Original subtitles

Pri�at �u vam o najnevjerovatnijem mjestu.

Mislimo da poznajemo na� dom, ali jednom

kad ga vidimo iz svemira, pogodi nas.

Moglo bi biti naj�udnije mjesto u �itavom univerzumu.

Osam astronauta, sa preko 1.000 dana provedenih u svemiru,

mo�e nam re�i kako im je to "biti gore" pomoglo da istinski razumiju

�ta se doga�a ovdje dole.

Bio sam ljubitelj zvijezda od kad sam bio dijete.

Moja baka mi je �ak dala kompas da lak�e na�em Sjevernja�u.

Volim gledati u svemir i zami�ljati ima li tamo drugih svijetova?

�ivi li neko na njima?

Svaki dan nalazimo novi planetarni sistem koji je

prili�no sli�an Zemlji.

Vjerovatno�a da postoji �ivot negdje van Zemlje je mislim prili�no visoka.

Volim da mislim da postoji �ivot tamo.

Ako postoji �ivot tamo, kako �e izgledati?

Mo�emo li razgovarati sa njim?

Mislim, ho�e li �eljeti borbu?

Ili �e voljeti romanti�ne filmove?

Ima li ne�to tamo sli�no vama i meni?

Da saznamo, ne mo�emo samo gledati u

svemir, trebamo pogledati i ovdje dole.

Ispri�at �u vam kako su indicije vanzemaljskog

�ivota skrivene na na�em �udnom kamenu.

Mej D�emison je bila prva afro-amerikanka u svemiru.

Ali zemljina orbita nije dovoljna za nju

pa je sada vo�a inicijative zvjezdanog broda,

to je 100-o godi�nja misija da se hrabro

ide tamo gdje jo� niko nije bio ranije.

Odrastaju�i, nau�na fantastika je bila moja strast.

Kao curica dok sam gledala "Zvjezdane Staze" bila sam fascinirana,

jer je nauka bila veoma zna�ajna. Bila je usred toga.

Tako je moja ljubav za nauku srela jako interesantnu viziju.

Bila sam sretna da upoznam Mi�el Nikols koja je igrala poru�nicu Uhura

na konvenciji "Zvjezdanih staza".

Ona je bila vrlo zna�ajna u regrutovanju prvih �enskih astronauta

i prvih manjinskih astronauta u ameri�kom svemirskom programu.

Ja nisam bila jedna od onih koje je regrutovala, ali sam sretna da ka�em

da je ona jedna od mojih najboljih prijateljica sada.

Ti si Andorijac? -Da.

Ljudi me stalno pitaju, "Ho�emo li na�i

vanzemaljce na drugim svjetovima"?

Znam da stvarno misle, ho�emo li na�i Vulkance i Klingonce?

Da znamo koliko je to vjerovatno, moramo razumjeti

kako smo dobili raznoliki, kompleksan �ivot na ovoj planeti.

VANZEMALJAC

Nau�nici vjeruju da se negdje oko prije �etiri milijarde godina

�ivot pojavio na Zemlji.

Neko bi mogao zamisliti, da jednom kada

se �ivot pojavio u toj primordijalnoj supi,

put do kompleksnih oblika kao �to su

cvije�e ili ljudi je bio prili�no jednostavan.

Ali sa�ekajte, nije bilo ba� tako lako.

Nema pravila da �ivot mora postati ve�i.

Nema pravila da �ivot mora postati slo�eniji.

�ivot je mogao ostati jednostavan i mali, ali nije.

Danas �ivimo na planeti koju naseljava preko osam miliona razli�itih vrsta.

Toliko je nevjerovatno da se to desi da se upitate

da li se moglo desiti negdje drugo.

Dok gledate na Zemlju iz svemira, vidite okean,

pustinju,

pa�njake,

znate da �ivot postoji na svakoj od tih lokacija.

Kakav je oblik �ivota tamo?

Zavisi od toga koja je hrana raspolo�iva.

Pe�ine nemaju izvore svijetlosti.

Kada se udaljite od ulaza postaje tamno koliko mo�e biti.

Stvorenja koja su odabrala da �ive u pe�ini, �ine to sa razlogom.

U potpunom mraku, svaka svijetlost je nevjerovatno efektivna.

Sjajni crvi sijaju kada su gladni.

Bube nemaju pojma.

