Original subtitles

Pri�at �u vam o najnevjerovatnijem mjestu.

Moglo bi biti naj�udnije mjesto u �itavom univerzumu.

Puno te�nih stijena, kristalnih pe�ina i stranih pejza�a.

I znate �ta?

Hodate po njemu.

Mislimo da znamo na� dom, ali kad ga vidimo iz svemira pogodi vas.

Stvarno bih volio da su svi mogli vidjeti svijet onako kao �to sam ja

imao priliku da ga vidim.

Prvo pogledate i zbilja se za�udite onim �to vidite.

Kao da sam �ivjela �itav �ivot u polu-zamra�enoj sobi i neko

je upalio svijetla.

�ivi, di�u�i, planet koji radi.

Tako je �udesno nevjerovatan, a ipak je tu.

Osam astronauta, sa preko 1000 provedenih dana u svemiru,

nam mo�e re�i kako im je boravak tamo gore

pomogao da istinski spoznaju �ta se de�ava ovamo dole.

�udne veze.

Skori proma�aji.

Sretne pauze.

To gradi na� �udesni svijet.

Naj�udnije mjesto u �itavom univerzumu bi moglo biti ba� ovdje.

�UDNI KAMEN

Spremni ste jutros, a?

Idemo. Zabavite se. Idite.

Uzimamo Zemlju zdravo za gotovo.

Idemo, idemo. Idemo.

Uzimamo mnogo toga zdravo za gotovo.

U stvari, ima jedna stvar koja dolazi prirodno da i ne razmi�ljamo o njoj.

Disanje.

Da, idemo. Idemo, idemo.

Ali da znate barem pola od onoga �to treba da se

napravi kiseonik koji trebamo, oduzelo bi vam dah.

DAH

�elite znati o disanju?

Upitajte ovog �ovjeka.

Moja prva svemirska �etnja, dr�anje za vanjsku stranu broda,

je bila ni�ta osim zvuka mog vlastitog disanja.

U mojoj ruci je �itava veza sa mojoj cijelom istorijom.

Svim �to je ljudsko, svakom pri�om koja se odvija na povr�ini svijeta,

svakim koga sam ikad sreo, sa �itavim univerzumom u drugom pravcu.

A onda...

sam krenuo.

Tada stvarno cijenite zna�aj

te tanke plave linije.

Sadr�i sve �to nam je va�no.

Sadr�i �ivot.

Onda je Hjuston pozvao da se vratimo na posao, i zgrabio sam rukohvat,

ali dok sam radio, iznenada...

Osjetio sam ubodni bol u mom lijevom oku.

Kao da me neko ubo.

Moje oko se samo zatvorilo i po�elo suziti.

Ali problem je, bez gravitacije, suze ne padaju.

Suza postaje sve ve�a i ve�a.

Postala je malo jezero vode koje je pre�lo preko

mosta od mog nosa...

U moje drugo oko.

Pa sam pozvao Hjuston, "Hjuston, imam problem ovdje. Ne mogu vidjeti.

Oslijepljen sam na oba oka".

"�ta je rekao? Slijep je?"

Hjuston je provjerio sve simptome i rekao...

"Mo�da je u pitanju najgora vrsta problema.

Mo�da ima� kontaminaciju u svom odijelu".

"Morat �e� je izbaciti".

Posegao sam gore, okrenuo mali ventil, otvorio ga i iznenada sam mogao �uti,

"ssssss, sssss".

Dok je moja zaliha kiseonika �ikljala u prazan vakum svemira.

Nema ni�eg prirodnijeg od disanja.

Ipak, barem koliko znamo, ovo je jedina planeta na kojoj se to de�ava.

Jedina planeta sa okolinom bogatom kiseonikom.

Bez toga, �ivot bi li�io na ne�to sasvim drugo.

Dalol Etiopija

�ekaj. Provjeri nivoe.

Vodonik-sulfid. 65 ppm.

Ljudi misle da sam lud �to dolazim ovdje.

Ovo je Felipeovo omiljeno mjesto.

Iako zna da je zrak otrovan.

Zemlja pljuje kiselinu i nema svje�e vode.

Ptice ne pjevaju ovdje.

Insekti ne lete.

Biljke ne rastu.

U redu. Idemo.

Budite pa�ljivi, kora je veoma tanka ovdje.

Te�ko je zamisliti manje gostoljubivo mjesto.

