?

Dobro jutro. -Dobro jutro.

Mislim da se nismo upoznali. Antonio Benaiges, novi u�itelj.

Otac Primitivo. -Drago mi je.

Kako vam mogu pomo�i?

S kojim pravom ste skinuli na�eg Gospodina?

Siguran sam da ste svjesni,

otkako je u �panjolskoj pobijedila Republika, obrazovanje je sekularno.

Ne postoji nikakav zakon ili pravilo

koji �ine obveznim da ovjesim raspelo na ove zidove.

Shva�am.

Vi ste ateist.

Protiv toga ne mogu ni�ta.

Ali ovdje ima po�tenih katolika i trebate po�tovati njihovu vjeru.

Po�tujem ja njihovu vjeru.

No, vjera i religija pripadaju domenama obitelji i Crkve, a ne �kole.

Ja jesam ateist, ali uvjeravam vas

da je moj jedini cilj pomo�i ovoj djeci u�iti i biti dobri ljudi. To je sve.

I mislite da je to po�tovanje?

U�iti kao divlje �ivotinje koje jurcaju po �koli.

Nepo�tovanje je ono �to vi �inite upravo sad.

Re�i �u vam... -Ne, ja �u vama.

�ini mi se da je sad ovo moja �kola, ne va�a.

Odsad �emo raditi na moj na�in.

Stoga vas molim da nas ispri�ate.

Imamo mnogo posla i siguran sam

da imate pametnijeg posla nego prekidati nastavu. Dovi�enja!

Moja obitelj, na pla�i.

Nedostaju li ti?

Da, nedostaju mi.

Moj mu� je tako�er iz Katalonije.

Kako to da mi nikad to nisi rekla?

Bio je. -Oprosti, Charo.

Vidjela sam knjigu koju si napravio s djecom.

Zaista? Je li ti se svidjela?

Ako �eli�, mogu ti pro�itati jednu od pri�a.

Znam �itati.

Pa, u tom slu�aju...

Uzmi jednu, molim te.

Ne... -Molim te, uzmi.

Ne, hvala. -Ozbiljan sam.

U redu.

Hvala. Zavr�ila sam i moram i�i.

Charo, ostani na ve�eri sa mnom.

Hvala, ali ne. -Inzistiram.

Ve� danima ve�eram sam i dojadilo mi je.

Osim toga, Carlos spava, a pogledaj �to sam priredio.

Pogledaj ovu poslasticu!

Tostirani kruh sa �e�njakom, raj�icom, uljem i soli.

Poznat kao... -Pan tumaca.

Tako je! -Nisam to vidjela godinama.

Molim te, ostani.

Dosta! -Mogu te pitati ne�to?

Da. -Ima� li djece?

Ne?

Oduvijek �ivi� u Banuelosu?

Da. -Kako si upoznala mu�a?

Bio je trgova�ki putnik. Tkanine. -Jasno.

Jesi li ikad po�eljela oti�i? -Kamo bih po�la?

Na primjer, onamo gdje ti je mu� ro�en. -Ne.

A ti? Kako si ti ovdje zavr�io?

Ja? Mene su ovdje poslali.

Poslali su me, a ja sam prihvatio.

Ne znam, puno toga treba napraviti.

To�no, ali na �to to misli�?

Gledaj...

Zna� kako ka�u, �kola nam poma�e odrasti?

Po mom mi�ljenju, moji u�enici...

Oni prvo moraju nau�iti biti djeca.

�elim re�i da nama nisu dali da budemo djeca.

Htjeli su da odmah odrastemo.

Kako ne bismo bili teret, zar ne?

Kao u�itelju, moj posao ovdje u Banuelosu ili bilo gdje drugdje

sprije�iti je upravo to.

Jer djeca moraju biti �to god po�ele, ali prije svega moraju biti djeca.

Ti si naj�udniji u�itelj koji je ikad ovdje kro�io.

Previ�e sam tinte koristila.

�eli� ponoviti? Da? Mo�e.

