Original subtitles

Amerika je na vrhuncu svoje mo�i.

Inovacije i izumi �e definirati novu eru prosperiteta

i tehnolo�kog �uda.

Jedan izum �e promijeniti svijet,

uz najve�u komunikacijsku revoluciju, ikad vi�enu.

I dok stare prijetnje blijede,

novi izazov �e testirati Ameriku, kao nikada prije.

Mi smo pioniri i utira�i puta.

Borimo se za slobodu.

Mi pretvaramo na�e snove u stvarnost,

na�a borba �e stvoriti naciju.

America: The Story of Us Epizoda 12: Millennium

1970-tih godina,

Amerika je zaklju�ana u globalnom sukobu sa drugom supersilom:

Sovjetskim savezom.

To je Hladni rat.

Komunizam i kapitalizam se sukobljavaju u ideolo�koj borbi za prevlast.

Za mnoge, to je doba straha i nesigurnosti.

Nuklearne no�ne more.

Do kraja Hladnog rata,

suparni�ke zemlje su skupile vi�e eksplozivne mo�i,

za vi�e od milijon Hiroshima.

Ali Hladni rat ima jo� jedno bojno polje.

Osvajanje svemira.

A kada je Amerika pobijedila, �alju�i prvog �ovjeka na Mjesec,

tehnologija, koja �e definirati novu eru postaje...

televizija.

185 milijona Amerikanaca su ujedinjeni pred svojim TV aparatima.

Osvr�u�i se sada na te slike,

mi smo se divili jasno�i slike.

To je bilo u�ivo sa Mjeseca, nakon svega.

To je bio vrhunac tehnologije i divili smo se tome.

Godine 1940., bilo je samo nekoliko TV aparata u cijeloj zemlji.

Do 1970., bilo je preko 60 milijona.

TV �e igrati odlu�uju�u ulogu u oblikovanju nove ere.

Amerika je oduvijek poku�avala usvojiti nove tehnologije.

Televizija, kakvu mi danas znamo,

mislim, to se smatralo, razmislite o toj ludoj ideji. Mi smo mogli poslati pokretne slike,

na bilo koje mjesto u Sjedinjenim dr�avama.

No Amerika je izgra�ena na tehnolo�kim novitetima i izumima,

od parobroda i revolvera,

do automobila za svakoga.

Tehnologija je osvojila cijeli kontinent.

Ali tokom cijele historije ove zemlje,

tehnologija komunikacija je igrala odlu�uju�u ulogu.

1865.

Telegraf je pomogao njenom predsjedniku, Abrahamu Lincolnu, da donese Sjeveru pobijedu u ratu.

On je virtualno mogao prakti�ki vidjeti i komandirati svakom bitkom.

1945. godine, David Sarnoff,

Eisenhowerov najvi�i ekspert za komunikacije,

poma�e razvoju televizije za Ameriku.

Do 1950. godine, Sarnoff stvara jednu od najve�ih TV mre�a u svijetu.

Televizija mo�e biti novi oblik zabave,

ali to je ujedno najmo�niji komunikacijski ure�aj, koji postoji.

Sarnoff je mogao prepoznati potencijal televizije

i odgovornost, koja je s tim povezana.

Do 1970. godine, ameri�ka javnost gleda televiziju vi�e,

nego bilo koji narod na svijetu.

Preko 5 sati dnevno, postoji vi�e TV novosti, za svakog

stanovnika Amerike, nego u bilo kojoj zemlji na svijetu.

Preko 70% odrasle populacije,

gleda svaku ve�er TV novosti.

A kad su se u�ivo prenosile slike slijetanja na Mjesec,

to nije bio samo tehnolo�ki uspjeh,

to je bila simboli�ka pobjeda u Hladnom ratu.

Ali tu je i pravi rat, bli�i ameri�kim �ivotima.

Vijetnam.

Jedan gorki sukob na jugoistoku Azije.

Amerika strahuje da �e komunizam pomesti regiju

i �eli zaustaviti njegov uticaj.

Ali ameri�ka vojska i sva njena tehnologija,

nailazi na jaki otpor odre�enih gerilskih pokreta.

A u rat je uvu�eno

stotine hiljada izu�enih mladih Amerikanaca.

Tra�ili smo od toliko puno na�ih 18 godi�njaka,

da idu u stranu zemlju, u sred d�ungle

i da se bori protiv gerile, koja je kod svoje ku�e, na svom terenu

i koja nije odu�evljena invazijom.

Generacija koja se borila u vijetnamskom ratu je generacija baby booma,

broj�ano najve�a ameri�ka generacija svih vremena.

Preko 50 milijona novih Amerikanaca, ro�enih u 15 poslijeratnih godina.

Ova ogromna generacija je druga�ija od svih Amerikanaca, koji su do�li prije,

a njihov uticaj i odnos prema dru�tvu,

�e promijeniti lice Amerike.

1960-te godine su bile neizbje�ne.