Ali Felipe je na�ao jednu stvar koja ovaj pakao naziva svojim domom.

I ne koristi kiseonik.

�ivi u jezeru kiseline.

Ima ih hiljade u testnoj bo�ici.

Postoje bakterije koje �ive od te�kih metala, ali one su jako male.

Bez energije kiseonika, �ivot ne mo�e narasti na vi�e od vrha �iode.

Da Zemlja nema kiseonika, �ivot bi bio potpuno druga�iji.

Ponekad je te�ko zamisliti koliko je va�an kiseonik za nas,

kao na�in da se oslobodi energija.

Svaki put kada udahnem, smjesa bogata kiseonikom

mije�a se sa hranom koju sam pojeo i stvara energiju.

Energijom koja omogu�ava ve�im, kompleksnijim vrstama da postoje.

Na�a zemlja doslovno pr�ti od �ivota, pa kako je onda tamo

dovoljno kiseonika za svakoga?

Odgovor nas vodi do nekih prili�no iznena�uju�ih stvari.

Ogromne pje��ane oluje, sitne pahuljice, lete�e rijeke,

i najva�nija �iva stvar za koju nikad niste �uli.

Ali po�inje u pustinji.

Danakil Isto�na Afrika

Pustinji napravljenoj od soli.

Moja porodica ovdje dolazi generacijama.

Moj otac, moj djed, njegov otac.

Niko ne zna koliko dugo.

Obavljam ovaj put svaki mjesec, jo� od kad sam bio mali dje�ak.

Ljudi ovdje zavise od ove pustinje kao i mi.

Ali ne zbog soli.

Pje��ane oluje mogu biti prili�no zapanuju�e kad ih vidite iz svemira.

Ponekad su ogromne.

Vidio sam malo pje��anih oluja kako duvaju i nekako izgledaju te�ke.

Ova ne bi trebala izgledati te�ka.

To je zapravo �itava Isto�na Afrika prekrivena tankom braon pra�inom.

Dok sam bio u orbiti, nisam mogao sa�ekati da se ponovo vrati.

A kada smo bili nazad, ono �to je bilo iznad Afrike je sada

bilo iznad Atlantika.

U narednoj orbiti sam vidio kako udara u obale Ju�ne Amerike.

Amazon Brazil

Svake godine preko 27 miliona tona afri�ke pra�ine koju mo�emo vidjeti

iz orbite pada iz neba na sliv Amazona.

Ispostavilo se da je to savr�eno gnojivo.

Dok rastu, biljke i drve�e pretvaraju ugljen dioksid u kiseonik.

Jedno drvo mo�e proizvesti dovoljno kiseonika za dvije osobe.

A Amazonska ki�na �uma

je deset puta ve�a od Teksasa,

proizvode�i 20 puta vi�e kiseonika nego svi

ljudi na povr�ini Zemlje mogu utro�iti.

Ali ni jedan dah toga ne napu�ta Amazon.

Ima toliko mnogo �ivih bi�a u Amazoniji da �ivot tamo koristi sav

taj kiseonik.

Sve ove godine sam mislio da su ki�ne �ume plu�a planete.

Naravno da one proizvode mnogo kiseonika, ali ga svega iskoriste.

Ki�ne �ime nam poma�u disati, ali ne zbog zraka.

Postoji rijeka u Amazonu, ne ta, postoji

jedna druga rijeka, rijeka na nebu.

Za ve�inu stvari, poznajem ovaj svijet stoje�i na njegovoj povr�ini.

Mislim, bio sam na vrhu Empajer Stejt zgrade,

ubacio nov�i� u teleskop i �ak sam sko�io par puta iz aviona.

Ali to nije ni�ta.

Me�unarodna svemirska stanica se vrti na 300 kilometara visine.

Kad god smo imali slobodnog vremena na brodu, poku�avali

smo da gledamo kroz prozor i da pravimo fotografije.

Tokom moja tri svemirska leta, napravio sam 45.000 fotografija.

Neki dijelovi svijeta su laki za fotografisanja,

kao unutra�njost Australije.

Uvijek je sun�ano tamo.

Ali ima dijelova koje ne mo�ete skoro nikad dobro fotografisati.

Jedan od njih je Amazonski sliv.

�to vas natjera da pomislite...

�ta se de�ava tamo dole?

Amazonija Brazil

Zadnjih deset godina, Roza radi u Amazoniji,

otkrivaju�i iznena�uju�e na�ine na koje

ki�na �uma poma�e �itavoj planeti da di�e.

