Original subtitles

Sigurno da smo sretni sa planetom Zemljom.

Plavo nebo, talasasta brda, voda svugdje.

Mislim, ovo mjesto je divno.

Ali na� dom nije iza�ao kao gotov iz kutije.

Zemlja je trebala puno dorade,

i trebalo je puno rada da se izgradi ovaj raj.

Skoro �etiri milijarde godina renoviranja.

Neke male, neke velike,

da u�inimo ovu ku�u domom.

Kada odete sa planete,

shvatite da je �ivot onaj koji dr�i �eki�.

Osam astronauta sa preko 1.000 dana provedenih u svemiru

nam mo�e re�i kako im je to "biti gore"

pomoglo da istinski razumiju ono �to se de�ava ovdje dole.

Stvorenja na Zemlji ne samo da �ive i umiru.

Oni u stvari mijenjaju svijet oko njih.

Raznolikost �ivota se mo�e vidjeti svugdje,

od koralnih grebenova do planinskih vrhova.

Boje �ivota sijaju.

Mo�ete osjetiti �ivot koji je tamo

dok ga posmatrate iznad.

Kada pogledate na planetu, shvatite da ju je �ivot formirao na taj na�in.

Zemlja, nebo, rijeke, stijene,

sve je oblikovano �ivotom.

Ali �ivot ne stvara samo.

On tako�e ima mo� da uni�ti.

Tako da ova pri�a nije samo �udna, strahovita je.

TERAFORMIRANJE

Njujork siti.

Dom za skoro devet miliona ljudi,

i ovog �ovjeka.

Astronaut Majk Masimino.

Preko puta mosta u 59.-oj, gdje je to? -Kvins.

Da, ali kako se zove? Koji dio Kvinsa je to?

Long Ajland siti. -Na to sam mislio.

Da, Long Ajland siti je preko puta te ulice.

Gdje si prvobitno �ivio? -Prvobitno sam do�ao iz Njujorka,

i onda sam �ivio u Hjustonu, Teksas, 22 godine.

Imao sam �est godina kada je Apolo 11 sletio na Mjesec.

Orao, imamo te sad. Dobro izgleda. Prijem.

Nastavite sa spu�tanjem.

U redu, motori su uga�eni. -Orao, razumili smo. -Orao je sletio.

Vjerovatno kad sam imao 8 ili 9, shvatio

sam da nisam neustra�ivi test pilot

kao Nil Amstrong. Bio sam pomalo pla�ljivo dijete.

Nisam volio visine. Jo� ne volim visine. Nisam volio i�i brzo.

Pa sam smatrao da ovo mo�da nije najbolji posao za mene.

Ali njujor�ani se ne predaju tako lako.

Nakon godina napornog treninga,

Majk je stigao u svemir.

Tamo gore su se njegovi strahovi istopili.

U redu. Izgleda dobro. -Izlazim vani.

Majk, dobar si.

Moja druga �etnja, stvari su i�le dosta dobro,

i imao sam nekoliko trenutaka.

Gledao sam planetu i...

Ovo je nevjerovatno.

Po�eo sam biti pomalo emocionalan.

I samo �ista ljepota toga,

i po�eo sam da pla�em, osjetio sam suze koje struje,

i pomislio sam, "Ovakav je sigurno pogled iz raja".

Da mo�ete oti�i u raj i pogledati na planetu,

mora da je ovakav pogled iz raja.

Onda sam pomislio, "Ne, nije tako.

Jo� je ljep�e od toga.

Raj mora ovako izgledati'.

Osje�ao sam se kao da gledam u raj.

Zemlja je vrsta Rajskog vrta,

ali da je Majk bio u orbiti nekada,

on ne bi gledao u raj.

Gledao bi pravo u pakao.

Sva ta vatra i sumpor su imali svoju ulogu.

Unutar na�e planete je istopljena stijena,

koja se mu�ka i okre�e.

To zna�i da se sve na povr�ini pomjera i klizi.

Zemljino vatreno srce pokre�e neke velike promjene.

To su neke dobre vijesti

za eksperta za dinosauruse Omara Medinu Ramireza.