Najve�a generacija se vratila ku�i

sa fiksnom idejom o tome �ta bi �ivot trebao biti

i bili su zauzeti time da opet

�ive na tradicionalan na�in,

tako da nisu posvetili pa�nju promijeni osje�aja svoje djece.

Amerika se na neki na�in reinovira svakih 10 ili 15 godina.

A te reinvacije se uvijek bojala generacija koja je do�la prije.

Juni 1969., savezna dr�ava New York.

Woodstock.

Vikend koncert za preko 100.000 posjetioca sa ulaznicama,

a do�lo je blizu pola milijona posjetioca baby boom genereacije.

Preko milijon je �ekalo ispred ulaza.

To je bio najve�i muzi�ki festival ikada odr�an u svijetu

i postao znak baby boom generacije,

signal za Ameriku, da dolazi promjena generacije.

Dolaze�i iz jedne dru�tvene kulture,

koja je bila prili�no skop�ana i nalickana,

do jedne, koja je odjednom bila...

imali smo Woodstock, imali smo hippije. Imali smo slobodnu ljubav.

Baby boomeri su imali velik uticaj

na to kako vidimo svijet i kako vidimo dru�tvo.

Ali baby boomeri se nisu pobunili protiv vrijednosti za koje su se zalagali njihovi roditelji.

Ljudi su po�eli izlaziti na ulice

i direktno uticati na vanjsku politiku.

Baby boomeri su �eljeli kraj vijetnamskog rata

i protestirali su na ulicama.

Bili su spremni da se zala�u za ono u �to vjeruju,

u masovnim demonstracijama pobune, �to je vrlo ameri�ki.

U vijetnamskom ratu

ljudi nisu bili voljni umrijeti, za ne�to u �to ne vjeruju.

Protest je duboko ukorijenjen u ameri�kom karakteru.

Hodo�asnici protiv starog svijeta i vjerskih progona.

Kolonije protiv Britanaca i njihovih poreza.

Frederick Douglass i Harriet Tubman protiv ropstva.

1970-tih,

bilo je hiljade protesta protiv vijetnamskog rata.

Kent State University, Ohio.

Nacionalna garda je pozvana da kontrolira

500 studenata koji su protestirali.

Prisutna je i zelevizija.

Ubijena su �etiri studenta.

Mislim da je to mnoge Amerikance tjeralo ku�i,

da to vide na svojoj televiziji,

te stravstvene mase ljudi,

te slike. Znate.

Amerika je vrlo vizuelna zemlja.

Vijetnamski rat je prvi rat prikazivan na televiziji,

pa su borbe i broj �rtava bili doga�aji za dnevne novosti.

Televizija je donijela stvarnost rata u ku�e ljudi.

Kao �to je prije samo 100 godina, jedan fotograf Gra�anskog rata

otkrio pravi u�as rata,

sada su TV novosti to prikazivale naciji.

Mi smo ve� izgubili preko 50.000 vojnika, a puno vi�e je bilo ranjeno.

Mislim da je ve�ina Amerikanaca shvatila da je Vijetnam beznadan slu�aj.

Ba�eno je vi�e bombi, nego II svjetskom ratu.

Stotine milijardi dolara.

Ali ono �ega se ve�ina Amerikanaca sje�a,

su slike, koje su vidjeli na svojim TV aparatima.

Gledanje ljudi u Saigonu, kako se lijepe za helikoptere,

kao da smo ih ostavili u nemilosti.

To je jedna vrlo ne-ameri�ka pretpostavka.

1975., vijetnamski rat je kona�no zavr�en.

Na mnogo na�ina to je stvarno bio anti ratni pokret na terenu.

To je oblikovalo na�u pri�u o Vijetnamu i neki stupanj

stvarnog iskustva rata.

Za mnoge od baby boom generacije,

protest i pobuna je imao �iri cilj:

Stvoriti potpuno novi na�in �ivota.

Pobuniti se protiv svojih roditelja i protiv dru�tva,

stvoriti svoju vlastitu utopiju,

to je bio ideal 1960-tih godina.

Stvaranje zemlje u kojoj mo�ete �ivjeti svoje snove je dio ameri�kog karaktera.

To je razlog zbog kojeg su hodo�asnici do�li u Ameriku.

Za�to su mormonski pioniri krenuli prema zapadu.

Baby boomeri ne tra�e novu zemlju.

Oni su htjeli promijeniti ameri�ko dru�tvo, napraviti ga pravednijim,

kako u 60-ima tako i u 70-ima.

Aktivisti za prava crnaca, prava Indijanaca na zemlju,

prava homoseksualaca, ekologija i feminizam,

su praksa na dnevnom redu i na ulicama.

Baby boom generacija je oblikovala Ameriku.

Pokret za jednakost �ena na radnom mjestu,

sigurno je proiza�ao iz toga.

Taj mali trenutak u ameri�koj historiji,

dao je puno samopouzdanja ameri�kim �enama.

Sloboda je sloboda.

Svi mu�karci i �ene su stvoreni jednaki.

