Original subtitles

Gdje je dom?

Je li tamo gdje ste ro�eni?

Gdje ste odrasli?

Ili gdje ste sada?

Je li to negdje gdje �ivite?

Negdje odakle ste oti�li?

Ne�to �to vas je oblikovalo?

Ako zbilja �elite znati, trebate ih sve ostaviti za sobom.

Neko ko zna kako je to zbilja napustiti dom je

Pegi Vitson, najiskusnija astronautkinja NASA-e.

Ne bi ste to znali da ste je ikad upoznali.

Ne volim govoriti o rekordima, ali ih imam nekoliko.

Ta izjava je potcjenjivanje godine.

Kako bi bilo da po�nemo sa najdu�im boravkom

u svemiru za bilo kog ameri�kog astronauta

�to iznosi 665 dana.

Razmislite o tome na trenutak, to je putovanje do Marsa i nazad.

Onda je tu najdu�i pojedina�ni let za bilo koju �enu u svemiru.

O, tako je, da. -To je samo za po�etak.

Deset svemirskih �etnji, prva �ena komandir misije i ne mogu se sjetiti

ostalog, o znam, najstariji astronaut, astronautkinja,

nije ba� prijatan rekord.

�tampa mnogo pominje taj rekord.

Nije lo�e za curu sa farme iz Ajove!

Osam astronauta, Kris, Nikol, D�ef, Mej, D�eri,

Majk, Leland i evo je Pegi.

Svako od njih je druga�iji, dolaze sa razli�itih mjesta,

imaju razli�ite pri�e da ispri�aju, ali su svi izmjenjeni na isti na�in,

odlaskom u svemir.

To se zove "Efekat perspektive" i da ste vi mogli vidjeti

ono �to su oni vidjeli, isto bi ga osje�ali.

DOM

Ve�ina nas napu�ta dom svaki dan.

Idemo na posao bez razmi�ljanja.

BAJKONUR Republika Kazahstan

Ali zamislite da va�e radno mjesto gleda na planetu

onda ta jutarnja vo�nja izgleda malo vi�e izazovna.

Poletili smo sa Bajkonura, Kazahstan.

To je zapravo isto uzleti�te odakle je Juri Gagarin poletio.

Putovanje do svemira je brzo.

Bolje nego ijedno auto u kome ste ikad bili,

bolje nego ikakvo ubrzanje koje ste ikad do�ivjeli.

Dobar je osje�aj i�i brzo.

Osam i po minuta nakon napu�tanja lansirne rampe

mi smo u orbiti.

Me�unarodna svemirska stanica

je 400 kilometara iznad planete.

Ali je beskrajno daleko od mjesta

koje je Pegi najprije zvala domom.

BIKONSFILD Ajova

Odrastanje na farmi je mislim zapravo bilo zbilja

dobro iskustvo za mene, nau�ilo me je mnogo

posve�enosti i napornom radu.

Govorila je da �eli oti�i na Mars.

Moji roditelji �ive na istoj farmi pedeset,

skoro �ezdeset godina.

Moja mama je bila nevjerovatna podr�ka.

Jednom sam rekla mojoj sestri da �elim biti pilot

i nau�iti da letim, a ona je rekla, "Ne mo�e� biti pilot,

mo�e� jedino biti stjuardesa". a mama joj je rekla,

"Ne, mo�e� biti sve �to �eli� da bude�!"

Mislim da postoje dvije Pegi, jedna koja dolazi ovdje

i druga koja ide tamo su razli�ite osobe.

Astronaut trenira skoro

tri godine za misiju.

Svaki trenutak u svemiru je isplaniran sa eksperimentima

i zadatcima koje treba obaviti.

Ali prva stvar koju �elimo uraditi je ta�no ono �to uradimo kada

idemo na neko novo mjesto, provjerimo vidik.

Odlazak u svemir je kao da sam �itav �ivot provela

u polumra�noj sobi i onda je neko upalio svijetla.