Nema potrebe da kopa dole u prljav�tinu,

samo se treba uspraviti i pogledati.

40 cm, ovo su otisci Tiranosaurusa, nema sumnje.

Da, Tiranosaurus.

Nije te�ko zamisliti ove velike dinosauruse.

Kal Ork je jednom bio slatkovodno jezero.

Vidite tu ogromnu silu koja je jednom horizontalno tlo okrenula vertikalno.

Snaga planete mo�e uzeti dno jezera

i okrenuti ga u liticu.

Ali ove formacije stijena i �itav kontinent na kojima su

mo�da ne bi ni bilo ovdje

bez vrlo �udnog oblika �ivota.

Dijelom alge, dijelom gljive,

rastu u najte�im uslovima,

i izvor su hrane

za irvase Djeda Mraza.

Premje�tamo irvase dvaput godi�nje.

Premje�tamo ih jer oni treba da jedu.

Irvasi nam daju sve �to nam treba da pre�ivimo.

To je veoma te�ak posao i na kraju jedva spavate.

Irvasi jedu li�ajeve.

Namiri�u ih kroz snijeg.

Li�ajevi su vrlo dragocjeni za mene, dragocjeniji od zlata ili srebra.

Da nemamo li�ajeve,

onda ne bi ovdje imali irvase ili mene!

Li�ajevi su prili�no kul forma �ivota.

Postoje skoro svugdje na povr�ini Zemlje.

Oko 8 % na�e planete je pokriveno sa ovom stvari,

a oni mogu promijeniti formacije, formacije stijena,

samo svojim prisustvom.

Dok li�ajevi rastu, njihova gljivi�na vlakna

fizi�ki razbijaju stijene.

Koliko god �udno da zvu�i,

ovaj proces �e na kraju pomo�i stvaranju novog zemlji�ta.

Kroz hiljade godina,

li�ajevi i ostali oblici zemaljskog �ivota su lomili stijene.

Ovo stvara ogromnu koli�inu mikroskopskih �estica.

Kada neke od ovih �estica budu odnesene u okeane,

one ve�u sa sebe vodu.

Tokom vremena, ova zarobljena voda prodire dublje unutar Zemlje,

gdje poma�e da se stijene magme tope i da lak�e teku.

Na kraju, ovo vodi do vi�e vulkanskih erupcija

nazad na povr�ini.

Ali nevjerovatno je kako sva ova lava

zna�i da se formira novo zemlji�te �to ina�e ne bi bilo mogu�e.

�ivot poma�e da se stvori zemlji�te.

Pretpostavka je, bez �ivota

Zemlja ne bi imala sedam kontinenata.

Bilo bi dovoljno zemlje samo za jedan

koji bi plovio u sred jako velikog okeana.

�ivot je pomogao da se stvori zemlja po kojoj hodamo.

Ali to nije bilo preko no�i.

Kada ste u svemiru, imate druga�ije poimanje o vremenu,

u pore�enju sa onim koje imamo na Zemlji.

Ono �to vidite su promjene na Zemlji

koje su se odvijale ponekad milionima godina, ili �ak du�e.

Mislim da je �ivot, u kojoj god formi je,

bez obzira je li jednostavna forma kao li�aj ili �ivotinja

ili jo� komplikovanije forme kao �to smo mi,

koju god da �ivotnu formu uzme,

da �e promijeniti na�u planetu.

Mo�e samo potrajati neko vrijeme da to uradi.

Iz perspektive svemirske stanice,

iznenada mo�ete vidjeti �itavu istoriju svijeta.

To mijenja na� fundamentalni osje�aj vremena.

Va�u osnovnu percepciju o starosti svijeta,

i �ak iako sam znao da je svijet star 4,5 milijarde godina,

nikad nisam osje�ao �ta to zna�i.

�ivotu je trebalo miljarde godine da pretvori neplodnu stijenu

u svijet koji poznajemo.

Ali stvari nisu i�le samo sve bolje i bolje,

ponekad bi krenule pogre�no.

Pogre�no, kao skoro-kraj-svijeta-pogre�no.

Ja sam lud za tropskih ostrvima.