Ja nisam bio informiran o aferi Watergate,

nisam sudjelovao u njoj, niti sam imao saznanja o zata�kavanju.

1974., predsjednik Nixon je do grla upetljan u aferu Watergate,

prislu�kivanje njegovih politi�kih suparnika i provalu u njihovo glavno sjedi�te.

On je optu�en za prikrivanje zlo�ina.

Kongres zapo�inje proces za smjenu,

koji se u�ivo prenosi na televiziji.

Nosioci najvi�ih dr�avnih funkcija

su podvrgnuti ro�tiljanju milijona gledalaca.

Nixonova administracija je postala TV hit i izgubila.

Ve� prije je bilo skandala u ameri�koj historiji,

ali se nisu odvijali na televiziji, kao afera Watergate.

Ono �to je otkrilo aferu Watergate,

je razina interne korupcije, razina obmane

i stvarne povrede ameri�ke demokracije.

To �ak ni kriti�ari ameri�ke vlade do tada

jednostavno nisu mogli zamisliti.

To je za mnoge Amerikance bio zadnji �avao u lijes.

Mnogi ljudi su izgubili povjerenje u svoje vlastito dru�tvo.

Ja �u sutra u podne dati ostavku na mjesto predsjednika.

Prvi ameri�ki predsjednik, koji je dao ostavku na svoj polo�aj.

Njegov govor je gledalo 85% svih ameri�kih ku�anstava.

Sloboda �tampe i televizije je pokazala svoju pravu snagu.

Mislim, afera Watergate je pokazala

da mi trebamo slobodu �tampe, jer postoje neke stvari,

za koje se nikad ne bi saznalo bez slobode �tampe.

Dok televizija prikazuje pad jednog predsjednika, a Amerika upada u krizu,

drugi predsjednik �e nau�iti koristiti nove tehnologije,

da obnovi ameri�ko povjrenje i uvede je u novu eru.

1970-te i 1980-te su te�ka vremena za Ameriku.

Naftna kriza na bliskom istoku.

Ameri�ki taoci u Iranu.

Istra�ivanja pokazuju

da samo 22% Amerikanaca vjeruje vladi.

Nezaposlenost i inflacija,

su na najvi�oj razini od Velike depresije.

Amerika je i prije do�ivljavala ekonomske krize.

U 1930-ima, Roosevelt poku�ava izvu�i Ameriku iz Velike depresije,

sa vladinim investicijama i novim inicijativama.

Ali on je tako�er koristio snagu novog medija, radija,

da se direktno obra�a naciji.

Franklin Roosevelt je koristio ovu istinski tajanstvenu sposobnost,

da govori preko radija, ne samo

da privu�e pa�nju, nego i naklonost

milijona i milijona svojih sunarodnjaka.

Sada, pola vijeka kasnije, novi predsjednik koristi televiziju

u svom poku�aju da obnovi povjerenje nacije.

Kako mo�emo sumnjati u veli�inu Amerike,

kako mo�emo propustiti u�initi ono �to je ispravno

i sa�uvati zadnju najbolju nadu �ovjeka na Zemlji?

Njegov nadimak je bio "veliki komunikator".

On je bio u stanju govoriti na na�in

koji su mnogi ljudi prihva�ali apsolutno ameri�ki.

Amerikanci su �eljeli vjerovati da je njihova zemlja dobra i jaka,

a Reagan im je govorio glasom, koji je rekao "Da, jesmo".

Moji dragi sugra�ani, ja �elim ve�eras sa vama pri�ati o na�oj budu�nosti,

o velikom historijskom nastojanju da damo rije�ima 'sloboda', 'pravednost' i 'nada',

novo zna�enje i snagu za svakog mu�karca i �enu u Americi.

Posebno �elim govoriti o porezima.

1980-te izgledaju kao nova era ameri�kog financijskog prosperiteta.

Niske kamatne stope i jednostavni tokovi kredita, vode prema napretku.

Tokom decenije, trgovanje na Wall Streetu obara rekorde,

Dow Jones indeks prelazi 200%.

1980-ih, 100.000 Amerikanaca postaju milijoneri svake godine.

Bilo je vremena napretka i prije.

Jeftina nafta dovodi do jeftinog benzina i automobila za sve.

Jeftini �elik dovodi do gra�evinsog napretka i izgradnje novih gradova.

Sada, u 1980-ima, jeftini krediti poti�u porast potro�nje.

Kreditna kartica je simbol decenije.

Izumljena je 1958., ali je bila rezervirana za bogate,

sada je demokratizirana.

Godine 1989., vi�e Amerikanaca koristi kreditnu karticu,

nego �to u�estvuje na izborima.

1980-tih se dug na karticama pove�ava na faktor od pet godina.

Do kraja decenije, Amerikanci su tro�ili

blizu 250 milijardi dolara godi�nje, sa svojim kreditnim karticama.

Tokom 1980-tih, broj trgova�kih centara

nadilazi broj srednjih �kola.

Prodavaone brze hrane se pove�avaju za 78%.

