Original subtitles

Sa palube svemirskog broda,

mo�emo vidjeti da svijet ima tajnu.

U zoru ili sumrak, kad se sijenke postave na pravi na�in,

i vi ste na pravom mjestu u pravo

vrijeme da vidite krater asteroida.

Gdje je metak iz univerzuma ostavio trajnu

rupu na glatkoj povr�ini na�e planete.

To su udarci stari milijarde godina.

Veliki asteroidi su se zabili u

svijet i pretvorili ga u vatrenu kuglu.

Nenastanjiv za skoro sav �ivot na povr�ini.

Svijet �e biti ponovo udaren.

Samo je pitanje kada.

�ta bi trebali uraditi kao vrsta?

Da li trebali kao dinosaurusi, samo podi�i glavu i umrijeti?

Razlog za�to su dinosaurusi izumrli je jer nisu imali svemirski program.

Mi imamo.

Mi imamo mogu�nost da pobjegnemo sa Zemlje.

Pobje�i sa Zemlje?

Napu�tanje doma je te�ko i u najbolje vrijeme.

Zamislite koliko je te�ko ako se nikad ne�ete vratiti.

Ne samo u svoj rodni grad, ve� na svoju planetu.

Karta u jednom smjeru od svakud,

za sve i svakoga koga znate i trebate.

8 astronauta sa preko 1.000 dana u svemiru,

nam mogu re�i kako im je to "biti gore" pomoglo da razumiju

za�to �emo morati da izaberemo.

Suo�avanje sa istrebljenjem �ivota na Zemlji.

Na�a �ansa da pre�ivimo je da

izgradimo koloniju negdje drugdje.

Posjedovanje baze na Marsu, baze na Mjesecu i drugim mjestima,

je neophodno za opstanak civilizacije.

Stvarno je do nas koliko �elimo pre�ivjeti kao vrsta.

Mo�emo li zbilja presje�i vezu sa planetom koja nas je stvorila?

I suo�iti se sa fizi�kim ekstremima i mentalnim mukama svemira?

Odgovori su ovdje na Zemlji.

Na nekim prili�no neo�ekivanim mjestima.

Kao �to je krv stara mnogo miliona godina.

Mutirani insekti.

I ljudi koji su ostavili kopno za sobom.

Ne�e biti lako da bezbjedno odemo sa Zemlje

na drugu planetu.

Ljudi �e umrijeti.

Ovo �e nas mo�da spasiti.

Vrijeme je za odluku na planeti.

Bijeg ili istrebljenje?

BIJEG

Zemlja je pro�la kroz neke velike promjene.

Ledena doba su do�la i pro�la.

Vulkani su prekrivali svijet sa pepelom.

Sve se ovo mo�e ponovo desiti.

Zapravo, prije ili kasnije �e se i desiti.

Dakle, ako znamo da ogromni asteroid ide dole,

ili se ogromna erupcija sprema da ugu�i planetu,

osje�at �emo se puno bolje ako imamo Plan B.

Formirati ljudsku bazu na drugoj planeti, to uklju�uje rizik.

To gura na�u tehnologiju na samu ivicu na�ih mogu�nosti.

Ali predstavlja dobrobit za �itavu vrstu.

Danas idemo gore da do�ekamo pomra�enje.

Stvarni do�ivljaj punog pomra�enje se de�ava tako rijetko.

Letite i jurite mjesec. Ne mo�ete to uraditi svaki dan.

F-15 ide skoro do 2,5 Maha.

Na� cilj je da budemo oko tri minuta u sjenci.

U redu, dozvolite da ovo prekinem.

Na sre�u, moj otac je bio u avijaciji, pa mogu to u�initi.

Ovi momci �e poku�ati da urade ne�to �to nisu nikad ranije.

Ne�to �to pokazuje kako je te�ko oti�i sa jedne planete na drugu.

Sve u na�oj galaksiji je u kretanju.

Tokom pomra�enja, kada Mjesec prolazi ispred Sunca,

njegova sjenka ide brzinom od 2700 km/h.

Lako je zaboraviti da se i mi kre�emo.

Na�a planeta se okre�e brzinom 1600 km/h.

Da bi ostali u sjenci Mjeseca, avioni

moraju da lete br�e nego se Zemlja okre�e.