Odmah sa aviona idem na pla�u.

Kul morski povjetarac i pijesak izme�u prstiju.

Ali upitajte se ovo:

sav taj pijesak tamo dole?

Ve�ina dolazi sa pogre�ne strane ribe.

Idemo prema koralnom grebenu.

Spustit �emo se pet metara,

i istra�it �emo tamo.

Na�i �ete papagajke na grebenovima kroz tropski pojas.

Vidite ih aktivne na grebenovima,

kako se stalno hrane tvrdim koralima.

Nevjerovatna stvar je da mo�ete �uti ovo drobljenje, �um krckanja.

to vam daje osje�aj �ivota na grebenu.

Nakon �to papagajke pojedu koral,

one ga izlu�uju kao pijesak.

Tokom jedne godine,

jedna riba pojede dovoljno korala

da izbaci tonu pijeska, bukvalno.

Ima u�asno puno riba ovdje.

Isti pje��ani materijal

koji nalazite u papagajkama

mo�e se na�i i na samim ostrvima.

Na nekim ostrvima,

pijesak iz papagajki �ini oko 70% ukupnog pijeska.

Papagajke su apsolutno klju�ne

u izgradnji ovih ostrva.

Ali �ivot nije zavr�io.

Ribe formiraju svije�e pla�e,

a onda jo� �ivota sti�e.

I odmah,

instant rajsko ostrvo.

Dok letite iznad, vidite male plave prstenove

u vodi ispod vas.

Tu je duboko plavetnilo okeana oko njih,

i onda sve razne nijanse plavog koje su mogu�e

dok voda postaje sve pli�a i pli�a.

Ono �to je intrigantno misliti je da su �ivi organizmi

dole kreirali tako lijepu vizuru

koja je vidljiva i iz svemira.

Nekako je nevjerovatno �ta mala stvorenja mogu.

Da grupa malih riba mo�e izgraditi ostrvo

samo obavljaju�i njihovu dnevnu rutinu.

To je prili�an uticaj.

Papagajke nisu zaposlene na razvoju morskih odmarali�ta.

Mislim, one samo grickaju.

Ova ostrva su tu samo sretnim slu�ajem.

Ali sretni slu�ajevi �ivota ne zavr�e uvijek tako dobro.

Prije tri milijarde godina,

bakterija u okeanima rane Zemlje

je proizvela nusproizvod - kiseonik,

koji je transformisao na� svijet.

Ali kada je ovaj slu�ajno proizvedeni gas ispunio atmosferu,

smanjio je nivoe metana koji je dizao temperaturu,

i ohladio je planetu.

Zemlja se po�ela smrzavati,

od polova pa sve do ekvatora.

Smrznula se kao velika snje�na grudva.

Stvari nisu izgledale dobro za nas milijardama godina,

ali zahvaljuju�i planetinoj vodi,

posre�ilo nam se.

Led je plovio po vodi,

a ispod njega je bila neka vrsta uto�i�ta.

�ivot se uspio odr�ati tamo dole, ispod leda,

milionima godina

dok na kraju vulkani na planeti nisu spasili stvar.

Mislimo da kada su oni po�eli izbacivati ugljen dioksid,

planeta je po�ela da se zagrijava.

Led se otopio, a �ivot na Zemlji je zbilja poletio.

�ivot je umalo ubio sebe

kada je po�eo petljati sa atmosferom.

Ali je pre�ivio

i pustio svoje korijenje na tlu.

Bi�a koja su se pojavila,

�udna i predivna i nova,

pomogla su da se izgradi na� moderni svijet.

Ali ne na na�in na koji bi mo�da o�ekivali.

Oni ne hodaju, ne mogu vidjeti,

jedva da se mogu micati,

ali biljke su skoro nezaustavljive.

Dajte im dovoljno vremena i one su kona�ni transformatori Zemlje.

Ni�ta nije trajno,

ni ljudi, ni zemlji�te, ni hram.

Graditelji hrama su bili veoma mo�ni,

ali priroda je jo� mo�nija.

Sve ovo korijenje raste okolo ili �ak kroz stijene.

Ono mijenja i uni�tava stijenu.