Potro�nja u restoranima hrane se udvostru�uje,

na 250 milijardi dolara svake godine.

Tokom te decenije vjerovatno �emo postati

vi�e materijalisti�ki, nego ikada prije.

Potro�nja je rapidno rasla.

Ali ono �to potro�a�i stvarno �ele je tehnologija,

najnoviji ku�anski aparati, najnovija tehnologija za zabavu.

1980. godine, postoji jedva dva milijona videorekordera,

a 1990. godine, preko 63 milijona.

Od nekoliko hiljada mobilnih telefona,

do kraja 1980-tih, postoji vi�e od pet milijona.

Va� prvi d�epni no�i�, va� prvi bicikl, va�a prva kola,

danas je, znate, va� prvi mobilni telefon, va� prvi laptop.

Sve su to stvari za sticanje kontrole nad na�im svijetom,

da ste u mogu�nosti �ivjeti bolji �ivot,

jer imate bolji alat i u mogu�nosti ste da ga koristite.

To je ne�to �to je duboko ukorijenjeno u ameri�koj psihi.

Ali mnogi od tih potro�a�kih tehnolo�kih napredaka,

su razvijeni izravno od najve�eg tro�enja na veselje svih: svemirske utrke.

Hladni rat sa Sovjetskim savezom jo� uvijek je jak

i vodi se �irom svijeta i izvan njega.

Do kraja Hladnog rata, Amerika je investirala 7 bilijona dolara u svemirski program

da bi ostala ispred svog komunisti�kog suparnika.

Rezultat je, jedna od najsofisticiranijih i najsmijonijih svemirskih letjelica ikada izgra�ena:

Space shuttle.

Space shuttle je divna ideja.

To je bio elegantan brod, djelotvorniji i ekonomi�niji,

jer je mogao poletjeti sa Zemlje i ponovo se koristiti.

Shuttle je imao direktan uticaj na ameri�ki potro�a�ki bum.

Jedna od njegovih primarnih funkcija je prevoz komunikacijskih satelita,

poma�u�i �irenje sve ve�ih ameri�kih apetita

za zabavom, komunikacijama, telefonima i GPS-om.

Tehnologija space shuttla, nalazi upotrebu i na Zemlji.

Mobilni telefoni, pro�i��avanje vode,

slijetanje aviona, vatrogasna oprema,

akumulatorski aparati, medicinska tehnika i oprema za skija�e.

Sve profitira od shuttle programa.

Za mnoge, shuttle je simbol ameri�ke pri�e.

To je kao jedno od onih samoispunjavaju�ih proro�ansatava.

Znate, radimo za bolju budu�nost i imat �emo bolju budu�nost.

Razgovor o granici duha,

nije pitanje uspjeha ili neuspjeha.

To je samo kontinuirani rast, a �to je stvarno inspirativno.

Potvrdi manevar Challengera.

Shuttle je novo doba za Ameriku.

Tehnologija space ere je snaga za napredak zemlje.

Nacija je bila izgra�ena na inovacijama.

Nova tehnologija stvara napredak, bogatstvo, ekspanziju.

Kao osi pobolj�anja, �ume mogu biti izbrisane na ve�oj stopi,

nova vojna tehnologija dobiva ratove,

stvara nacije.

Kroz na�u historiju, svaka od ovih tehnologija

je bila transformativni na�in, koji je promijenio ekonomije,

koji je promijenio �ivote, koji je promijenio oblike naselja.

To je potrebno poduzetnicima, kao Andrew Carnegie.

On je koristio nove tehnologije proizvodnje �elika

i proizvodio velike koli�ine sirovina

za gradnju velikih ameri�kih gradova.

I in�enjerski genijalci poput Mulhollanda.

Njegov 320 km akvadukt u LA, je omogu�io brzi rast grada.

Ali napredak �esto uzima ljudsku cijenu.

1825.

Izgradnja Erie kanala, koji povezuje Velika jezera sa New Yorkom,

uzima blizu 1.000 �ivota.

1865.

Transkontinentalna �eljeznica, gotovo 2.000 �ivota.

Na prelazu vijeka, dva od pet mu�karaca

umire ili je ozlije�eno na gradnji ameri�kih novih gradova.

Tri, dva, jedan.

Podignite ga.

Sada je space shuttle vrhunac nove ere ameri�ke tehnologije.

1986. je bila najplodnija godina.

Posada Challenger shuttle je izabrana

da predstavlja prosjek moderne Amerike.

Razli�ite rase, porijekla, profesije

i ideja da uvijek mo�emo gore poslati vi�e ljudi

a ne samo visoko specijalizirane astronaute.

Potvrdi manevar Challengera.

San o svemirskom letu, je dostupan svakom Amerikancu.

Shuttle je zna�io kao sigurno prevozno sredstvo u svemiru.

Challenger, idi na vi�u brzinu.

Ali 28. januara 1986.,

samo 73 sekunde nakon polijetanja,

Challenger je eksplodirao, u�ivo na nacionalnoj televiziji.