Oni vide svijetlost i instinktivno lete prema njoj.

Iznenada su uhva�eni.

Sjajni crv je lukavo stvorenje.

�to vi�e znate, �to vi�e vidite, sve vi�e shvatate

koliko su ova stvorenja odvratnija i svirepija.

Kada crv do�e do bube, uje��e je ili probosti tijelo

tijelo insekta i usisati ga unutar sebe.

Naravno da je zakon prirode da �ivot evoluira da bi se prilagodio okolini.

Ako na�emo �ivot na drugim planetima

vjerovatno je da �e najbolje napredovati

u uslovima tamo, kao vrsta vanzemaljske

Darvinove evolucije ako ho�ete.

Kao ljudska bi�a mi stalno postavljamo pitanja.

Ko sam ja? Za�to sam ovdje?

Kakav je zna�aj postojanja?

Ispada da je veliko pitanje za �ivot, �ta imamo za jelo?

Hrana je energija, sve �ivo je treba i to je veliki

razlog za�to se �ivi stvorovi tako pona�aju i izgledaju.

Kompleksnost �ivota je zapanjuju�a.

Samo zamislite koliko neobi�no vam kamila

mo�e izgledati ako je nikad ranije niste vidjeli.

Mo�ete pomisliti kako je to bi�e sa druge planete

ali njen �udni izgled ima smisla

zbog na�ina kako dobija i koristi energiju,

poput njenih �irokih, ravnih zuba za �vakanje �vrstih biljaka.

Ili njena grba, gomila masti, uskladi�tena energija koja

dozvoljava da pre�ivi mjesece u surovim uslovima bez hrane.

Odr�avanje slo�enog bi�a kao �to je

kamila zahtijeva ogromne koli�ine energije.

�ak i ne�to poput muve sa milionima kompleksnih

�elija je zapanjuju�e komplikovano

i tra�i stalan protok energije.

Ali �ak iako ste mali mikrob, manji od vrha �iode,

i dalje imate zahtjeve za energijom.

Kada razmi�ljamo o �ivotu obi�no mislimo na velike stvari,

biljke i �ivotinje, ali ve�ina �ivota na Zemlji su mali,

jedno�elijski organizmi.

Bakterije.

One su evoluirale da jedu skoro sve.

Idete dole do velikog jarbola i usko�ite u tre�u rupu.

U redu. Odradio sam �ek listu i imam spremnu komunikaciju.

Tako da sretno.

Ovo je najve�e groblje brodova na svijetu.

Oko 50 japanskih brodova i preko 250 aviona je potopljeno ovdje

od ameri�kih snaga tokom II svjetskog rata.

Neki su razneseni torpedima,

ostali su bombardovani.

Mo�da izgleda kao beskorisno sme�e sada,

ali je za neke vrste �ivota savr�en dom.

Sva ta energija koja je utro�ena da se naprave

ratna plovila �eka ovdje da bude oslobo�ena.

Rustikle izgledaju kao stalaktiti i dijelom su metal a dijelom mikrobi.

Mikrobi ekstrahuju hemijsku energiju iz

metala koriste�i je da rastu i reprodukuju se.

Gvo��e je za nas samo metal,

ali je za te mikrobe hrana.

Rustikle su preplavljene sa milijardama

sretnih bakterija, i sve su one zaglavljene

u tom �eljeza-punom bifeu.

Prva bi�a na zemlji su bila mikrobi.

U budu�nosti, kada ljudi nestanu,

bakterije �e i dalje biti tamo rade�i svoj posao.

Volim moju hranu, mislim, samo sam malo izbirljiv jer nisam mikrob.

Oni �e jesti �ta god bilo, metal, stijene, ulje, plastiku,

�ak i ljudsko meso.

Ali ovako �irok ukus zna biti koristan.

Bakterije mogu pre�ivjeti na planinskim vrhovima.

Mogu pre�ivjeti u pustinjama.

One su u zemlji�tu.

Hiljadama metara su u atmosferi.

One su svugdje.

Zna�i nije bitno od �ega je planeta

napravljena ili koliko je otrovna atmosfera.

�ak ako ima imalo energije da se iskoristi,

jednostavni mikrobi �e na�i na�in da je izvuku.