Jedinice 33, spremni sada.

Ovo je definitivno ultimativno presretanje.

Jurimo najbr�i objekt koji mo�emo juriti.

Ako mo�emo uraditi ovo, mo�emo presresti bilo �ta.

Dr�ite ga �vrsto, pomra�enje dolazi.

Sjenka dolazi ispred nas.

U redu, pripremite se.

U redu. -Prili�no je kul.

20 sekundi.

Skoro je kao u vanjskom svemiru.

Kao dijete, uvijek misli� o astronautima

koji putuju svemirom i kru�e oko Mjeseca.

Ali nikad nisam mislio da Mjesec tako brzo putuje.

U redu, 5:30 u pomra�enju.

Dolazi dnevno svijetlo.

Evo ga dan.

Ako ste u avionu i poku�avate da jurite tu sjenku,

to je samo mali nagovje�taj koliko je te�ko

lansirati raketni brod i krenuti u presretanje

Mjeseca ili krenuti na put do Marsa gdje je sve u kretanju.

Zemlja se ne samo okre�e.

Ona se kre�e kroz svemir brzinom skoro 100.000 km/h.

Dok se mars kre�e brzinom skoro 80.000 km/h.

To je kao da uzmete pi�tolj i

poku�ate pogoditi metak sa metkom.

Slali smo sonde na Mars i Jupiter i Saturn.

Ali sonde su ma�ine.

Slati ljude tamo?

To je �itav drugi nivo te�ko�a.

Pa prije nego prionemo na to i upalimo te motore,

�elimo zbilja znati da znamo �ta radimo.

Prirodna ljudska reakcija na nepoznato je strah.

Ali najve�i protivotrov za strah je priprema.

Dio razloga za�to volim letenje je zbog osje�aja.

Gura me malo bli�e granici mojih kapaciteta.

Posebno kada letite na starijem avionu.

Jedva da ima par ovakvih.

Morate se fokusirati, morate stalno misliti

koje su stvari koje poku�avaju da me ubiju.

Poku�ati predvidjeti koje �e se opasnosti pojaviti.

A onda poku�ati biti spreman za to.

Izvuci je vani. -Da. -Idemo.

Trajno napu�tanje Zemlje.

Okretanje repa planeti i paljenje motora da se ode negdje drugo,

to je jo� na ivici nemogu�eg.

Ali 1902. letenje je bilo nemogu�e.

Ali nakon bra�e Rajt, to je bilo ne�to �to smo znali kako da radimo.

U ljeto '69.-e, bilo je nemogu�e hodati po Mjesecu.

A onda je 12 ljudi ostavilo svoje sive,

pra�njave otiske nogu na povr�ini Mjeseca.

Mislim da �emo oti�i sa svemirske

stanice na Mjesec i na kraju na Mars.

Zato jer je to neophodna stvar za pre�ivljavanje na�e vrste.

Zovu to Goldilok planetom.

Svijet koji nije previ�e vru� ni previ�e hladan.

Ba� kao i Zemlja.

Dok to ne na�emo, gledamo u narednu dobru stvar.

�ivot na Marsu.

Ali �ak da imamo tehnologiju da napustimo na� dom, imamo li biologiju?

Ni�ta dobro ne traje vje�no.

Zemlja nije druga�ija.

Ako �elimo da nad�ivimo na�u planetu, treba nam fran�iza.

Napravimo ispostavu na drugoj planeti.

Kada napustimo Zemlju, ostavljamo vi�e od stijene.

Zemlja je �iva planeta.

Isprepletena mre�a �ivota.

Mi smo dio toga i to je dio nas.

Kada krenemo, �ta ide, a �ta ostaje?

Jedna od finalnih faza mojih priprema za tre�i let u svemiru

sa ruskim svemirskim brodom, je bio da obri�em �itavo tijelo sa alkoholom.

Da poku�am da se oslobodim �to je mogu�e vi�e bakterija.

Ne �elite da svemirski brod postane nezdrav za ljude koji �ive tamo.

Bakterije kolonizuju na�u planetu milijardama godina.

Prili�no su dobre da dospiju svugdje.

Da ih primjetimo moramo koristiti ne�to �to je pre�ivjelo jako dugo.

Potkovi�asti rakovi su �ivjeli 200 miliona godina prije dinosaurusa.