Mogli ste vidjeti da je publika trebala nekoliko sekundi

da bi shvatila �ta se dogodilo, jer je to bilo te�ko protuma�iti.

Sedam �ivota je izgubljeno.

Odjednom je to bilo kao: Kako se to moglo dogoditi?

Mislim, NASA, Sjedinjene dr�ave, mi smo kao najbolji u ovome na svijetu.

�ta se dogodilo?

To je bio kao udarac u trbuh nacije.

Zna�i ipak pravimo gre�ke.

Ali najve�i test dolazi iz onoga �to se dogodilo,

nakon �to smo shvatili i prihvatili �injenicu, da smo napravili gre�ku.

Sjednete u kut i ne �inite ni�ta vi�e,

ili ustajete i radite dalje.

Samo tri godine nakon Challenger katastrofe, Hladni rat je zavr�io.

Isto tako u svemirskoj utrci.

Dok je jedna generacija sanjala svoju budu�nost u svemiru,

slijede�a je sanjala o novim granicama: Cyberspace.

Pojedinci, poduzetni�ke ideje, imali su najlu�e ideje.

I to je stvarno ameri�ki duh.

I to je na�in kako da se shvati �ta se nalazi tamo vani.

Godine 1873., na svom kuhinjskom stolu,

jedan seljak iz Illinoisa, po imenu Joseph Glidden,

izumio je ne�to �to je promijenilo lice Amerike: bodljikavu �icu.

Tokom 10 godina, 800.000 kilometrara bodljikave �ice,

okru�ivalo je 4 milijona km2 parcela, na srednjem zapadu,

koji postaje ko�ara za kruh Amerike.

1879.

Thomas Edison je izumio elektri�nu sijalicu.

To �e omogu�iti 1000 njegovih daljih patenta.

No on tako�er stvara prvu komercijalnu elektri�nu mre�u.

U roku od 2 godine, on je sagradio preko 5000 elektrana.

U roku pet godina, on stvara daljih

127.000. Nacija dobiva elektri�nu struju i svijetlo.

Mi smo nacija poduzetnika.

Imamo taj nevjerovatan poduzetni�ki duh.

Ali jedan ameri�ki izum iz 19. vijeka uvodi ideju,

koja �e oblikovati 21. vijek na�eg svijeta.

1850. godine, tvornice pamuka Lowell, automatiziraju proizvodnju bu�enom karticom.

Rupe na kartici daju instrukcije stroju, koju boju treba upotrebiti.

Jedna boja dolazi, jedna boja odlazi.

To je binarni kod

i klju� budu�e kompjuterske revolucije.

Ali prvi kompjuteri i nisu ba� revolucionarni.

U 1940-ima, jedan kompjuter snage obi�nog PC-ja danas,

mogao bi biti veli�ine Greyhound autobusa

i trebao bi istu koli�inu energije kao mali grad.

Mnogi ljudi su mislili da �e biti prodano samo nekoliko kompjutera.

Ali onda po�inju otkrivati svoju stvarnu mo�.

U 1960-ima, kompjuteri se koriste na univerzitetima,

kako bi se izvr�ile do sada nezamislive kalkulacije.

A od 1970-ih pa nadalje,

poduze�a ih koriste za zamjenu hiljade ra�unovodstvenih slu�benika.

Hladni rat poma�e razvoj fonda kompjutera,

�ine�i da poduze�a kao IBM, postanu masivne korporacije.

Ali nisu samo korporacije ili vlada ti

koji stvaraju slijede�u kompjutersku revoluciju.

1976.

Jedna gara�a u Sjevernoj Kaliforniji.

Dva kompjuterska hobista, Steve Jobs i Steve Wozniak,

kreiraju prvi svjetski prakti�ni personalni kompjuter.

Originalna vrsta pionira digitalne revolucije.

Za sebe,

za obi�ne ljude poput njih.

Oni nisu bili naro�ito bogati.

Nisu radili za velike organizacije. Oni su bili jednostavni amateri.

Uskoro dolaze na tr�i�te njihovi vlastiti kompjuteri.

Kad je IBM pokrenuo svoj PC, po�inje igra.

Kompjuteri se brzo mijenjaju.

Uz dolazak mi�a i uz dolazak slika na ekranu.

To je vrsta inovacije, gdje stvarno dolaze nove ideje.

Apple II iz 1980. godine, je imao vi�e kompjuterske snage,

nego �to je bila kori�tena u Apollo programu slijetanja na Mjesec.

Personalni kompjuteri postaju sve sna�niji, sve popularniji.

1980. godine, bilo je samo 300.000 PC-ja.

1990. godine, postoji vi�e od 67 milijona.

Te godine, samo Microsoft prodaje kompjutera u vrijednosti milijardu dolara.

Ali istinska snaga kompjutera �e se tek realizirati.

Tek kad po�nu komunicirati jedni sa drugima,

kompjuterska revolucija �e biti kompletna.

Godine 1969., po�inje komunikacijska revolucija.