Korijenje prodire kroz stijenu kao usporeni kopa�i.

Ali oni ne samo da uni�tavaju.

Te biljke?

One oblikuju kretanje rijeke.

Biljke imaju veliki uticaj na Zemlju.

Dok biljke rastu, njihovo korijenje se �iri i prepli�e.

Poma�e da se zemlji�ta dr�i zajedno, kao vrsta �ivog ljepila.

Korijenje biljki �ini korita rijeka �vr��im,

pa umjesto da se �iri izvan,

biljke uzrokuju da se rijeke produbljivaju,

a onda po�inju da vijugaju i vra�aju se nazad.

Rijeke i formacije zemlji�ta se izdvajaju.

Kao da je neko nacrtao drve�e na povr�ini planete.

Ove vijugave rijeke su postale klju�ni habitat

za sve vrste �ivih bi�a,

uklju�uju�i nas.

Pogledate dole na Zemlju i vidite rijeku Nil.

Kolijevku civilizacije, Tigris-Eufrat. Jangce rijeku u Kini.

I steknete po�tovanje prema istoriji

kada je �ovje�anstvo postalo civilizovano.

Na�li smo neke od na�ih najve�ih gradova

u krivinama rijeka.

Biljke poma�u da rijeke krivadaju.

Jednom kad smo se smjestili, po�eli smo da gradimo.

Ciglu po ciglu i stijenu po stijenu.

�ivot nam je dao savr�ene parcele za gradnju,

ali nam je dao i vi�e od toga.

Sve te stijene sa kojima smo gradili?

Neke od njih su bile �ive.

Budi veoma pa�ljiva sa stijenama ovdje.

Nisu ba� jake.

Da. -Gledam te.

Moj Bo�e. -Dobar posao.

Posebno obra�am pa�nju na pejza�

sa geolo�ke ta�ke gledi�ta.

Ima� li kakvu opremu? -Barem dobro dr�i.

O�ito, moj prvi fokus je stijena.

Ova stijena nije napravljena od otopljene lave.

Napravljena je od ljuski i kostiju.

Slojevi i slojevi �ivota koji su umrli i potonuli

i bili kompresovani u stijenu.

Kre�njak.

Kre�njak nije naj�vr��a stijena. -Budi pa�ljiva.

Uvijek postoji mogu�nost da �e stijena iznad vas pasti.

Mislim da mogu nastaviti da se penjem preko dimnjaka,

�to je malo lak�e. -U redu.

Kada do�ete na ovaj mali vrh

gdje niko nije bio ranije,

to je o�igledno ne�to veoma posebno.

Dobar posao! Odli�no! -Uspjeli smo!

Kre�njak je mekan jer je napravljen od �koljki.

To ga �ini te�kim za penjanje,

ali lakim za rezanje i pravljenje spomenika.

Na mjestima mo�ete vidjeti te morske �koljke

u zidovima spomenika.

Mogu li vam pomo�i? -Kako ste? -Odli�no. �elite kartu?

Idu�i voz za Bronksvil. -Za Bronkskvil. U redu, Bronksvil.

Centralna stanica, mo�ete vidjeti taj predivni kre�njak

u terminalu oblika katedrale od koga je napravljen.

Mo�ete vidjeti dokaze malih fosila u stijeni.

Idu�i put kada budete �ekali voz na Centralnoj stanici pogledajte stijene,

i vidjet �ete ostatke �ivotinja koje su

�ivjele na Zemlji prije mnogo godina.

Nije u pitanju samo gra�evinski materijal.

Skoro sve za �ta mislimo da je napravljeno od ljudske ruke,

je imalo pomo� u stvaranju od drugih oblika �ivota.

Katran u cesti.

Vlakna u va�oj odje�i.

Politura u va�oj zubnoj pasti.

Sve te stvari su napravljene od organizama

koji su umrli milionima godina ranije.

Da nije bilo tih praistorijskih stvorenja,

mi bi se borili da uklju�imo i svijetlo,

a kamoli da sagradimo svemirsku stanicu.

Napredovali smo uz malu pomo� na�ih prijatelja.