Zemlja je izgledala tako sjajna, tako lijepa.

Kada sam prvi put oti�ao u svemir,

prva stvar koju sam �elio uraditi je da skinem moju kacigu,

otkop�am se iz moje stolice, plutam beste�inski i odem

do prozora da vidim svijet.

Ono �to vidimo svojim o�ima, ono �to mislimo da osje�amo

kroz na�e srce koje ka�e da to do�ivljavamo,

je izvan zami�ljenog.

To je tako zapanjuju�e lijepo da skoro

po�eli� da, po�eli� na�i nove rije�i da opi�e�

emociju koju osje�a� jer uti�e na tebe tako sna�no.

To je ne�to �to ljudske o�i nisu trebale da vide.

Gledanje kroz prozor mo�da nije najve�i prioritet misije,

ali ima trajni uticaj na sve astronaute.

Mijenja njihovo mi�ljenje o onom odakle su do�li.

Najbli�i grad farmi mojih roditelja je Bikonsfild, Ajova.

Kada sam odrastala, tamo su bila 32 stanovnika

i mislim da ih sada ima 11, tako da je to jako mali grad.

Bikonsfild je mo�da najmanji grad u Ajovi,

ali je mjesto puno divnih pri�a,

divnih transformacija.

Odrastanje u Ajovi sa svim vrstama �ivota uokolo,

i kad god neko ka�e rije� "leptir" ti uvijek pomisli�

na Monarh leptira jer je on bio

naj�e��i kad sam odrastala.

Ova je prili�no dobra. -Velika je!

Izgledaju mekani i gnjecavi istovremeno.

Znam!

U prolje�e i ljeto ima mnogo gusjenica.

Lako ih je na�i jer su jedino na mlje�iki.

Uvijek je interesantno vidjeti kako gusjenice puze

okolo i prepoznati da �e to jednom biti leptir.

Voli� da puno ide� okolo.

Svi znamo da se gusjenice pretvaraju u leptire

ali je li zbog toga to manje �udesno?

Izuzetno je kao i da se djevojka sa farme iz Ajove

pretvori u astronauta.

Gusjenica Monarh leptira je vrhunski prirodni transformator.

Kada je gusjenica unutar lutke ona se otapa i

pretvara u ka�u.

A onda se ka�a prevara u leptira.

Gusjenice ne znaju mnogo o svijetu izvan stabla mlje�ike

ali jednom kad se pretvore u leptira spremne su za polijetanje.

A iz visine imaju novu perspektivu svijeta.

Astronauti se promijene kada napuste Zemlju.

Pro�u kroz metamorfozu.

Dom vi�e nije grad, to je ne�to puno ve�e.

Mislim da mi je prilika da �ivim

u svemiru omogu�ila da gledam na stvari

pomalo druga�ije.

To zbilja otvara novu perspektivu.

Ne mislim na grad gdje �ivim ili gdje sam ro�en,

mislim na dom i dom je na�a �itava planeta ili �itava Zemlja,

ona je dom za sve nas.

Kad sam odrasla i oti�la na koled� i oti�la na

fakultet, dom se pro�irio sa Ajove preko Teksasa

do Sjedinjenih Dr�ava i po�to sam bila u svemiru, dom je

zapravo planeta Zemlja!

Vidi!

Ona dolazi!

Eno je.

28.000 kilometara na sat, zvijezda koja se brzo kre�e.

To je tvoja k�erka tamo gore, zar ne?

Ima dosta zvijezda no�as, ali je ona jedina koja se tako kre�e.

Zbogom Pegi, po�uri ku�i.

Astronauti ne provode svo njihovo slobodno vrijeme

pored prozora gledaju�i Zemlju, ipak su svi oni istra�iva�i

pa je prirodno za njih da se okrenu u pravcu

prema dalekim prostorima svemira.

Usmjerili su svoj pogled na ono �to je tamo.