�etiri kompjutera po�inju razmjenu podataka telefonskom linijom.

To je ro�enje interneta.

U nekom smislu, to je ugra�eno u DNK na�e zemlje,

testirati svaku novu vrstu komunikacijske tehnologije,

jer to je bitno za na�e pretke, u izgradnji ovog velikog naroda.

Do sredine 19. vijeka, smanjile su se razdaljine ovog velikog kontinenta,

kad su konji i kola ustupili mjesto �eljeznici.

Zajedno sa �eljeznicom, razvija se telegraf, internet tog doba.

Poruke koje su nekad putovale danima, ili �ak mjesecima do svog odredi�ta,

sada putuju sekundu, pritiskom na dugme.

Jedan mladi �eljezni�ki �inovnik,

ima viziju kako telegraf i �eljeznica

mogu revolucionizirati na�in poslovanja.

1900. godine, Sears katalog

transformira kako Amerikanci kupuju i prodaju.

Jedan vijek kasnije,

internet vodi revoluciju jedan korak dalje.

Do 2005. godine, gotovo 200 milijona ku�anstava

ima kompjutere i pristup internetu,

sa preko pet milijardi dolara prodane robe on-line u 2009.

Shva�ate da je ova mo� povezivanja bila nezaustavljiva,

neodoljiva, nevjerovatna i ponekad zastra�uju�a.

Od prvog e-maila, poslanog 1969.,

do 2009., 90 bilijona e-maila je poslano �irom svijeta,

247 milijardi svaki dan.

Taj duh slobode, otvorenosti,

bio je u stvari klju�ni dio interneta

i na neki na�in osnovna ideja da svako treba biti

u mogu�nosti ravnopravno sudjelovati u ovom novom mediju.

To je vrlo ameri�ka ideja.

Ta ideja da bi svatko trebao imati pristup znanju.

A u 1990-ima, Kalifornija,

putem interneta do�ivljava svoju drugu "zlatnu groznicu".

Mentalitet zlatne groznice jo� uvijek postoji 100 godina kasnije,

kada je po�eo rad u Silicon Valley-ju.

A tajna Silicon Valley-ja je bila, da su ljudi bili spremni preuzeti ogromni riziko.

U 10 godina 30.000 novih high tech kompanija je po�elo sa radom.

Silicon Valley je otvorio gotovo milijon novih radnih mjesta u 1990-ima.

Riziko kapitalisti investiraju 121 milijardu dolara

u high-tech kompanije u 1998. godini.

Ali ne�e svaki internet poduzetnik postati bogat.

U Silicon Valley kulturi, je savr�eno u redu

ako imate sjajnu ideju i vi to poku�ate, a ipak ne uspijete.

Ljudi to akceptiraju, "hej, znate

oni ne rade sve".

Ali ako je dobar posao, vi �ete vjerovatno dobiti drugu priliku.

U martu 2000., dotcom mjehuri� je pukao.

Svijet je transformiran.

Dok ljudi nisu zaradili toliko novaca kao �to su mislili da �e zaraditi,

svatko je bio online. A zemlja je bila br�e povezana ovom novom tehnologijom,

mnogo br�e nego �to bi to bilo da nije bilo velikog booma.

Dakle ba� kao �to je zlatna groznica bila u Kaliforniji,

mislim da je internet bum danas napravio samo nekoliko profitera,

ali oni su povezali cijelu zemlju, na stvarno transformativan na�in.

No kako i informativnom autoputu dolazi starost,

Amerika budi novog i zastra�uju�eg prijatelja.

On je do�ao sasvim doslovno i metafori�ki iz vedrog neba.

Nitko nije vidio ovaj dolazak.

To je bio najcrnji dan u ameri�koj historiji. S tim nitko nije ra�unao.

Netko je rekao, "Generale, trebate uklju�iti televiziju". Ja sam to u�inio

i gledao zajedno sa cijelim svijetom

kako drugi avion poga�a drugi toranj.

U jutro 11. septembra 2001. godine dva putni�ka aviona,

koje su oteli teroristi povezani sa Al-Qaeda-om,

udaraju u tornjeve Svjetskog trgova�kog centra u New Yorku.

Kada se to prvi put dogodilo i kada

sam shvatio koliko je to bilo lo�e,

shvatio sam da je to bio najgori napad u na�oj historiji.

Sje�am se da sam razmi�ljao "Pa svijet �e se promijeniti".

"Nisam siguran kako",

"ali svijet �e se promijeniti".

34 minute kasnije, tre�i avion, American Airlines Flight 77,

udara u Pentagon.

U 10:03, �etvrti avion,

vjeruje se da je i�ao prema Capitolu ili Bijeloj ku�i,

sru�io se blizu Shanksvilla, u Pennsylvaniji.

Putnici su poku�ali sprije�iti otmi�are.

Mi smo bili zapanjeni, bili smo zamrznuti.

I znam da se u na�oj maloj zajednici,

isti osje�aj bazna�a i bespomo�nosti,

replicirao �irom Sjedinjenih dr�ava, od obale do obale.