Ali to nije glatka plovidba.

Zato jer uspjeh nosi sopstvene probleme.

�ivot oblikuje Zemlju milijarde godina.

Sada je na nas red.

Mo�da smo novi ovdje,

ali se promjene koje �inimo lako primjete.

Lete�i preko Zemlje tokom dana,

ne mo�ete vidjeti zgrade ili kretanje ili ljude.

Izgleda skoro nepomi�no i tiho,

skoro kao slika koju posmatrate.

Kada prolazite iznad no�u,

onda je vau, znate, planeta izgleda �iva.

Svemir izgleda veoma magi�no mjesto no�u.

Mo�ete vidjeti gdje ljudi �ive, mo�ete vidjeti gdje

civilizacija postoji, jer vidite njihova svijetla.

Ako vidite jedan od ovih gradova,

svemir vam daje razli�itu perspektivu o tome.

No�u, vidite obrazac svijetla i

pomislite "�ovje�anstvo" kad to vidite.

O�igledno je ljudsko djelo,

jer vidite te ravne linije svijetla,

ili krugove gradskih svijetala,

gdje su gradovi u obliku krugova.

Pogled na planetu no�u iz svemira

dozvoljava da vidite otisak postojanja �ovje�anstva.

Gradska svijetla po no�i, putevi, autoputevi, domovi,

vidite sve od toga.

U�ini da se zapitate koliko je mo�no ljudsko prisustvo.

Ra�irili smo se nadugo i na�iroko preko ovog starog kamena,

dodaju�i �itav novi sloj povr�ini planete.

Ali nismo sve ove stvari napravili ni iz �ega.

Mermer iz Karere je tra�en svugdje u svijetu. Za�to?

Zbog njegove granulacije i �vrsto�e.

Materijal iz Karere ide u interijere i eksterijere

zgrada, ku�a, kancelarija, svega!

Franko Baratini poma�e da se izvade

neki od najljep�ih prirodnih resursa na planeti,

ali ovo je opasan posao.

Moj otac me je nau�io da prije svega volim planinu

ali da istovremeno dobro pazim

Mermer se kopa ovdje od Rimskog carstva.

Radi se sa vje�tinom i ljubavlju. Ali znate �ta?

Salon nije jedino mjesto

gdje vidite taj sjajni bijeli kamen.

Svijetli bijeli mermer u Italiji, mo�ete to vidjeti.

Izgleda kao da postoji snje�ni pojas u

vrijeme godine kada nema nikakvog snijega.

Ali izgleda kao snijeg,

jer je to bijeli mermer koji se kopa iz Zemlje.

I nije u pitanju samo mermer.

Kada letite iznad Zemlje, vidite mnogo raznih primjera

toga kako na�a �elja za prirodnim resursima

mijenja planetu,

i ne uvijek na dobar na�in.

Postoje mjesta na planeti,

kada letite iznad njih,

vidite te ogromne prostore zemlji�ta

gdje se rudario ugalj ili se su rudarili minerali,

i to ostavlja mrlje na povr�ini planete.

Jezivo je s vremena na vrijeme vidjeti ne�to od ovoga.

O�iljci i ogrebotine na povr�ini Zemlje

su jedna stvar,

ali �teta koju vidimo je prava �teta.

Od svih promjena koje �inimo Zemlji,

mislim da su promjene atmosfere

ono �to bi nas trebalo najvi�e brinuti.

One su ono �to nas mo�e voditi do nekih ozbiljnih problema.

Mo�ete pogledati �ta se zbivalo u pro�losti planete

da vidite koliko lo�e mo�e krenuti.

Na�a planeta se uvijek mijenjala.

Mijenjala se tokom milijardi godina.

Mi smo samo zadnja forma �ivota koja to �ini ovdje.

Postoji velika razlika izme�u nekada i sada,

a mi �inimo te promjene, ali smo svjesni onoga �to se de�ava,

i imamo mozak u na�im glavama koji nam omogu�ava da

poku�amo razumjeti ono �to se de�ava i kontrolisati to.

Mi transformi�emo na�u planetu svakog dana.