Problem je da veliki prozor na MSS gleda samo u jednom pravcu,

dole prema Zemlji.

Da vidite kosmos morate iza�i vani!

Mislite da kada ste u svemiru da �ete imati

dosta toga, ali vjerovatno imate vi�e prostora u va�em zadnjem

dvori�tu nego �to imaju astronauti na MSS.

Tamo je sku�eno.

Ne mo�ete stvarno osjetiti svemir dok ne zakora�ite u njega!

Izlazak u �etnju nije trivijalan proces,

treba dosta rada i priprema.

Ali svi �ele da to urade jer moj Bo�e, pogled je fenomenalan!

U svemirskoj �etnji si samo ti!

Plutaju�e! Nema gore, nema dole.

Sa jedne strane je Zemlja udaljena 400 kilometara,

sa druge strane beskrajno prostranstvo zvijezda koje ne trep�u.

Glavna stvar koju astronauti pamte nisu

zvijezde ve� crnilo.

Gledanje u tu prazninu u�ini da astronauti postave isto pitanje,

"Ima li nekoga tamo?"

Re�i da nigdje drugo nema �ivota u univerzumu

je stvarno nategnuto.

Znate da matematika ne la�e,

vjerovatno�a ne la�e i kada pogledate te brojke

naravno da mora postojati neki �ivot tamo.

Mora postojati jo� negdje �ivot tamo, mora biti.

Samo je pitanje da li ga mo�emo prona�i ili ne.

Da bi na�li imamo li kom�ije trebate

teleskop i govorim o velikom, zbilja velikom!

ARESIBO Puerto Riko

Aresibo opservatorija je impresivan ure�aj

i locirana je u centru Puerto Rika, okru�ena sa �umom.

�itav dan i no� mo�ete �uti pjesmu ptica i Koki �aba,

ali �im uklju�ite teleskop

tako�e mo�ete �uti pjesmu univerzuma.

Ovaj tanjir je veliko uho,

koje slu�a radio talase koji dolaze iz dubokog svemira.

Prva planeta koja se okre�e oko druge zvijezde otkrivena je u Aresibu 1992.

Danas znamo za preko 3500 planeta koje orbitiraju oko drugih zvijezda,

a ima ih jo� dosta koje treba potvrditi.

�ta je na� fokus danas?

Gledamo zvijezdu crvenog patuljka Glize 436.

Radio teleskop mo�e otkriti da li zvijezda ima planete u svojoj orbiti

ali ne mo�e otkriti �ivot ukoliko ne emituje radio signale prema nama.

Kakvi su podatci?

Imamo obrazac vertikalnih linija, ali ne znam za�to.

To li�i na smetnje.

Dobro, pogledajmo tu zvijezdu ponovo.

Ima bukvalno milijarde �udnih

kamenova tamo, ali zasad nema ni �apata sa jednog od njih.

Ni�ta!

Sve �to smo �uli do sada je velika ti�ina.

Pa gdje su svi?

Pa...

400 kilometara je od Zemlje do

me�unarodne svemirske stanice,

400.000 kilometara do Mjeseca.

Duga�ak put, je li tako?

Dje�ije stope!

Do Saturna je 1,1 milijardi kilometara.

Ivica solarnog sistema, preko 14 biliona kilometara.

Nama najbli�a zvijezda, 4,25 svjetlosnih godina.

Na�em najbr�em brodu treba

17.000 godina da do�e tamo i to je samo na� prvi kom�ija!

Putuju�i dalje, kroz na�u galaksiju do ivice

Mlije�nog puta govorimo o 25.000 svjetlosnih godina!

A na�a galaksija je samo jedna od biliona!

Tako da bi do �ivota na nekom drugom mjestu

mogao biti vrlo, vrlo dalek put.

Ima i jo� jedna stvar,

vanzemaljac tamo mo�da ne bi mogao re�i "zdravo"

jer mo�da �ak nema ni usne ili mozak.