Tamo negdje u svemiru, mora da postoji takva stvar,

mora da postoje takvi jedno�elijski

organizmi koji �ive u uslovima koje �ivot

kakav znamo na Zemlji vjerovatno ne bi nikad mogao tolerisati.

Obzirom na neograni�en broj planeta u neograni�enom vremenu,

pomalo je zabluda misliti da je ovo jedino mjesto

gdje se �ivot mogao razviti.

Mo�da ima mikroba na drugim planetama, ali je veliki skok izme�u njih

i ne�ega sa �im mo�ete razgovarati.

Ovdje ne Zemlji, taj skok se ne bi mogao desiti bez posjetioca udaljenog

149 miliona kiometara.

Tokom godina imao sam mnogo susreta sa vanzemaljcima i ovo mo�e biti

�ok za vas, ali oni nisu bili stvarni.

Ali ako je Holivud u pravu i postoje vanzemaljci, oni �e imati potrebe

i one �e sve biti u vezi sa energijom.

Kroz istoriju Zemlje, energija je

dolazila od toplote, iz otvora vulkana,

od udara groma.

Ova energija je bila okolo.

Ali po�to se Zemlja po�ela hladiti i mijenjati, vrijeme se mijenjalo.

Novi izvor energije je bio potreban.

Neke bakterije su prona�le novi mehanizam,

koristimo energiju Sunca, koja je lako dostupna.

To je bio stvarno klju�ni trenutak u istoriji �ivota na Zemlji.

Na svemirskoj stanici imamo ovaj ogroman niz solarnih �elija

koje sakupljaju i iskori�tavaju solarnu energiju od Sunca,

a mi je koristimo da pokre�emo sve sisteme za odr�avanje �ivota.

Ako stvari ne rade kako bi trebale, mo�e postati �upavo vrlo brzo.

Kada pogledate kroz prozor vidite te solarne panele koji su du�i od

fudbalskog igrali�ta i tih osam solarnih krakova.

Oni mijenjaju boju od plave do zlatne do bakarne.

Predivno.

Kad sam vani izvodio svemirsku �etnju jedna od stvari o kojoj se brinete

su solarni paneli, poku�avate manevrisati

oko solarnih panela i onda pogledam dole

na planetu Zemlju i njeno zelenilo i shvatim,

planeta Zemlja je tako�e jedan veliki solarni panel.

Biljke konvertuju solarnu energiju i efikasno je skladi�te

milijarde godina.

Ovaj biolo�ki magi�ni trik zna�i da �ak ako postoji samo

maleni trag svijetlosti, biljke mogu rasti.

Fotosinteza, svi smo �uli za to, ta�no?

Ali da li ste ikada shvatili �ta to zna�i?

Ono �to biljke rade je da jedu sun�evo zra�enje, koje

putuje od na�eg sunca udaljenog 150 miliona kilometara.

One ga koriste da pretvore ugljen dioksid

u skrob, granule sa�uvane energije

koji biljke koriste da bi napajale svoj rast.

Kada vidim zelenu biljku, njeno zelenilo me uvjeri da je �ivot mogu�.

Biljke �ine da se osje�ate dobrodo�lim, kao da je va� dom.

Svaki list na svakoj biljci je kao mala baterija.

Fotosinteza iz biljaka �irom svijeta generi�e

oko 100 teravata energije svake godine.

Da stavimo to u perspektivu, dovoljno je re�i da to

prema�uje potrebe modernog svijeta za skoro �est puta.

Planeta sa �ivotom na sebi zahtijeva puno energije.

Slava velikoj vatrenoj lopti na nebu.

Biljke to konzumiraju.

Jednom kad su po�ele ra�irile su se po �itavom svijetu.

Ali tim prvim biljkama je ne�to nedostajalo,

�to je zna�ilo da je bilo jedno mjesto gdje nisu mogle i�i, prema gore.

Ovo je veliki projekt.

Zgrada ima 60 spratova.

Bambus je �udo, poklon od Boga.

Nije tako dobro danas.

Ovi horizontalni bambusi su previ�e tanki.

Treba� ih vi�e. -U redu, dobro.

Bambus je lagan, jednostavan za rukovanje.

�elik ne pru�a fleksibilnost skele od bambusa.

Kinezi smatraju bambus dobrom stvari ispunjenoj blagoslovom.

Tako da kori�tenje bambusa za vanjske skele

daje radnicima osje�aj bezbjednosti.