Zna li netko za�to Emilio ve� danima ne dolazi u �kolu?

Vjerojatno je s ocem.

Ho�emo �itati knjigu Sivko i ja uz vatru?

Da! -Mo�e?

Da sjednem tu?

Prvo poglavlje: Platero

Tko �eli �itati? -Dajte Carlosu. -Josefina! -Ostavi me na miru!

Zar ne zna� �itati? -Josefina! -Znam.

Stvarno? Hajde onda!

Ne�u tolerirati ovakvo pona�anje, Carlos.

Ovo se ne smije ponoviti.

A ti, Josefina, nau�i po�tovati druge, molim te.

Carlos! Do�i!

Carlos! Carlos, do�i! Carlos! Vrati se, molim te!

Leandro, �eli� li �itati? -Da.

Dobro.

Platero je malen, krznat i tako mekan na dodir

da biste pomislili kako je od vune.

Camilo.

Oprostite. Htio bih razgovarati s vama.

Emilio danima nije do�ao u �kolu i htio bih znati za�to.

Mnogo je posla oko krava. -Jasno.

Znate li da Emilio najbolje �ita od svih u �koli?

Moj sin mora se baviti pravim radom.

Ina�e �e biti beskoristan.

Mogu shvatiti va� na�in razmi�ljanja.

Vjerujte mi, upravo je suprotno.

�to vi�e nau�i u �koli, vi�e �e mogu�nosti imati u �ivotu.

Ne�ete mi vi govoriti �to je najbolje za mog sina.

Zar ne?

Carlos.

Mo�emo li razgovarati o onome danas s Josefinom?

Briga me �to ta glupa cura misli.

Moj tata me nije mogao nau�iti �itati i pisati.

Nedostaje ti, zar ne?

Imam ideju.

�to ako te ja nau�im �itati i pisati?

Ne. -Ne? Za�to ne?

Jer mi ti nisi otac.

Carlos!

Do�ite, vrijeme je za ve�eru.

Laku no�, ljubavi. -Laku no�, mama. -Vidimo se uskoro.

Pokazat �u ti svoju novu pid�amu.

Daj mi baku. -Bako!

Ari, kad se vra�a�?

Ne znam jo�, mama.

To �to radi� za djeda je sjajno, ali nema te ve� tjedan dana.

Kako ne shva�a�? Ne radim to samo za djeda.

Za�to ga nikad nisi pitala o njegovom ocu?

Nije htio o tom razdoblju svog �ivota.

Ni o svom ocu ni o svom djetinjstvu.

Zna� da tvoj djed nije mnogo govorio.

Masovne grobnice svugdje su po �panjolskoj. Smaknu�a je bilo posvuda.

Crvene su one koje su iskopane,

a zelene jo� �ekaju na red.

Lourdes, ima li vijesti?

Da, vidi, na�li smo ovaj sat u d�epu hla�a.

Ajme! To jest dobra vijest.

Vrlo dobro. Hvala, Lourdes.

Laura, kako ste otkrili masovne grobnice?

Nekad otkrijemo dokumente koji nam pomognu.

Nekad nam ih otkriju ljudi koji �ive u blizini.

Mnogi od njih su morali kopati te iste grobnice.

A potom ih zatrpati.

Laura. -�to?

I kad �e biti iskopane?

Nitko ne zna.

Sad barem postoji politi�ka volja,

ali morali smo �ekati preko 70 godina da bismo zapo�eli.

Kao �to vidi�, jo� je mnogo posla.

Ispri�aj me na �as.

Ovo je sve �to sam prona�la o Antoniju Benaigesu.

Hvala lijepa.

RJE�ENJE IZVANREDNI OTKAZ

Dokument o rehabilitaciji. -To�no.

Pogledaj, iz 1939.

Ali, naravno, nema slu�benog zapisa o smrti.

Uzeli su iskaze od seljana

i izmislili razloge za njegovo otpu�tanje.