Gledali smo kako je izbijala vatra.

Bio je to stravi�an doga�aj.

No gotovo nitko, sigurno nitko oko mene

nije imao pojma da je integritet obadva tornja u opasnosti.

U 10:28, pada tako�er sjeverni toranj Svjetskog trgova�kog centra.

Na West Side Highwayu, stajalo je puno kola hitne pomo�i,

to je samo zauvijek oti�lo.

A nitko nije zvao ambulantna kola i nitko nikada nije

i nakon nekog vremena po�eli smo shva�ati kao

"Oh, moj bo�e, tu nema pre�ivjelih".

Napad od 9/11 je odnio 3.000 �ivota.

U New Yorku, Pennsylvaniji i Washingtonu.

Ljudi koji su hodali 6. avenijom, bili su kompletno �okirani

i prekriveni bijelom pra�inom,

jer su tornjevi pali upravo oko njih.

Ljudi 9/11 zovu Pearl Harbor na�e generacije.

To je bio napad neprijatelja, kojeg stvarno nitko nije vidio.

To je bilo pora�avaju�e.

To se vidi kao objava rata od strane Al-Qaede

i transnacionalnih ekstremista ameri�koj dr�avi.

Ali najgori napad na ameri�kom tlu slu�i da pokrene narod.

Ja vjerujem da su nas teroristi napali iz dva razloga:

Da ubiju puno ljudi i da ubiju na� duh.

I oni su ubili puno ljudi, ali nisu ubili na� duh.

Ljudi su se pokazali vrlo hrabri u na�inu kako su se s tim ophodili

i mislim da to teroristi nikada ne bi o�ekivali.

Vjera u slobodu i hrabrost, da se mo�e savladati

sposobnost terorista da poku�aju uni�titi duh zemlje.

Raspolo�enje u gradu nakon 9/11 je bilo �udnovato,

jer je grad bio potpuno tih.

Ljudi u podzemnoj �eljeznici, nitko nije ni�ta govorio.

Ljudi su bili vrlo susretljivi jedni prema drugima.

Znate, svi su se samo kretali.

Ljudi su nudili svoja sjedi�ta sa jednim razgovorom.

To je bilo samo �udno.

Bilo je gotovo kao ...

Oni su shvatili koliko su svi bili krhki.

Unato� tome �to se dogodilo i u�asu

i nevjerovatnom gubitku, zna�ajno je kako su se

Amerikanci pokazali, znate, oni su se vratili u New York,

Amerika se vratila u New York i pomogla New Yorku,

tro�ili novac u New Yorku i posje�ivali New York.

Mi smo bili u stanju u�initi ne�to tako brzo,

tako ekspeditivno u smislu povratka

u red, nakon tragedije Svjetskog trgova�kog centra, kada se sru�io.

Tako brzo to u�initi, to je nevjerovatno.

Vi imate najgori napad u historiji zemlje,

na malom rtu otoka, a deset godina kasnije,

vi se vratite i on je pun ljudi.

Vi�e ljudi se tamo doselilo, nego ikada prije u historiji tog grada.

Dakako to nisu samo mnoge porodice.

Sada su igrali�ta desno od mjesta gdje su udarili avioni,

a ona su ispunjena djecom.

I tako je to vrsta osje�aja u smislu "Da, probaj,

u redu, mo�ete letjeti avionima u na�e zgrade, ali, znate,

mi �emo se vratiti tamo i izgraditi novi �ivot za sebe."

Amerika se obnavlja i gleda u budu�nost.

Prije 400 godina, avanturisti su pre�li ocean

i zapo�eli eksperiment, koji �e postati Sjedinjene ameri�ke Dr�ave.

Oni su �tedjeli svaki penny, koji su imali,

da bi mogli platiti brod i do�i u Sjedinjene dr�ave,

a onda su do�li u zemlju u kojoj nije bilo ni�ta.

Morali su napraviti sve sami, izgraditi sve sami.

Amerika je bila ro�ena iz neprilika.

To kao da je u na�oj DNK.

Na po�etku novog milenija, ameri�ki eksperiment je jo� uvijek u toku.

To je nedovr�ena dr�ava.

Mi jo� nismo dovr�ili i sve naselili.

Postoje jo� uvijek novi prostori, nove teritorije

i mi jo� uvijek uklju�ujemo nove ljude,

koji jo� uvijek neprestano transformiraju na�u DNK, ili na�e dru�tvo.

Posljednje decenije 20. vijeka blizu 10 milijona novih Amerikanaca

je do�lo u zemlju. Vi�e nego u bilo kojoj drugoj deceniji u historiji na�e zemlje.

Mislim da su prvi neopjevani heroji, po�eli sa prvim ljudima,

koji su hrabro do�li sa tim prvim malim drvenim brodovima 1607. godine

i to se nastavlja i danas.