A ipak se ispostavilo da su iznena�uju�e korisni u svemiru.

Njihov imuni sistem je primitivan, ali efikasan.

Iskoristili smo njihovu nevjerovatnu plavu krv.

Kada �elije iz njihove krvi do�u u kontakt

sa bakterijama, odmah ispu�taju enzime.

Ti enzimi mogu da se koriste da detektuju bakterije

u koncentraciji manjoj od jedan na bilion.

To je kao da detektujemo zrno �e�era u olimpijskom bazenu.

Tako da mo�emo koristiti malo ove rakove

krvi da primjetimo kontaminaciju.

Lako je smatrati bakterije na mom tijelu nekim

stranim materijalom koga bih �elio da se oslobodim.

Ali ako se pogledamo pod mikroskopom,

mi vrvimo od �ivota.

Ima vi�e �elija bakterija u mom

tijelu nego ljudskih �elija.

�itav univerzum unutar mene.

�to vi�e prou�avamo ljudski mikrobiom, sve te mikrobe koji �ive unutar nas,

a posebno kada po�nemo razmi�ljati o napu�tanju Zemlje, to vi�e

shvatamo, da bakterije nisu slijepi putnici ve� �lanovi posade.

Morat �emo da povedemo neke od njih sa nama, kada po�emo na drugu planetu.

Koliko su ispred nas, �ta misli�?

Rekao bih minimalno tri, vjerovatno makar �etiri kilometra.

U potrazi smo za najve�im bi�em na svijetu.

Plavim kitom.

Ve�ina vrsta na planeti za svoje pre�ivljavanje

potpuno ovise od njihovog makrobioma.

Nevjerovatno je kako su kitovi i ljudi sli�ni.

Iako mi hodamo po zemlji, a oni plivaju u dubinama,

isti biolo�ki mehanizmi su ovdje u igri.

U stvarnosti je jako te�ko prikupiti podatke o kitovima.

Zamislite da slon zaroni u nacionalnom parku i izroni deset kilometara dalje.

Imamo kita na deset sati.

Svaki put kad kit izdahne, izbaci svoju biolo�ku riznicu.

Palimo motore, �isto.

Kako sakupiti biolo�ke podatke na ne-invazivni na�in?

Odgovor je, specijalni dron.

Naprije 10 m, izgubili smo ga iz vida? -Da, u dobrom si stanju.

Vidim kita sada. -U redu.

U pravcu je, jo� 5 m. 4 metra.

U redu. Zaronio je. Bez rije�i, lijep zaron.

Mo�da mu se nije svidio na� prilaz, ali ne mo�emo znati.

Koliko god da smo uzbu�eni sa ovom alatkom,

trebamo biti na pravom mjestu u pravo vrijeme.

U redu, kit roni oko 9 minuta.

Lansirajmo dron na 8 minuta i spremni smo kad se pojavi.

Nadamo se da �emo dobiti drugi izba�aj.

Dobro izgleda, u pravcu je. Jo� 4 metra.

Izbacuje puna plu�a vazduha, vjerovatno ve�a od folksvagena

za jednu ili dvije sekunde.

Nevjerovatno je.

Pratim ga. -Koja je visina? -Na 4 metra.

Kit izgleda zbilja opu�teno.

Kre�e se veoma sporo.

Bingo.

Dobar posao, dobar posao.

U redu, spremite se za slijetanje, donesite ga ovamo.

To �e biti slinav tanjir.

Znamo da su bakterije iz kitovog stomaka potrebne za varenje,

ali po�injemo da prou�avamo kako mikrobiom

u njihovim plu�ima igra klju�nu ulogu

u borbi sa infekcijama. Ba� kao i kod ljudi.

Postoji svijet bakterija izvan nas i svijet bakterija unutar nas.

Niko ne zna �ta �e se desiti kada se ta dva svijeta razdvoje.

Ali znamo za jednu stvar koju ne mo�emo ponijeti sa sobom.

To je ne�to �to nas dr�i prizemljenim.

Osje�aj na platformi je pun emocija, strah, pritisak, tenzija.

To je ne�to �to volite da radite.

�ak iako znate da mo�ete ubiti sebe.

Imate samo 2,9 sekundi. Bilo �ta mo�e po�i po zlu.

Ako napravite gre�ku u zraku...