Na�elnik, �upnik i stanovnici

ka�u da je pona�anje ovoga u�itelja bilo nedomoljubno,

nedru�tveno i zgra�avalo sve oko njega.

Nije im bilo dovoljno samo izbrisati sve sje�anje na njega.

Antonio. -Da? -Kuda vodi ova rijeka?

Pecesorios? Ulijeva se u rijeku Tir�n

i onda se ona ulijeva u jo� ve�u rijeku Ebro,

a na kraju sva ta voda zavr�i u moru.

Je li lijepo? -�to? -More.

More? Je li lijepo?

Najljep�a stvar na svijetu, Emilio.

Zar nitko od vas nije vidio more? -Ne.

Ne.

�uo sam da je ogromno. -I jako duboko.

Kako vi ostali zami�ljate more?

Ondje love sve osli�e. -I bakalare. -I morske pse.

Istina je, tata mi je rekao. -�to jo� znate?

Voda je sigurno jako topla. -Nema �anse!

Jako je hladna, hladnija od rijeke. -Slu�ajte!

�elite li zapisati sve �to znate o moru? -Da!

Ho�emo li se vratiti u �kolu i napisati posebnu knjigu o moru?

Da! -Onda idemo.

Don Antonio, tata mi je kupio novu haljinu za crkvu.

Stvarno? -Ho�ete li je do�i vidjeti?

Bojim se da ne.

Moj tata ka�e da ljudi koji ne idu u crkvu zavr�e u paklu.

�to ti misli�?

Ako ne do�ete u crkvu, ne�ete vidjeti moju haljinu.

Kad �e� mi prestati govoriti "vi"?

Ne zna�? -Vidjet �emo.

Lijepo je.

Nemoj nikad prestati crtati, Josefina. Ima� dar za to.

Antonio? -Da?

More: kako ga zami�ljaju djeca koja ga nikad nisu vidjela

Ova knjiga u�i �e u povijest knjiga.

Fantasti�no izgleda! �estitam vam svima, iskreno.

Jako dobro!

Izvoli. �elite li otisnuti jo� knjiga?

Da! -Stvarno?

�elite li vidjeti more?

Da!

�elim da ovu knjigu poka�ete doma.

Zamolite roditelje da je pro�itaju.

I recite im ne�to jako va�no.

Ovoga ljeta, va� u�itelj �e vas voditi na more.

Zaista? -Ne svi�a ti se ta ideja, Josefina?

Ho�ete li nas voditi u Bilbao? -Ne.

Vodim vas u svoj rodni kraj, u Tarragonu. U moje selo.

Mont-Roig del Camp. -Na magarcu? -Na �emu? Nema �anse!

Nikad ne bismo stigli dotamo, Emilio.

Idemo ne�im boljim. Idemo vlakom.

Ali morate mi pomo�i uvjeriti svoje roditelje.

Ho�ete li mi pomo�i? -Da! -Doista? -Da!

Onda krenimo, jer trebat �e nam jo� mnogo knjiga.

Vidimo se uskoro, dragi sine.

Sna�an zagrljaj �alje ti tata, koji uvijek misli na tebe.

Bernardo.

Carlos, vidi...

Shva�am da ne �eli�. Dobro?

Ali ako mi dozvoli� da te nau�im,

mo�i �e� pro�itati i odgovarati na tatina pisma.

Jer biti zatvoren,

bez da ikoga vidi�, pogotovo tebe...

Sigurno je te�ko.

Ali ako mu ka�e� �to radi� i da si dobro,

bit �e odu�evljen.

Ali jako je te�ko. -Da, jako je te�ko.

No, kraj sebe ima� jednog od najboljih u�itelja na svijetu

i on te �eli nau�iti.

�to ka�e�?

Upravo slu�ate valcer.

Na njega se ple�e ovako.

Jen', dva, tri. Jen', dva, tri.

Jen', dva, tri. Jen', dva, tri.

Ple�e se u parovima.

Zgrabite partnera i ple�ite. Jen', dva, tri. Brojite!

Jen', dva, tri. Jen', dva, tri.