Jaki vjetrovi se pojavljuju �esto, barem

jednom ili dvaput tokom sezone tajfuna.

Fleksibilnost ovog materijala spre�ava jake vjetrove da ne raznesu skelu.

Bambus mo�e rasti vrlo brzo.

Svako stablo bambusa raste vrlo visoko, oko 8 do 10 spratova visoko.

Bambus mo�e rasti tako visoko jer sadr�i molekulu zvanu lignin.

To je sopstvena bambusova skela.

Lignin je evoluisao prije oko 400 miliona godina i promjenio je svijet.

Obezbje�uje strukturalnu snagu za biljke i one postaju visoke.

Gledano izvana, biljke i drve�e su predivni,

ali unutra�njost otkriva njihovu dinami�nu, slo�enu strukturu.

Ovi memorisani obrasci su pri�a o njihovom �ivotu.

Zbog lignina su biljke dale na�em kamenu

suncem napajanu ko�u koja crpi energiju iz

kosmosa, i to iskori�tavanje energije

podr�ava skoro sav �ivot ovdje na Zemlji.

Istina je da novac ne pokre�e svijet, energija to �ini.

Biljke skladi�te energiju.

Tako da nije trebalo puno da se ne�to razvije da iskoristi prednost.

Kada �ivotinja pojede biljku ona dobija

energiju koja je uhva�ena od Sunca.

�ivotinje ne mogu postojati bez biljaka.

Ako se na nekoj drugoj planeti razviju stvorenja kao koze ili kao mi,

skoro je sigurno da �e imati i biljke.

Ali biljke na ostalim planetama mo�da ne�e biti zelene.

Biljke ovdje su zelene jer je na�e Sunce zeleno.

Ve�ina svijetlosti koju emituje Sunce je u zeleno-plavom spektru.

Ne izgleda nam zeleno jer se svijetlost

emituje i u drugim opsezima, u crvenom i plavom.

Kada se pomije�aju sve zajedno, izgleda nam bijelo.

Ve�ina biljaka ovdje na Zemlji se razvila da primarno koristi

crveno i plavo svijetlo za fotosintezu.

One reflektuju zeleno svijetlo, zbog �ega izgledaju zeleno.

Na vanzemaljskoj planeti, ako postoji slo�eni �ivot,

postojat �e ne�to sli�no biljkama

i ne�to sli�no �ivotinjama koje �e ih jesti.

Ali se vjerovatno ne�e zaustaviti na tome, jer ovdje na Zemlji to nije

zadnja karika u lancu ishrane.

Kako po�eti zami�ljati na �ta �e vanzemaljci li�iti?

Ako se �ivotinje razviju na drugoj planeti mo�da ne�e imati ruke,

ali i dalje �e se osvrtati preko svojih ramena,

jer su predatori mo�da tamo negdje.

Postoje dva na�ina da se napunite energijom koju trebate.

Mo�ete biti kao riba koja gricka i

gricka �itav dan okeansko zelenilo.

Ili mo�ete biti ratnik

i ugrabiti u trenutku svu energiju

koju je riba pokupila grickaju�i danima.

Biljke koriste sun�evo svijetlo.

�ivotinje jedu biljke.

A druge �ivotinje jedu te �ivotinje.

To je �ivotni krug.

Svako stvorenje na Zemlji je razvilo svoj oblik tijela

da maksimizira svoje �anse da do�e do obroka, a da ne bude pojedeno.

Pogledajte ma�ke.

Volim ma�ke, posebno ku�ne ma�ke.

Ma�ke imaju jako dobar osje�aj za sebe, veoma su samouvjerene.

Ma�ke su prili�no zadovoljne same sa sobom.

Ma�ke imaju dobar razlog da budu zadovoljne same sa sobom.

Ma�ke su svuda po svijetu, od pustinja

do Arktika do umjerene klime.

Za mene ma�ke predstavljaju jedan od vrhunaca evolucije.

Gepardi su se razvili u savr�ene ma�ine za lov.

Ali �ak i njima je te�ko uhvatiti svoj plijen.

�iloh je samouvjerena, veoma je nezavisna

i kao mladun�e je bila najja�a.

Odisej, mu�jak, on nema briga na svijetu.

Skoro sam ga izgubila dok je bio beba.