To je to, gotovo je.

Svi smo blisko upoznati sa gravitacijom.

Velika masa svijeta nas povla�i dole.

Zovemo to 1 G, to kako nas svijet vu�e.

Mi smo jedina vrsta koja je na�la na�in da pobijedi to.

Mo�da je najmagi�niji trenutak u �ivotu

astronauta kada raketa obavi svoj posao.

Na pravoj ste visini, imate pravu brzinu, motor se ugasi.

U svemiru ste prvi put u �ivotu i nemate te�inu.

Osje�ate se kao da vas ne�to magi�no vu�e ka plafonu.

Zabavno je biti bez te�ine. Ostavlja vam osmijeh na licu.

�elite se igrati sa tim.

Ho�ete da se igrate sa hranom, ho�ete da uradite hiljadu salta.

�elite da u�ete u veliki dio stanice da se mo�ete odgurnuti od zida

i letiti okolo kao Supermen.

�ak i ako se osje�ate kao super-�ovjek,

brzo po�injete da shvatate koliko

ljudskom tijelu treba gravitacija.

Sa gravitacijom, mogu re�i gdje je gore.

Te�ina tijela dok sjedim, te�ina podizanja mojih ruku.

Sve te stvari mi stalno govore koja strana je gore.

Ali �im izgubi� svoju te�inu,

sve to nestane.

To vam stvara mu�ninu.

Osje�ao sam se u�asno kad sam prvi put oti�ao u svemir.

Pomislio sam, je li ovo stvarno zabavno?

Kada po�eli� povratiti, zbilja ni�ta nije zabavno.

Povratio sam prvog dana u svemiru.

Kada ste na Zemlji, gravitacija povla�i

sve te�nosti iz tijela dole.

Kada ste u svemiru, postoji velika promjena te�nosti.

Osje�aj je kao da ste stajali na glavi tri sata.

Gravitacija defini�e koliko na�e srce treba biti i kako

konfiguracija na�eg kardiovaskularnog sistema izgleda.

�itav dizajn ljudskog tijela, skelet ispod, snaga mi�i�a,

je zapravo oblikovan gravitacijom Zemlje.

Mi ne razmi�ljamo o tome, ali mi stalno nosimo te�inu na Zemlji.

Dr�imo uspravno glavu, dr�imo uspravno tijelo, borimo se sa gravitacijom.

Bez gravitacije va�i mi�i�i i va�e kosti po�inju da propadaju.

Imamo ma�ine koje guramo, podi�emo i

raste�emo da nas odr�e u kondiciji.

Neka vrsta simulacije gravitacije.

Ali i sa najboljom opremom za vje�banje koja

je izmi�ljena, izgubio sam oko osam posto

gustine kostiju kroz moje bokove i natkoljenicu.

Moj skelet je po�eo da propada.

�ta efeketi beste�inskog stanja zna�e za me�uplanetarna istra�ivanja?

Ho�e li dugo vrijeme u beste�inskom stanju uni�titi na�a tijela toliko da

budemo beskorisni kada stignemo tamo?

Radimo na tome, ali definitivno nismo jo� rije�ili sve te probleme.

Astronauti. Njihove glave oti�u i povra�aju dosta.

Ne vidite to u filmovima.

Istina je da smo mi dio ove planete.

Ona je ugra�ena u na�a tijela.

Ovdje dole smo njegovani i za�ti�eni.

Ali kada krenemo, bit �emo sami.

Ako �ovje�anstvo �eli da pre�ivi prije

ili kasnije morat �emo da si�emo sa aviona.

Plan B.

Ali onog trena kad stupimo izvan

sigurnosti na�eg doma, mi smo izlo�eni.

Na�e Sunce stalno bljuje radijaciju.

Povremeno se pojavljuju velike solarne baklje, izbacivanje

velike mase koja mo�e zaprijetiti �ivotu na Zemlji.

Zemlja je za�ti�ena magnetskim poljem u atmosferi.

To polje sile poma�e da se odbije smrtonosna radijacija.

To spre�ava da prolazi kroz kroz na�a tijela i da nas poga�a.

Na Me�unarodnoj svemirskoj stanici smo puno vi�e izlo�eni.