Jen', dva, tri. I jen', dva, tri. Jen', dva, tri. Jen', dva, tri.

Pla�i pomisliti da postoje milijuni ljudi

koji nemaju najosnovnije stvari u �ivotu.

To je zato �to oni koji ne doprinose ni�ta a u�ivaju u svemu

prikupljaju jednako bogatstvo kao i moralnu inferiornost.

Glas Burebe.

To je ljudski nepojmljivo.

Dru�tveno nepodno�ljivo.

Ekonomski suicidalno i glupo.

Toliko znanje o brojkama, a nitko nije predvidio

ekonomsku neravnote�u njihova kapitalisti�koga sustava.

�ivjeti bi trebalo biti daleko skladnije.

Biti zadovoljan sa sobom u svakom trenutku

i te�iti biti bolji.

Otvoriti o�i nije lako.

Niti uvijek zgodno.

Zahtijeva napor i ponekad bol.

Rijetki se odlu�e na ovo putovanje.

Priglimo tu rije�: svjetlo.

Djeca su premlada.

Ako �ele na more, mo�emo ih jednom odvesti u Santander.

Naravno, Josefina mo�e u Santander. Ali �to je s Emilijom?

Mogu li ostali u Santander?

Razumijem va�u brigu.

Tako�er razumijem da djeca nikad nisu putovala.

Ali jam�im vam da �e biti sigurna.

Jedini tro�ak je karta za vlak.

Ja �u se pobrinuti za ostalo.

Zar vi zaista mislite da bi netko pustio svoje dijete da ide s vama?

Roditelji bi trebali izraziti svoju brigu, ne vi.

Antonio, mnogo se zbilo u proteklih par mjeseci.

Manjak po�tovanja prema na�oj vjeri.

�udan na�in na koji dr�ite nastavu.

Va�i ljevi�arski �lanci koji nas sve kompromitiraju.

I sad, genijalna ideja da ih se vodi na more.

Jaime, djeca su uzbu�ena. Doista jesu.

Josefina ne�e i�i.

Nikad nije no� provela van svog doma.

Nema se vi�e �to re�i.

Don Antonio, predla�em da se fokusirate na plan nastave.

Dovi�enja.

Zdravo, Charo.

Antonio, �to je? -Ne razumijem te ljude, Charo.

Eto �to je. Doista ne razumijem njihov strah!

Problem je zapravo u meni.

Obe�ao sam djeci ne�to �to nisam bio siguran mogu li.

Sad ih moram razo�arati.

Nikad mi vi�e ne�e vjerovati.

Ne govori gluposti! Naravno da ho�e.

Ne bih im trebao puniti glave s glupostima.

Ne puni� im glave s glupostima.

Otvara� im umove. Daje� im nadu. -U tome i je problem.

Upravo u tome je problem.

Antonio, �eli� li ih voditi na more?

Naravno da �elim.

Onda mora� uvjeriti samo jednu osobu.

To je bilo zabavno!

Antonio, nisi lo� u plesanju jote s obzirom da si Katalonac.

Imao je dobrog u�itelja. -Bolje se ple�e uz dobro vino.

To je uvijek istina.

Jesi vidjela? Polako napreduje.

Odmah se vra�am. -�eli� malo?

Ne, hvala.

Zdravo, Jaime. -Antonio, dobar dan.

Mogu li dobiti malo u�e�erenih badema?

Naravno. -Vidio sam te kako ple�e�. -Da.

Jesam li bio dobar? -Bolji nego u pisanju.

Jasno. -Izvolite.

Hvala. Koliko? -Pedeset centima.

Jako ukusno!

Pro�itao sam vrlo zanimljiv �lanak danas.

Navodno, u�itelji koji to �ele

mogu se prijaviti za rad u nekoj drugoj �koli.

Zar ne �eli� raditi bli�e doma?

Kako zami�lja� Josefinu za 20 ili 30 godina?

Ne znam.

Kad sam u �koli i gledam svoje u�enike,

ne mogu da ne zami�ljam �to �e oni biti kad odrastu.