Morala sam ga dr�ati u krevetu dvije nedelje.

Bio je na infuziji jer je bio dehidriran

i bio je najslabiji od njih troje.

Podigla sam ih i dala im imena, pa su kao moja djeca.

Marlice van Vuran zovu "�apta� geparda".

Ona spasava napu�tene mladunce u ravnicama Namibije.

I poma�e im kako da nau�e jesti.

Kada su bebe i imaju oko �est,

sedam mjeseci oni trebaju da �va�u,

trebaju nau�iti kakvog je ukusa meso kojeg vole.

Ko je dobra cura?

Tamo gdje postoji so�ni komad energije, neka stvorenja �e razraditi

na�in da poku�aju dobiti zalogaj.

Antilopa je vrhunska brza hrana.

Ako pogledate antilope, one su se razvile nekako u malu vrstu,

laganih kostiju, ni�ta vi�ka.

Dobile su te duge noge koje im daju mogu�nost ubrzanja i skakanja.

Da bi uhvatio antilopu, gepard treba biti jo� br�i.

Idemo. Idemo bebe. Idemo.

Marlic poma�e da mladunci ostanu u formi.

Idemo. Idemo.

Mamac je na sistemu koturova, samo ga spojite na bateriju,

bateriju iz automobila.

Samo smo naka�ili komad trake i pustili ih da je jure.

To su kao djeca, morate ih uklopiti.

U vrijeme kada budu morali zbilja da tr�e 100 metara i

uhvate antilopu oni �e biti mrtvi ako to rade prvi put.

Pa ih ovo priprema za pravi lov.

Mogu posti�i brzinu od nula do 100 kilometara na sat u tren oka.

Sve je pode�eno i napravljeno za brzinu.

Imaju laganu ko�tanu strukturu.

Imaju duge nokte, kao atleta koji koristi krampone.

Imaju veoma duga�ak rep u pore�enju sa ostalim meso�derima,

tako da mo�e presje�i ugao vrlo brzo bez prevrtanja ili pada.

Obi�no primjete antilope puno prije mene.

Trebaju biti makar 100, 120 metara udaljeni od antilope

da im antilopa ne pobjegne.

Element iznena�enja je klju�an za njih.

U skoro 90% poku�aja ne uspiju.

Te�ko je biti predator.

Gepardi �ive na ivici no�a.

Koriste skoro isto kalorija da ulove svoju hranu koliko dobiju jedu�i je.

Ali postoje drugi na�ini da dobijete hranu pored njenog hvatanja.

Ako ih ne mo�ete sti�i, nadmudrite ih.

Ovi mudrija�i su razradili �emu, mijenjaju�i sun�ane nao�are za hranu.

To donosi maksimalnu koli�inu kalorija uz minimalnu koli�inu napora.

Majmuni su pametni, ali mi smo jo� pametniji.

Hakovali smo �itavu planetu da hrani sedam milijardi nas.

Zdravo. Ja sam Mej D�emison.

Sada sam u svemirskom �atlu Endavur,

preko 300 kilometara iznad Zemlje

i putujem brzinom preko 7 kilometara u sekundi.

Moj prvi pogled iz svemira je bio na grad �ikago.

Ne �alim se. Moj rodni grad.

Izgledao je isto kao karta koje se sje�am iz djetinjstva,

jer je betonski dio grada izgledao odvojen od

zelenila farmi koje okru�uju �ikago.

�ikago je napredovao zbog njegove mogu�nosti da prenese hranu

od mjesta gdje je uzgojena do stanovni�tva

koje je bilo dosta daleko odatle.

�ika�ka berza, poljoprivreda oko �ikaga, polja kukuruza,

sve je to u vezi sa upravljanjem tr�i�ta hrane.

To je ne�to �to mi ljudi dobro radimo.

Na�a umije�a ishrane su epske.

Na�i mozgovi su tako veliki i slo�eni da smo uspjeli da shvatimo sve vrste

pametnih na�ina da do�emo do hrane.

Hemikalije da �ubrimo usjeve.

Geneti�ke manipulacije da ih izmjenimo.

Ishrana da bi se �ivotinje uzgojile brzo i bile velike.

�ak i robote da ih obrade.

Ovdje na Zemlji postoji preko osam miliona razli�itih

vrsta slo�enog �ivota,

koje se sve hrane 24 sata na dan, svakog dana u godini,

uklju�uju�i sedam milijardi ljudskih bi�a.