Ja uvijek ka�em ljudima, samo pro�etajte carinskom linijom nacionalnog aerodroma

i pi�ite odakle ljudi dolaze,

shvatit �ete da duh imigracije i duh bolje budu�nosti,

jo� uvijek postoji za sve.

2007. godine, svaki osmi Amerikanac je ro�en u inozemstvu.

Moja mama je Kubanka, a moj otac Australijanac,

moja majka je crna, moj otac je bijel.

Ali u Americi je to svejedno.

Znate, ja sam Latino sa pjegicama.

I to je neka vrsta Amerike.

Mi smo mije�ani ljudi i uvijek smo bili.

Ljudi �ele obavezno do�i ovamo,

jer znaju da ovdje mogu ponovo zapo�eti, njihova pri�a �e biti napisana.

To mo�e biti bilo �ta.

Svako dru�tvo u pro�losti je stvorilo ogromne inovacije u civilizacijama.

I odjednom su svi ovdje.

To nije samo jedna filozofija. To je mnogo, mnogo filozofija

�to �ini vrlo kreativnu zemlju.

U posljednjih 20 godina,

2/3 novih imigranta je do�lo iz Latinske Amerike i Azije.

Mislim da ova teorija da mo�ete biti sve �to �elite u Americi

nije samo teorija. To je istina.

To je osnovna istina, koja se odigrava u pri�i svakog imigranta.

To je stvarno ono �to je Amerika uvijek bila,

svejedno otkud dolazite. Dolazite u mjesto

gdje mo�ete uspjeti vlastitim znojem i svojim te�kim radom

mo�ete posti�i ne�to bolje, nego �to ste imali negdje drugdje.

Dakle, za mene imigracijski eksperiment u Americi nikada ne�e zavr�iti,

jer to je stvarno ono �to nas definira kao naciju.

Mislim da su Amerikanci

skup nevjerovatnih du�a i bi�a,

koji vjeruju da su u tome svi zajedno.

To je zemlja u kojoj mo�ete dobiti �ansu.

Vama je dozvoljeno da poku�ate sve kako bi postigli uspjeh,

a i neuspjeh je uvijek tu.

A poku�ati neke stvari i ne uspjeti u tome, morate biti hrabri.

U Americi postoji veliki stav, mo�e� to-u�ini to.

Mislim da je Amerika zemlja velikih mogu�nosti, jer nije bilo �vrstih pravila.

Mi smo otkrili na�in i to smo zajedno slijedili.

To je to vjerovanje, da gdje god ste u svakom trenutku historije,

bez obzira na okolnosti, da je radikalni progres mogu�.

Vjerujem da su Sjedinjene dr�ave imale i da �e nadam se i dalje imati

neke velike mislioce u pogledu poduzetni�tva.

Mi smo otvorena nacija.

Mislim da volimo nove stvari.

Mislim da volimo probati nove stvari.

Mi smo �rtvovali na�u krv i novac

za velike stvari u Americi,

dali je to bilo na inozemnom bojnom polju,

ili ne�to banalno kao Hoover Dam.

Tokom vjekova, bilo je puno neprilika,

ali mi smo obi�no trijumfirali.

Mi smo zemlja, koja je uvijek spremna uzvratiti.

To je samo dio ameri�kog karaktera.

Ova zemlja reagira vrlo dobro pod pritiskom.

Ona prolazi kroz ta vremena pod pritiskom i potom izlazi ja�a nego prije.

Pa, smatram da bi se moglo re�i da je najva�nija karakteristika na�a dinamika,

a jednako va�no je da smo optimisti�ni ljudi.

Mi smo ljudi, koji vjeruju da je budu�nost na�a prijateljica.

Svi su stvoreni jednaki.

To je u Deklaraciji o nezavisnosti. Svi su ljudi stvoreni jednaki

to stvarno daje glas za cijelo ameri�ko iskustvo.

Jo� uvijek imamo rasne pote�ko�e, jo� uvijek imamo ljude sa posebnim potrebama,

ali jedinstvena stvar o Americi i njenoj raznolikosti i njenim ljudima,

je da mi uvijek idemo prema napred.

I mi se uvijek bavimo problemima, a ne da ih ignoriramo.

Preispitivati svoju zemlju i njenu pro�lost

i ispitati njene ljepote i mane,

mislim da je to ameri�ki patriotizam.

Po mom mi�ljenju, to je ameri�ki karakter.

Mislim, granice koje smo pre�li su nevjerovatne.

U relativno kratkom vremenskom periodu,

Amerika je pomogla promijeniti svijet.

Od nekoliko krhkih upori�ta, u samo 400 godina,

Amerika je izrasla u najmo�niju naciju na svijetu.

Ro�ena od poduzetni�kih eksperimenata i pobo�nih prvih doseljenika,

ure�ena kroz revolucionarne strasti i visoke ideale,

pokretana �e�i za inovacijama i tehnolo�kim promjenama,

nacija je formirana od ljudi iz svih zemalja svijeta.

Amerika, pri�a o Sjedinjenim dr�avama.

Prevod: proda

Preuzeto sa www.titlovi.com