Na primjer, Emilio, Camilov sin, obo�ava �itati.

Uvijek zami�ljam da �e raditi ne�to vezano uz knji�evnost.

S Carlosom nisam siguran.

Ne�to s rukama, fizi�ki zahtjevnije. Neki zanat.

�to misli� da �e Josefina biti?

Ti meni reci.

Najvi�e voli crtati.

Ima tako sna�nu osobnost

da �e ostvariti �to god odlu�i da �eli.

Divno je dijete.

Ono �to me brine, Jaime,

to je da djeca ne�e mo�i zamisliti �ivot negdje drugdje ako im ga ne poka�emo.

Zar ne �eli� da odu odavde i vide koliko velik je ovaj svijet?

Antonio, moram i�i.

A �to se ti�e tvojih �lanaka,

nisi glup, Antonio.

Ovo nije vrijeme za to.

Zlatni rez nije prisutan samo u geometrijskim likovima.

Tako�er ga pronalazimo i u prirodi, npr. kod cvije�a.

Naprijed!

Don Antonio Benaiges? -Da.

Moje ime je Juan Llarena. Ja sam Glavni prosvjetni inspektor.

Drago mi je.

Kontaktirali su me jer se �ini da va� rad ovdje ne zadovoljava.

�ao mi je �to to �ujem, gospodine.

Uvjeravam vas da u ovoj �koli djeca u�e i sretna su.

Ovdje sam da to provjerim.

Ti! Pro�itaj ovo.

Re�i �u vam, gospodine, prije svega

da sam ja L�zaro de Tormes, sin Tom�a Gonz�leza

i Antone P�rez, ro�enih u Tejaresu,

selu u Salamanci... -Dosta.

Ti! Do�i pred plo�u.

Podijeli 48 sa 4.

Vrlo dobro. Hvala.

Da vidimo...

Ti! Do�i pisati.

Napi�i: "Konj je divlji."

Vrlo dobro.

�to je ovo? -Tiskarski stroj.

Koristimo ga za svoje knjige.

Mogu li vam pokazati? -Da, naravno.

Izvolite.

U�enici biraju teme, a onda pi�u pri�e.

Ja im poma�em ispraviti gre�ke.

Onda svi glasamo kako bismo odlu�ili koje �e u knjigu.

Djeca rade to sve?

Da, �ak se i podijele me�u sobom kad se radi tiskanje.

Ovi crte�i rade se sa sjeka�ima.

Oni dizajniraju i stranice... A ovo je zaista dobro, pri�ekajte.

Ovo...

Znate, knjige dijelimo s drugim Freinetovim �kolama.

Kako? -S drugim �kolama koje su zasnovane na toj metodi.

Shva�am. -Ovo je iz Huesce.

Batec zna�i "tu�i". Pa iz Vilafrance del Penedes.

Ova je iz Meksika.

Meksika? -Da, iz Meksika. Ova je iz Francuske.

Imamo knjige iz �kotske, Argentine, odasvud.

Na ovaj na�in, u�enici u�e o drugim kulturama i ljudima.

O drugim na�inima �ivota.

Zadr�ite koju god �elite, bila bi nam �ast.

To su knjige koje smo radili na nastavi, s na�im u�iteljem.

Mislio sam da ih nikad vi�e ne�u vidjeti.

Kako si ih prona�ao? -Stupio sam u kontakt s Antoniovom obitelji.

U�itelj im je poslao par kopija, a oni su ih sa�uvali.

Ima li jo� koji Antoniov u�enik s kojim bih mogla razgovarati?

Mama. Jedna djevojka te do�la posjetiti.

Ona je unuka jednog tvog prijatelja.

Zdravo, Josefina. Ja sam unuka Carlosa Ramireza.

Pogledajte.

Ovo je moj djed, Carlos.

U Banuelosu de Burebi. A ovo ste vi, zar ne?

O �emu se radi ovdje? �to �eli�?