Ali je vrlo mogu�e da je mo�emo povrijediti tako mnogo

da ne mo�emo vi�e �ivjeti ovdje.

�ta ako to uradimo?

�ta �e se desiti ako �ovje�anstvo nestane?

�ivot je stvorio najzna�ajniju planetu

u solarnom sistemu.

Ali nema garancija

da �e ljudi uvijek biti tu da bi to cijenili.

Stvar je u tome, Zemlja �e se nastaviti vrtiti,

�ivot �e nastaviti da �ivi.

Astronauti kao Majk to mogu vidjeti jasno kao dan.

Bilo je to jednom kad sam bio na spejs �atlu,

i mi smo i�li iz tame u svijetlo.

Mogao sam osjetiti toplotu dolaze�eg Sunca.

Kada sam pogledao Zemlju, tamo je bila linija koja se kretala,

i misao koja mi je pro�la kroz glavu je bila,

"Sunce �e do�i sutra."

Kosmi�ki ples na�e planete koja ide oko Sunca

dok se istovremeno okre�e oko sebe,

to se de�ava milijarde godina.

To �e se de�avati jo� dugo nakon �to nas ne bude vi�e.

Zemlja nas ne treba.

Ni �ivot.

I ako ljudi to ne �ine, �ivot �e nastaviti da mijenja stvari.

�ak i stvari koje smo ostavili za sobom.

Ovo je Ha�ima ostrvo i tu sam ro�en.

Minoru Kino�ita je oti�ao odavde sa 13 godina.

Ovo je prvi put da se vra�a nakon 50 godina.

Koja je bila?

To je ta, ovdje!

To je bila moja soba. Ja sam ku�i!

Osje�am se tako nostalgi�no!

Kod ku�e sam, zbilja sam kod ku�e!

Da, to je definitivno ta.

Ha�ima ostrvo je nekad bilo

najgu��e naseljeno mjesto na Zemlji.

Ljudi su dolazili ovamo da kopaju ugalj.

Kada ga je nestalo, svi su oti�li.

Mjesto je napu�teno prakti�no preko no�i.

40 godina kasnije, �ivot po�inje da uzima Ha�imu nazad.

Vjerovao sam da se betonske zgrade nikad ne�e raspasti.

Ipak sam vidio sopstvenim o�ima

da se zgrade mogu sru�iti.

Ako bi �ovje�anstvo izumrlo,

ve�ina onoga �to smo stvorili bi se raspala.

�ivot bi ga razbio i transformisao.

Povratio bi ga i remodelirao ga.

Na�e zgrade bi se raspale,

na�e kule bi pale,

na�a svijetla bi se ugasila.

Ali bi Zemlja izdr�ala.

Ne toliko druga�ija od one koju smo zatekli.

Velika, plava lopta

koju je �ivot pretvorio u dom.

Kako si? Hot dog sa senfom, molim.

Mislim da se koncept onoga �to smatram domom

mijenjao tokom godina.

U redu. Hvala mnogo. Vidimo se.

Kada sam bio mali,

moj dom je bio moj dom na Long Ajlandu i Frenklin skveru,

i u mom bloku koji ga je okru�ivao.

To je bio moj svijet, mislim.

Oti�i u svemir i vidjeti gdje mi �ivimo odozgo

a onda se okrenem i pogledam ostatak univerzuma,

mislim da sada smatram mojim domom Zemlju, i da je ona moj dom.

Mo�da �ivim u jednom njenom dijelu,

ali sada mislim o planeti Zemlji kao mom domu.

To je na� dom.

Uselili smo se na naseljenu planetu,

i za kratko vrijeme koliko smo ovdje, izmijenili smo je.

Ali mi nismo glavni graditelj.

Mi smo samo pomjerali namje�taj okolo.

�ivot je postojao na ovoj planeti milijardama godina

prije nego smo mi zakucali na vrata.

�ivot je pretvorio neuljudnu stijenu u raj.

Raj prema kome trebamo biti pa�ljivi da ga zadr�imo.

�ivot je transformisao ovu planetu,

ali mi nismo jedini kamen tamo vani.

Idu�i put...

Imamo li kom�ije?

prevod i obrada dragans