KAKABAN Indonezija

Kakaban je tako tih, niko ne �ivi ovdje.

Jezero je odvojeno od otvorenog mora.

Jezero je puno �udnih bi�a,

ali najpoznatija bi�a ovdje su meduze.

Izgledaju kao pulsiraju�i cvijetovi.

Okupljaju se u velika jata.

Ove meduze su na�le na�in da uhvate

energiju iz sun�eve svijetlosti.

Kada se ove meduze podi�u, sijaju kao Sunce.

Ako �ivot postoji negdje trebat �e mu energija,

vjerovatno od sunca i voda kao na Zemlji.

Ali kao i ove meduze, ve�ina stvorenja na na�oj planeti

nisu inteligentna, oni nikad ne tra�e da telefoniraju ku�i!

Kada plivam sa ovim meduzama, osje�am kao da sam na drugom svijetu.

One su tako druga�ije od nas.

Vjerovatno postoji �ivot u univerzumu,

ali da na�emo inteligentni �ivot, te �anse su jako, jako, male.

Ne znamo da li smo sami,

ali psiholo�ki, duhovno, kulturalno,

mi smo definitivno sami.

Koliko znamo mi smo jedini ovakvi.

Svemir je skoro u potpunosti ni�ta.

Prepu�teni u toj praznini, lako se osje�ati potpuno

i sasvim sam.

Tada nam Zemlje po�inje izgledati stvarno dobra.

Ovdje dole vidimo beskona�no plavo nebo

i �ivot oko nas.

Za astronaute je druga�ije.

Sve �to gledaju je pusto,

�ivot postoji samo u jednoj, usamljenoj oazi.

�to vi�e gledaju u nju, to vi�e cijene Zemlju.

Oni po�inju da shvataju me�upovezanost

prirodnog svijeta.

Zemlja je po�ela da otkriva obrasce, veze,

sezone, sisteme i cikluse.

Stvarno je pou�no za mene koliko je slo�en

�ak i mali leptir.

Leptiri Monarsi su posebni jer prelaze zbilja duga�ak put.

Monarsi ne vole zimu u Ajovi, oni migriraju na jug.

Leptiri prelaze put sve do Meksika.

MI�OAKAN Meksiko

Ne znam gdje bih oti�la ako bih �eljela i�i u Meksiko,

pa kako oni znaju gdje da idu?

To je kao misterija!

Nakon vi�e od 3200 kilometara oni su skoro stigli u njihov

zimski dom, a tamo ih �eka zabava dobrodo�lice

da ih pozdravi.

Bako, idemo da kupimo cvije�e.

Dobro du�o, treba da kupimo dosta.

Ukrasit �emo dedin grob.

Stavljamo cvije�e da privu�emo njihove du�e.

Oni vole miris.

U redu, mo�da je ovo samo slu�ajno

ali dolazak Monarha se poklapa

sa vremenom Dana mrtvih tako dugo

da je postao dio kulture.

Leptiri predstavljaju du�e mrtvih.

O, leptir.

Kada vidim leptira, mislim da je jedan od mojih djedova

ili jedan od mojih ujaka, ili jedan od onih malih an�ela.

Ne putuju samo leptiri iz Ajove ovdje,

pridru�uju im se imigranti sa

srednjeg zapada i sa sjevera �ak iz Kanade,

koji se kre�u u skloni�ta �uma centralnog Meksika.

Milioni i milioni leptira lete u ove planine.

Nikad u �ivotu nisu bili u Meksiku.

Leptiri su ovdje bezbjedni tokom zime.

To je jedan od najve�ih povrataka ku�i na Zemlji!

Iako svako Monarh ovdje ima jo� jedan dom daleko,

svaki je po�eo �ivot sa mlje�ikom na nekom mjestu kao

�to je Bikonsfild, Ajova.

Te�ko je znati gdje ovi Monarsi pripadaju, Ajovi, Meksiku,

ili svima njima?