Ako nau�nici na Zemlji vide da neka od

ovih velikih oluja sa Sunca dolazi prema nama,

mi idemo u dijelove svemirske stanice koji su najbolje za�ti�eni od oluje

radijacije koja �e pro�i pored nas.

Na nas uti�e ne samo sun�evo

zra�enje ve� i kosmi�ko zra�enje.

�udne stvari se ponekad de�avaju.

Vidite bljeskove svijetla u tami.

Podsjetnik da niste vi�e u Kanzasu.

Kada zvijezda u na�oj galaksiji umre u

ogromnoj eksploziji koju nazivamo supernova,

osloba�a veliku koli�inu energije.

Kosmi�ki zraci putuju kroz svemir u osnovi brzinom svijetlosti,

300.000 kilometara u sekundi.

Tako brzo da kada te male �estice radijacije do�u do Plutona onda stignu

do Zemlje za samo pet sati.

A ako ste iznad zemljine atmosfere,

nema ni�ega da ih sprije�i da udare u va�e tijelo.

Za ve�inu njih niste ni svjesni.

Ali ponekad neka od ovih kosmi�kih zraka pro�e kroz va� opti�ki nerv.

Zbog na�ina na koji je na� vid dizajniran,

to vidimo kao bljesak svijetla.

Ono �to zapravo vidite je kako

radijacija prolazi kroz vas.

Le�ao bih u mojoj vre�i za spavanje i iznenada zap, zap, zap.

Jedan od najboljih lajt-�oua koje sam ikad vidio. Znao sam da to zna�i

da su kroz moju glavu pro�le nabijene �estice.

To mo�e biti prepreka, ta radijacija

pove�ava va�e �anse da dobijete rak.

Ali bukvalno mo�ete dobiti radijacionu bolest na putu.

Ako provedete nedelje ili mjesece ili godine na svemirskom brodu,

morate po�eti da se brinete o mutacijama.

One nadvladavaju mogu�nost tijela da se samo popravi.

Zna�i, na na�em putu prema zvijezdama, znamo da �emo dobiti ozbiljne batine.

Moramo da se pripremimo za to.

Mo�emo po�eti na mjestu gdje Gajgerov broja� tu�e kao �to

bi to radio u misijama u dubokom svemiru.

�ERNOBIL Ukrajina

Uprkos �injenice da je ovo opasno mjesto,

�ernobil pru�a jedinstvenu priliku da

ispitate �ta se de�ava sa evolucionim

procesom kada mu dodate malo dodatne mutacije.

1986.-e sam bio u srednjoj �koli.

Sje�am se te nuklearne nesre�e koja je uzrokovala 400 puta vi�e

nuklearnog zaga�enje nego prva atomska bomba.

Kad je reaktor eksplodirao, bilo je to kao vulkanska erupcija.

Sa radioaktivnim metalom koji je izba�en u atmosferu.

Oni su pali na zemlju na neka mjesta koja su postala vru�e ta�ke.

Do�ete u ovaj pejza� koji je nekad vrvio

sretnim ljudima koji su radili svoj posao.

To vam daje jeziv osje�aj.

Stvarno morate pogledati okolo i vidjeti na �ta je uticalo.

Mnoge od paukovih mre�a razapetih po ku�ama u selima

su veoma neobi�ne.

Neke od mre�e izgledaju izuzetno neuredne.

Bile su nepravilne. Imale su velike rupe u njima.

Pauci imaju problem da ispletu normalnu mre�u.

Ne mijenja se samo pona�anje.

Neka od bi�a su �ak po�ela izgledati druga�ije.

Stjenice je lako propustiti. Ako ih pogledate odozgo,

vidjet �ete da li�e ne afri�ku masku.

Dva velika oka, nos i brada.

Zbog te simetrije, veoma je lako otkriti devijacije.

Jedan od mojih kolega je podigao jednu, "Vidi Time, ovo je mutant".

Ova buba nema jednu od ta�aka.

Po�eli smo sakupljati koliko god buba smo mogli na�i.

Bube sa neobi�nim obrascem boja smo

na�li samo u podru�jima visoke radijacije.

Ovo je va�nije od promjene va�ih oznaka.

Mutacije vas mogu ubiti.

Ljudi u svemiru imaju veliki problem.

Zna�i otkazujemo misiju? Ne tako brzo.

Mo�da postoji rije�enje.