Ako je jestivo, bit �e pojedeno.

Biljke se hrane sun�evom svjetlo��u.

�ivotinje jedu biljke.

A ostale �ivotinje jedu �ivotinje.

Ali tamo ne bi bilo ni�ta ve�e od mikroba za jelo.

Nema krastavaca, nema ribe, nema bifteka i pomfrita.

Nijedan od ovih lanaca ishrane ne bi

postojao bez �udnog doga�aja za koji mislimo

da se samo jednom desio u istoriji Zemlje.

Na�a planeta je kao veliki restoran gdje sve

jede sve ostalo.

Ljudi su za najboljim stolom, samo jedu�i i jedu�i i jedu�i.

Ali je li ovo zajedni�ka fran�iza?

Postoje li drugi ogranci u univerzumu?

Odgovor na to se vrti oko naj�udnijeg obroka koji se ikad desio.

Svaki slo�eni oblik planete, uklju�uju�i vas i mene,

oslanja se na isto rije�enje za ono �to

je izgledalo kao nepremostiva prepreka,

dobijanje dovoljno energije.

Prije oko dvije milijarde godina, kada

na Zemlji nije �ivjelo ni�ta osim mikroba,

mislimo da je jedan mikrob progutao drugog.

Ni�ta posebno zna�ajno, de�ava se stalno.

Ali ovaj put mikrob je bio progutan, ali nije bio svaren.

Zapravo je pre�ivio u doma�inu i postao dio njega.

Ovaj izuzetni mikrob je imao veliku snagu.

Generisao je energiju koriste�i kiseonik,

�to mu je omogu�avalo da ekstrahuje 15 puta vi�e energije iz hrane.

Ovo je trenutak kada je �ivot koga poznajemo zapo�eo.

Mikrob koji je pre�ivio vodio je do onoga �to danas zovemo mitohondrija,

velika slo�ena �elija koja se mogla povezati sa

drugim �elijama da se stvore veliki organizmi,

svi od njih koristi kiseonik da iskoristi svoju hranu.

Mitohondrija postoji u svakoj pojedinoj �eliji

svakog slo�enog oblika �ivota na ovoj planeti.

To zna�i da pogoni sve, od muha, drve�a,

geparda i nas.

Razmislite o tome, nosimo istu ma�ineriju u nama.

Mi ne bismo biti slo�eni, komplikovani

organizmi kakvi smo danas bez mitohondrija.

Da nismo imali taj trenutak, Zemlja ne

bi imala biljaka, ne bi bilo biljojeda,

ne bi bilo mesojeda, ni nas.

�ivot ne Zemlji bi samo bio bakterija koja jede stijenu i jedna drugu.

Trebalo je da bilioni bakterija progutaju bilione bakterija vi�e od

dvije milijarde godina prije nego je jednoj

propao obrok, �to sugeri�e da je to rijetko.

Koliko rijetko?

Mo�da je sama Zemlja rijetka.

Za vanzemaljsku planetu tamo da evoluira milijarde godina i da bude

ta�no onako kako je evoluiralo na Zemlji,

to je kao da bacamo kocke i dobijamo

jedinicu milijardu puta zaredom.

Ogromna vjerovatno�a je, da ako na�emo planetu sa �ivotom na njoj,

da �e vjerovatno biti vrlo jednostavan.

Znate, ne�emo, uvijek ka�em, vidjeti g. Spoka.

Ne�emo nu�no na�i dvono�no bi�e koje izgleda vrlo

humanoidno da �e u�i na vrata i re�i, "Evoluirao sam na drugoj planeti

i tamo nas ima �itava gomila ovakvih".

Ali mislim li da jednostavni �vot postoji na drugim mjestima?

Apsolutno.

Gledaju�i u sve te ta�kice svijetla,

uvijek �emo se pitati postoji li �ivot tamo negdje?

Mo�da postoji, mo�da ga �ak ima i mnogo.

Ali postoje dobre �anse, da dok mi gledamo u te zvijezde,

da tamo nema ni�eg sli�nog nama �to gleda u ovom pravcu.

Idu�i put, najve�a misterija u univerzumu

bi mogla biti izme�u na�ih u�iju.

prevod i obrada dragans