Tra�im svog pradjeda, Bernarda Ramireza.

Va� otac je bio na�elnik. Sigurno mi mo�ete pomo�i.

�elim da ode. -Moj djed je bolestan.

Samo �elim na�i njegovog oca prije nego �to bude prekasno.

Odlazi! -Samo �elim razgovarati. -�uli ste je! -Samo �as.

Bolje je da odete.

Jesi li dobro, mama? -Jesam.

Zdravo. -Dobar dan. -Dobar dan.

Ovo je za vas. -�to je to?

Iznena�enje. -Iznena�enje!

Hvala ti puno. -Nema na �emu.

Kakav to izraz ima� na licu?

Sad kad ima� dopu�tenje Josefininog oca,

za nekoliko dana imat �e� ga za svu djecu.

Ho�e� li i ti po�i sa mnom?

Hajde, bilo bi dobro da je s nama jo� jedna odrasla osoba.

Mi�i se, imam posla.

Kad bi vidjela more...

Ne zna� �to propu�ta�, Charo.

�to ne valja?

Antonio, mo�da je bolje da ode� odavde.

Za�to to ka�e�? -Ka�em to jer...

Bude li rata, mogao bi imati problema.

Koji rat, Charo?

Ja govorim o moru.

Nisi li �uo glasine koje kru�e po Briviesci?

Svi te znaju.

Isti�e� se. Svi znaju kako razmi�lja�, �to si napisao.

Charo.

Nitko ne zna �to �e se dogoditi.

U redu?

A sad je, vi�e nego ikad, vrijeme da se �ivi u sada�njosti.

U�itelj ima gramofon.

U�itelj nas �eli voditi na more.

Nitko od djece ga nije nikad vidio.

Ja sam dobro, tata.

Ali jako te �elim vidjeti.

Tvoj sin, Carlos.

Prekrasno pismo, Carlos. Iskreno.

Tvom tati �e se svidjeti.

Koliko treba da stigne do njega? -Ne dugo. Nekoliko dana.

Ja �u to srediti, mo�e? Sad je vrijeme za spavanje. Kreni!

Laku no�, Antonio. -Laku no�, Carlos.

Camilo. -Dobro jutro, Camilo.

Dobro jutro.

Sjedite.

�a�a vina? -Da, molim.

Slu�am.

Imam dopu�tenje za sve u�enike, osim za Emilija.

Rekao sam vam sve �to imam za re�i.

Jasno. Do�ao sam da vam donesem

pri�u koju je Emilio napisao u �koli. Svidjet �e vam se.

Ne znam �itati.

U tom slu�aju, ako mi dozvolite, pro�itat �u vam je.

Moj tata se zove Camilo

i jako je sna�an.

Radi jako marljivo.

Uvijek ka�e da mu�karci moraju raditi marljivo i biti sna�ni.

Nekad se naljuti na mene.

Nekad ja to zaslu�ujem,

ali ne uvijek.

Znam da on to radi jer �eli da budem poput njega.

Kad odrastem, �elim biti kao moj tata.

�elim biti jak

i marljiv.

Da, Ilaria? -"Dvanaest" se pi�e s "ae".

"Dvanaest" s "ae", izvrsno.

Jo� netko? Dionisia? -"Jest" s "t".

"Jest" s "t".

Casimiro, ti si na redu.

Na posljednjoj rije�i je naglasak. -Naglasak na posljednjoj rije�i.

Vrlo dobro.

Je li to ono �to mislim da jest?

Djeco, napokon imamo dopu�tenje za Emilija.

To zna�i da svi uskoro idemo na more.

Dobar dan. -Dobar dan! -Ja sam iz Briviesce.

Do�ao sam vidjeti �elite li fotografiju djece.

Da, �elim fotografiju svojih u�enika ve� neko vrijeme.

Savr�eno! -Dobro. Djeco, po�ite doma i spremite se.

Malo se uredite pa se vratite. Ovaj gospodin �e nas slikati.

Hajde!

Carlos, dosta sre�ivanja, silazi!