Ovi leptiri pokazuju kako Zemlja nema granice.

Sve je u me�usobnoj vezi.

Ispada da ono �to se desi u Vegasu, ne ostaje u Vegasu!

Povezano je sa ostatkom planete.

KARIPSKO MORE Nenaseljeno ostrvo

A u svijetu gdje je sve povezano,

i najmanja akcija ima globalne posljedice.

Uzmite plasti�ne boce koje bacamo okolo.

Dobro, mogli bi zavr�iti na ne�ijem drugom pragu.

Ovaj Hermit rak tra�i novi dom.

Potraga za ku�om je posebno te�ka kad je neko

zatrpao sme�em va� kom�iluk.

Milioni tona plastike zavr�e u okeanima svake godine.

Ali ne�ije sme�e je za nekog drugog blago!

Hermit rakovi su na�eni kako �ive u sme�u �irom planete,

ipak plasti�na ku�a mo�e trajati dugo vremena.

Ali ne mo�e se svako stvorenje adaptirati kao Hermit rak.

Dok mijenjamo na�u planetu, ve�ina �ivota se bori da odr�i korak.

Upravo sada sedam i po milijardi nas

pali svijetla i ispire toalete,

voze svoja kola i uklju�uju grijanje

u na�im ku�ama i ni�ta od toga ne dolazi za d�abe.

Kada pogledate na Zemlju iz svemira

i shvatite kona�nosti na�e planete,

tankost na�e atmosfere,

o�igledno je kako Zemlja, kao i svaki ekolo�ki sistem

ima ograni�ene kapacitete.

Najve�a prijetnja na�oj planeti,

mislim da smo mi vjerovatno potencijalno

najve�a prijetnja na�oj planeti.

Ipak postoji nada za sve nas,

jer ima jo� ne�to �to se mijenjalo tako�e,

ne�to �to bi nam moglo pomo�i da sa�uvamo na� dragocjeni dom!

U redu, idemo u okret.

Bo�i� 1968,

jedan astronaut je napravio ovu fotografiju.

Postala je viralna kada to nije bilo lako u�initi

jer je to bilo prvi put da smo ikad vidjeli kolor

portret na�e planete.

O Bo�e, pogledaj prizor tamo.

Zemlja izlazi. Vau! Zar nije lijepa.

Jer je mala planeta Zemlja isko�ila ispred objektiva na Mjesecu.

Ima� li kolor film D�ime? Dodaj mi brzo taj kolor film.

Dobro sam uhvatio. To je predivan snimak.

To je bila dobra prilika,

pokazala nam je kako je lijep na� svijet,

ispalo je da slika ne radi to pravedno.

Kada pogledamo kroz prozor i vidimo

predivne okeane, predivne kopnene mase,

tanki sloj atmosfere koji �titi Zemlju,

to vam daje osje�aj koliko posebno je ovo

mjesto gdje mi �ivimo.

Interesantna je koincidencija da je sada u istoriji,

kada je populacija postala toliko velika da smo po�eli da

pravimo globalne promjene na planeti tako�e vrijeme kada

smo izumili svemirske letove �to nam je dozvoljavalo da vidimo

�itav svijet kao jedno mjesto.

Vidjeti Zemlju iz svemira u�inilo je da mislim o sebi

i svim drugima sa kojima dijelim planetu kao o Zemljanima.

VRINDAVAN Indija

Sada je prolje�e i mi proslavljamo Holi.

Ljudi se skupljaju u Vrindavan izdaleka na festival.

Svuda �irom svijeta ljudi vole da proslavljaju

a u Indiji svakog prolje�a ljudi slave novi �ivot Majke Zemlje sa bojama.

Jedna od najve�ih promjena koje sam primjetio

kod sebe kao rezultat leta u svemir je bilo to da

je razlika izme�u nas i njih nestala.

Svi se skupljaju zajedno za Holi dan.