Jedno od najupe�atljivijih, neo�ekivanih zapa�anja

je da su neke vrste uspjele da se prilagode.

Neke od bakterija tamo su imale hiljade generacija od incidenta

i postale su vi�e otporne na radijaciju.

Kao vrsta, ljudi su zainteresovani za pro�irenje svojih horizonata.

Odlazak u svemir, odlazak na druge planete.

Ako uspijemo bolje razumjeti odbranu kori�tenu od organizama,

to nam mo�da bude koristilo da znamo za�tititi ljude.

I na ovom kamenu, kao i u vanjskom svemiru.

Putnik na Mars mora pre�ivjeti 9 mjeseci u

svemiru i putovanje od 48 miliona kilometara.

Jednom kad stignu tamo, suo�it �e se sa najve�im izazovom od svih.

A ovaj put, to �e biti li�no.

Jedna od omiljenih stvari koje vidim iz svemira je tempo koji znam.

Znate, negdje gdje sam odrastao.

Grada gdje ste ro�eni.

Ili gdje sam se o�enio ili gdje sam i�ao na odmor.

Lijepo je imati sje�anja, kao da odmotavate poklon.

�to dalje odlazite od Zemlje, jedan od zna�ajnih problema je,

kako o�uvati mentalno zdravlje posade kada

ste tako izolovani od ostatka �ovje�anstva?

Ne znamo koliko �e te�ko biti za ljude da napuste Zemlju.

Mislim, mi smo dio Zemlje.

Tamo ste upravo uklonjeni iz �ovje�anstva na toj

udaljenosti, van planete ste i osje�ate se isklju�enim.

Rekao bih da sam u nekoj vrsti zatvora.

Nisam uradio ni�ta lo�e, ali sam u zatvoru.

Da sam komandir i idem na Mars, rekao bih posadi,

"Zemlja je sada iza nas. Mi smo sada Marsovci".

�ive li zbilja oni u 90 m2 preko 130 dana?

Nakon okon�anja polovine misije, osje�am krajnju nevjericu.

Sa prirodom izolovane i zatvorene sredine, mi smo efektivno zarobljeni.

HI-SEAS je skra�enica za Havajsko

istra�ivanje svemira i simulaciju.

�elimo znati kako da odr�imo ljude sigurnim i sretnim u svemiru.

Mogu li ostati prijatelji, ne poludjeti?

Raditi dobro skupa dvije ili tri godine koliko

treba da se ode na Crvenu planetu i vrati nazad.

Kontakt. Testiram, jedan, dva, tri.

Idemo sa izlaznim protokolom.

Po�injete da mislite koliko je te�ko

�ivjeti na Marsu, sva ta tehnologija,

svi ti problemi koje morate savladati samo da obavite �etnju.

Jedan od najve�ih izazova za svemirska putovanja nije uop�te tehni�ki.

To je ljudska ranjivost.

Ne vidite okeane, ne vidite stabla palmi.

Samo vidite tu crnu i crvenu lavu.

Prva opasnost na Marsu nije razli�ita gravitacija.

Ali jeste ograni�enje.

Izolacija od va�e porodice i prijatelja.

Iznena�ena sam koliko je stres uticao ne samo

na to kako sam se osje�ala ve� kako sam postupala.

Biti udaljen od va�e porodice i prijatelja

mo�e biti te�ko, �ak i na nedelju ili dvije.

�ivot na Marsu je potpuno druga vrsta razdvajanja.

Vi ste pionir.

Nikad vi�e ne�ete vidjeti svoj dom.

Sve �to �ete ikad imati ste ponijeli sa sobom.

Ostalo? Morat �ete koristiti ono �to na�ete.

Sre�om, to je ne�to u �emu su ljudi prili�no dobri.

Po�eo sam raditi sa mojim ocem sa 16 godina.

Nau�io me je kako da ispravno kopam zemlju

kako da dodam vodu i pravilno izmije�am.

Idemo momci, krenite.

Kao �ef, moram provjeriti kvalitet blata,

ako je previ�e suho ne mo�emo praviti cigle.

Kada skupimo barem 1000 cigli, po�injemo graditi.

Grad Ben Hadau je izgra�en isklju�ivo od zemlje.

Ni�ta nije donijeto sa strane.