Do�i. Stanite gdje fotograf ka�e.

Djeco, ovamo! Pogledajte kameru.

Spremni? Sad �emo.

To je sve. -To je sve? -Da.

Gdje je fotografija? -Sad �e nam je pokazati.

Antonio? -Da? -�to je fotografija?

Fotografija je uhva�eni trenutak.

Shvatit �e� vrlo brzo.

Mogu i ja? -Da, naravno. -Antonio? -Da?

Pogodite �to. -�to? -Roditelji me vode u Burgos ovoga ljeta.

Stvarno? Blago tebi!

Ho�emo li ti nedostajati? -Ne. -Ne?

Nimalo. -Ho�e� li mi nacrtati katedralu?

Vidjet �emo. -Evo je. -Gledajte!

Evo je, gledajte!

Ajme! -Jako je lijepa. -Evo me! -Ja sam tu!

Jako je lijepa, samo pogledajte.

Samo jedna osoba izgleda poprili�no blesavo.

Oprostite! Koliko vam dugujem?

Jednu pezetu. -Izvolite.

Savr�eno, hvala! -Hvala vama. -Bilo mi je drago.

Djeco.

Iako nema jo� mnogo do na�eg puta,

htio sam vam re�i da je bio pravi u�itak

pro�i kroz ovu �kolsku godinu s vama.

�elio bih vam i zahvaliti.

Daleko sam od doma i na trenutke sam bio usamljen,

ali vi ste u�inili da se osje�am kao doma.

Zaista �e mi nedostajati na�i satovi.

Hej!

Laura! -Odlazi�?

Zavr�ili smo. -Ni�ta mi nisi rekla!

Zvala sam te, ali se ne javlja�.

Morat �e� pri�ekati nekoliko mjeseci

dok ne analiziramo sav DNK i usporedimo to s uzorcima.

Ariadna, jesi li dobro?

�eli� li pi�e ili da razgovoramo? -Ne.

Znam da je lako re�i, ali...

Nemoj gubiti nadu.

Imam nade. Ono �ega nemam je vremena.

Bit �emo u kontaktu, Ariadna!

Ariadna?

Majka me zamolila da vam dam ove papire.

Dokumenti koji su pripadali njenom ocu, na�elniku Banuelosa.

ZAPIS O POSJETU

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Bojala se izdati sje�anje na njega.

Ali kasnije me zamolila da vam ih dam.

Nadam se da �e vam pomo�i da prona�ete svog pradjeda.

Encarna.

Zahvalite Josefini, molim vas.

Vidim bilje�ke o njegovoj suradnji s vojskom.

Jaime je bio na�elnik.

Na �ijoj god strani bio,

siguran sam da nije imao izbora nego sura�ivati.

Kako �udno! Ni rije�i o Antoniju.

Vidi ovo.

To je moj pradjed.

Odveli su ga u Burgos. -Naravno!

Zato ga nisi mogla prona�i.

�to je?

Ovo su dobre vijesti. Imamo novi trag.

Tratim vrijeme.

Pomaganje svom djedu nije tra�enje vremena.

Ne poma�em mu.

Nikad ga ne�u prona�i.

Ariadna.

To je bilo jedno u�asno razdoblje.

Mnogi ljudi su umrli.

A oni koji su pre�ivjeli...

Bili su prisiljeni �utjeti.

Nemoj prestati tragati.

Carlos. Carlos!

Gdje je Antonio? -Ne znam.

Nije li proveo no� ovdje?

�to ne valja? -Do�i sa mnom.

Ho�e li Antonio biti dobro? -Nadam se.

19. srpnja 1936.

Od sad, vojska preuzima kontrolu nad ovim selom i �itavom provincijom.

Budete li sura�ivali, ne�ete imati problema.

Ovo �e se dogoditi svim izdajicama ove dr�ave.

Ovaj �ovjek je crveni ateist i neprijatelj �panjolske.

Pogledajte ga dobro!

Neka poslu�i kao primjer.