Nekako idu�i oko svijeta za 92 minute,

ne samo jednom, nego opet i opet i opet,

pretvorilo je �itav svijet u jedno zajedni�ko mjesto.

Kada svi do�u skupa osje�amo se veoma sretno.

Mislim da je to perspektiva koja je pro�la kroz astronaute.

Mislim da je perspektiva koja

nekako �ini dobro svima.

Djeca, stari, mladi, svi igraju.

To je festival za sve, �ak i za najsiroma�nije od siroma�nih.

Holi je festival boja i sre�e.

Svi se moraju udru�iti.

Iskreno vjerujem da je vi�e ljudi moglo imati

priliku da vidi planetu iz svemira,

vidi te bogate boje, vidi �injenicu da tamo

nema granica koje nas razdvajaju, da je moglo vidjeti da smo istinski

svi povezani kao ljudska bi�a.

Jeste li ikad bili na putu i vidjeli ne�to novo?

Ne�to nevjerovatno lijepo i ne�to �to je promijenilo

na�in kako razmi�ljate o stvarima.

Sada zamislite da je to bio put u svemir.

Vidjeli ste ne�to �to je vrlo malo ljudi ikad vidjelo.

Astronauti treba da ka�u nekome, bilo kome, svakome!

Uskoro treba da se vrate dole, ali to je zapravo gor�ina.

Treba da se vrate na mjesto koje ih je stvorilo,

napu�taju�i mjesto koje ih je oblikovalo.

Zadnji dan u svemiru.

Nakon ukupno 665 dana tokom tri ekspedicije.

Prili�no je nevjerovatno pomisliti da sam �ivjela tamo gore,

malo manje od dvije godine mog �ivota, prili�no zapanjuju�e.

Bilo je te�ko oti�i jer sam znala da se ne�u vra�ati nazad.

Bo�e!

Ali sam bila tako uzbu�ena povratkom ku�i,

i da budem ponovo na Zemlji, znate,

osjetim vjetar i omirisati zrak i samo biti na Zemlji.

Povratak ku�i nije lagan.

Majka Zemlja vas ba� ne do�ekuje ra�irenih ruku!

KAZA�KA STEPA Republika Kazahstan

Kaza�ka stepa je ogromna.

Jo� ima dijelova u kojima �ovjek nikad nije bio.

Slije�emo u Kazahstan, tamo nema mnogo ljudi uokolo

pa nema rizika da �emo o�tetiti ne�to ili povrijediti nekoga tokom povratka.

Imamo manevar, prijem.

Zemljina atmosfera je za�titni �tit oko

na�e planete, ona nas �titi od zra�enja.

�titi nas od stijena i meteora, ali je tako�e brana

za astronaute, koji smo neo�ekivano sa druge strane

tog za�titnog tijela i mi smo u osnovi uljezi.

Kada iza�em vani obi�no ne vidim nikoga,

ali ponekad ljudi padaju sa neba.

Tokom povratka, sjedi�te do prozora je...

Interesantno je.

Letiti ruskim Sojuzom je pomalo

kao da idete ku�i meteoritom.

Mo�ete pogledati vani i vidjeti narad�aste i purpurne

plamenove od 3.000 stepeni, ovoliko su daleko od vas.

Prili�no je zastra�uju�e.

Idete 27.000 kilometara na sat,

osam kilometara u sekundi i nekako morate da se rije�ite

sve te brzine, morate da pritisnete ko�nice.

Povratak je najopasnija stvar koju �e astronauti ikad raditi.

Povratak ku�i je izuzetno kompleksan i opasan proces.

Morate kontrolisati va� brod da mo�ete zavr�iti

na mjestu slijetanja gdje vas svi o�ekuju.

Tim za potragu i spasavanje ne zna

gdje �e ta�no Pegi pasti, ali jedna stvar

je sigurna, gravitacija �e je dovesti ku�i.