Otac mi je rekao da su zgrade koje stoje ovdje

tu jo� od 11. vijeka.

Ve� koristimo simuliranu marsovsku pra�inu

da shvatimo kako sagraditi naseobinu,

negdje pored na�e planete.

Definitivno preduzimamo prvi korak.

�ak i ako pre�ivimo putovanje i napravimo mjesto sli�no domu,

to i dalje ne zna�i da mo�emo spasiti na�u vrstu.

Zato jer kada budemo tamo, mogli bi se pretvoriti u ne�to drugo.

�ivot prirodno nastoji da se smjesti gdje su najbolji uslovi za to.

Iz orbite mo�ete vidjeti gdje smo odlu�ili da se smjestimo.

Ti obrasci ljudskog naseljavanja se stalno ponavljaju.

Neki dijelovi svijeta su tako po�eljni da nema dovoljno

zemlji�ta da podr�i sve koji �ele da �ive tamo.

Uzeli smo prirodu i izmijenili je, u�inili smo

Zemlju pogodnijom za �ivot vi�e ljudskih bi�a.

Ne razmi�ljamo o tome, ali smo zna�ajno teraformirali Zemlju.

Farmerska polja, terase, brane koje smo podigli.

Kada odemo negdje drugo, neizbje�no �emo morati raditi istu stvar.

Ali istovremeno, pod uticajem smo okoline oko nas.

Ona nas oblikuje.

Va�e tijelo stalno mijenja sebe i prilago�ava

se za najbolje rezultate u okolini u kojoj se nalazi.

Obi�no lovim

grupera, suri i barakudu.

Bad�oi �ive u vodenom svijetu.

Njihova djeca prije proplivaju nego prohodaju.

Nemaju potrebe za za�titnim nao�arima ili rezervoarima

kiseonika, njihova tijela su nau�ila da �ive bez njih.

Tako smo dobri u ronjenju

jer nam je to znanje bilo

preneseno od na�ih predaka.

Na dnu mogu zadr�avati dah

oko 3 minute.

Razlike ide i dublje.

Kao djeci, so�iva u njihovim o�ima se adaptiraju tako

da je njihov podvodni vid dvaput o�triji nego na�.

Prili�no zgodno kad lovi�.

Ljudi se mogu prilagoditi u kratkom roku.

Na du�i rok... evoluiramo.

Mo�da tamo postoji Goldilok planeta, druga Zemlja.

Ako postoji, provest �emo �ivot tamo.

�ta se mo�e desiti generacijama ro�enim u svemiru?

Jedan od na�in da testiramo je da uzmemo

�ivotne forme sa zemlje koje imaju veoma brz

�ivotni ciklus, odnesemo ih na svemirsku

stanicu i vidimo kako se razvijaju.

Meduze imaju male senzore, kao kosu.

Preko njih znaju o gravitaciji koja strana je gore.

Neka vrsta sistema za ravnote�u kakvu mi imamo u srednjem uhu.

Kada odnesemo meduzu na svemirsku stanicu

one se ne razvijaju normalno.

Kada ih vratimo na Zamlju, one ro�ene u svemiru

ne mogu odrediti koja strana je gore.

To je otre�nuju�e saznanje, dolazak u novi dom mo�e

nas izmijeniti na na�ine koje ne mo�emo predvidjeti.

Uvjeren sam da bez obzira sa �im se god

suo�imo tokom ovog nevjerovatnog putovanja,

na�i �emo na�in da pre�ivimo.

Ali postoji cijena.

Ono �to podrazumjevamo pod "nama", mo�e postojati samo ovdje.

Ne�emo vi�e biti Zemljani kada do�emo tamo.

Postat �emo vanzemaljci.

Ponekad ne�to mo�emo vidjeti samo sa distance.

Niko nije postao nostalgi�an ostaju�i kod ku�e.

Zemlja je bila na� stalni saputnik.

Bila je tu kad je prva �elija trepnula u

�ivot, i sada kada se okre�emo zvijezdama.

Ona je u na�im kostima.

U na�im crijevima i na�im umovima.

Mo�da �emo jednog dana oti�i sa ovog �udnog kamena.

Ali nikad ne�emo ovaj kamen odvojiti od nas.

Idu�i put...

Kako je na�a rajska planeta napravljena od strane �ivota.

prevod i obrada dragans