Na�elni�e, znate li ovoga Katalonca? Antonio kako li se ve� zove.

On je u�itelj u �koli.

Mo�ete li potvrditi da je komunist? I neprijatelj dr�ave?

Tako je.

Je li taj �ovjek tvoj u�itelj?

Da.

�to te u�io u �koli?

�uo sam da ste radili knjige.

Smjesta svi odite doma i donesite sve usrane knjige ili bilje�nice

koje imaju veze s ovim u�iteljem komunistom. Odmah!

�krinja.

Idemo.

Hajde, nemamo �itav dan.

Bolje vam je da ne krijete ni�ta.

Ina�e �emo...

Brzo!

Pogledaj svoj usrani tiskarski stroj.

Ovo je cijena koju pla�aju oni koji �ele izopa�iti �panjolsku.

Jasno? �ivjela �panjolska!

�ivjela!

Stanite.

Nastavite prema Briviesci.

Antonio.

Antonio, to sam ja, Rodriguez.

Sve je u redu, polako.

Uzmi malo vode.

Polako!

Polako. Antonio, gledaj!

Ovo je Bernardo. Carlosov otac.

Hvala �to si pazio na mog sina.

Vidi.

Polako.

Mi�i se! -Ne, molim vas! Preslab je. -Sklanjaj se.

Ne mo�e se pomaknuti! Molim vas!

�to je sad? -Ari...

Djed je imao jo� jedan mo�dani udar.

Je li dobro? -Sad je malo bolje.

Ali ne reagira ni na �to.

Ari, molim te, za�to ne bi ostavila sve i do�la doma?

Trebamo te ovdje, s nama.

Mama!

Nedostajala si mi.

I ti si meni jako nedostajala.

�ega se to igra�? -�kolice.

Hajde onda.

Djede.

Tata.

Tata, Ari se vratila.

Vidi, djede.

Ovo si ti.

Djede, pro�itat �u ti ne�to.

More: kako ga zami�ljaju djeca koja ga nikad nisu vidjela

More je sigurno jako �iroko i ogromno.

Ali prije svega, duboko.

Po njemu plove brodovi.

Na obali sigurno ima pijeska.

Ljudi u njemu plivaju.

Blizu sigurno ima kolibica gdje se mogu osu�iti kad iza�u.

Josefina Zamero

More je jako veliko.

Kako bi se do�lo do sljede�eg sela, mora se i�i �amcem.

Vjerojatno treba vi�e od sat vremena.

More je sigurno jako bistro.

Ina�e bi glupo bilo plivati u njemu.

Emilio Martinez

U moru sigurno ima vi�e vode nego sve zemlje koju sam ikad ukupno vidio.

Voda je sigurno toplija nego ona u rijekama.

Sigurno je jako slana.

U moru se lovi osli� i bakalar.

Svakakve vrste riba.

Nikad nisam vidio more.

U�itelj je rekao da �e nas voditi da ga vidimo.

CARLOS RAM�REZ

U masovnim grobnicama La Pedraje prona�eni su ostaci 135 tijela.

Nijedno nije bilo ono Antonija Benaigesa, koji se jo� vodi kao nestala osoba.

Godine 2015., selo Banuelos de Bureba osnovalo je udrugu

Escuela Antonio Benaiges kako bi se o�uvalo sje�anje na njega.

Dosad je u �panjolskoj ekshumirano 12.000 ljudskih tijela.

Procjenjuje se da �e se tisu�e drugih tek prona�i.

Njihova rodbina nastavlja tragati.

Posebna zahvala...

Miguel �ngel Mart�nez Movilla, za borbu pri ekshumaciji grobnica La Pedraje

Sergi Bernal, za pri�u o Antoniju Benaigesu

Jos� Antonio Abella, za svu pomo� oko dokumentacije

Udruga Adeco Bureba, za suradnju tijekom snimanja

Udruga Escuela Benaiges, za o�uvanje sje�anja na u�itelja

Obitelj Antonija Benaigesa

PREVEO Makso12