Rusi nikad nisu dizajnirali svoje vozilo da slije�e

na vodu pa je uvijek slijetanje na kopnu

i to radi, malo je tvr�e, ali radi.

Kada u�emo u atmosferu,

oko osam kilometara iznad planete, padobran �e se otvoriti.

U redu, sad samo dobri.

Ve�ina ljudi to poredi sa sudarom auta,

ja bih to poredila sa sudarom dva auta.

Kada udarimo u zemlju i osjetimo da se sve smirilo

to je kada znamo da smo ponovo kod ku�e.

Otvaram vrata!

Pegi, Pegi...

Jesi li dobro?

Idemo du�o.

Pegi, dobrodo�la nazad.

Jako je te�ko opisati koliko te�ko

sve izgleda u prvih nekoliko minuta.

Samo pomjeriti ruku ovoliko je kao,

morate ulo�iti veliki svjesni napor da pomjerite uop�te ruku

pa ste u fazonu, "Vau, svemir je bio dobar"!

Gravitacija ne valja!

Pegi nije samo gledala u svemir ili ga posje�ivala,

ona je �ivjela tamo, pa je li njen dom tamo u Ajovi?

Ili je �itava Zemlja?

Ili je gore na MSS?

Istina, kao kod Monarha, sva ta mjesta!

Nisam sigurna osje�am li se vi�e kao Zemljanka ili �ena iz svemira.

Mislim da je biti astronautkinja puno zabavnije.

Kada sam do�ao ku�i iz svemira,

nakon �to sam skinuo odijelo, i onda pojeo obrok bez

da hrana pluta okolo od vas i nakon �to sam mogao pomilovati

svog psa i popri�ati sa mojim roditeljima lice u lice, to me je

mnogo vi�e povezalo sa planetom.

Nakon tog svemirskog iskustva i povratka na planetu

mislim da mi je zbilja poraslo divljenje.

Koliko dobrog imamo na Zemlji.

Jedva sam �ekala da vidim kakav izgleda povjetarac,

kakav �e miris trava imati

kada je pomiri�em opet.

To je miris Zemlje, miris doma,

miris prirodnog svijeta.

To je nadmo�no, nekako preovla�uju�e.

Samo zato jer ste fizi�ki napustili povr�inu

Zemlje ne zna�i da ste napustili Zemlju,

jer je Zemlja dio vas.

Mislim da smo veoma posebni, da,

mo�da smo mali u pore�enju sa ostatkom tog

univerzuma, ali izazivam bilo koga sa druge planete da do�e

sa mjestom lijepim kao �to je na�e,

mislim da definitivno imamo najbolji dom u bloku!

Ovo je na� dom, Zemlja je jedino mjesto koje imamo,

to je jedan �udan kamen jer je na� i mi smo ovdje,

ne znamo za neko drugo mjesto u univerzumu, jo�,

koje mo�e podr�ati �ivot.

Veoma smo sretni �to je imamo kao na� dom.

Nema mjesta kao �to je dom!

Nema mjesta kao �to je dom!

Definitivno nema mjesta kao �to je dom!

Za hiljade ili mo�da desetine hiljada godina

mi �emo gledati gore i postavljati pitanja.

Sada prvi put u istoriji imamo

priliku da gledamo dole, pitanja su druga�ija,

a i odgovori.

Mo�emo sada bukvalno re�i koliko smo sretni da zovemo ovo mjesto domom,

to je slo�eno, kalibrisano, me�usobno povezano,

fino pode�eno ali lomljivo.

Perspektiva je sve.

Odavde je Zemlja prosto na� dom.

Odozgo, to je jedan �udan kamen.

Nedostaje mi svemir! -�ta ste rekli?

Mo�ete me pitati kad budem imala 95 �elim li se vratiti nazad.

Dopada mi se! -Odgovor bi bio apsolutno da!

Ho�u nazad! Nemojte re�i mojoj �eni!

Ne stavljajte to na televiziju!

KRAJ SERIJE

prevod i obrada dragans