Dopremamo osjetljive mjerne instrumente

i stavljamo ih na ne�to veoma posebno.

Nije sa �alila oko onog "posebnog mjesta".

Ovo je najvi�a struktura u Ju�noj Americi.

Roza je dvaput poku�ala da se popne na toranj,

ali nikad nije uspjela da do�e do vrha.

Prvi put je bila grmljavinska oluja i morala sam se vratiti nazad.

Drugi put su me noge izdale.

Ovaj put �u uspjeti i uzbu�ena sam.

Bio je to prili�no dobar uspon, ali se jo� ne�to penje.

Da mo�ete pogledati unutar drve�a...

Vidjeli bi kako se voda isisava iz �umskog tla.

Kada voda do�e do vrha, kombinacija sunca i vjetra,

pretvara je u mo�nu rijeku.

Lete�u rijeku.

Sa ovim tornjem mo�emo mjeriti koliko je velika ova lete�a rijeka.

Da je to normalna rijeka, bila bi najve�a na planeti.

Ve�a i od Amazona ispod.

Rijeka oblaka te�e Ju�nom Amerikom,

skrivaju�i sve ispod sebe.

Dok ne udari u zid.

9.000 kilometara dug i do 6 kilometara visok.

Ande.

Oblaci se kondenzuju u kapljice, koje onda jure niz padine i

teku direktno u sliv Amazona.

Erodiraju�i rijeke i pretvaraju�i ih u sediment.

Dok se svi ovi sedimenti ne istovare u okean i �itav drugi svijet.

Te sedimente �eka izvandredan organizam,

�etiri puta tanji od ljdske dlake.

Naziva se dijatomeja (silikatna alga).

Diatomeje su tajna snabdijevanja Zemlje kiseonikom.

Koriste silicijum iz zemaljskih stijena da stvaraju nove lju�ture,

�to im omogu�ava da se reprodukuju.

Njihova populacija se udvostru�ava svakog dana.

Onda po�inju da fotosinteti�u.

Svaka po�inje da proizvodi kiseonik.

Udahnite.

Sada jo� jednom.

Pomislite o ovome:

jedan od ovih udisaja je potpuno obezbje�en od

ovih malih drugara ispod mora.

Gledaju�i okeane iz svemira, ponekad vidite lokalna podru�ja koja su

potpuno druga�ije boje.

�udesno je kako je ono �to gledate mikroskopski �ivot.

Cvjetovi dijatomeja razli�ito reflektuju

svijetlost, pa se vide iz svemira.

Najve�i koji mislim da sam vidio je bio ogroman.

Pokrivao je stotine kilometara.

Znate, kad plivate u okeanu ne primje�ujete dijatomeje oko vas.

Ali kad ste u svemiru, vidite �ive boje �ivota.

Predivno je, plavo i zeleno.

Ali tako�e, te stvari nas odr�avaju �ivima.

Ali znate �ta?

Dijatomeje su va�ne ne samo zbog onoga �to rade kad su �ivi,

ve� tako�e �ta rade jednom kad umru.

Proveo sam 166 dana izvan svijeta.

Ispod tebe, planeta je tiha,

intimno se otkrivaju�i za tebe,

sve vi�e i vi�e, svakim okretom oko nje.

Iz svemira, Zemlja je definitivno Plavi planet.

Skoro svugdje gdje postoji voda, postoje i dijatomeje.

Ima ih bilione u svakom okeanu,

i ne mogu se svi oslanjati na lete�e rijeke.

Pa dijatomeje �irom svijeta moraju na�i nutrijente na druge na�ine.

Neke prili�no daleko od tropskih ki�nih �uma.

U redu momci, krenite.

U redu, da, usporite...

Svalbard Norve�ka

Mo�ete stati ta�no tu, da.

U redu.

Ovi gle�eri su neobi�ni.

Mogu da kliznu iznenada.

Ipak previ�e da to vidimo u realnom vremenu, ali dovoljno brzo da �ujemo.

Ako znate kako da slu�ate.

Ponekad se kre�u 300 puta br�e od normalnog ledenja�kog tempa.

Hajdi mo�e �uti kako udaraju u veliku koli�inu kamenja, dok mrve svoj put

kroz dolinu.

Kada led sretne more, pravi poznat zvuk.

Zvu�e kao ri�ine pahuljice.

To je zvuk mjehuri�a koji izlaze iz leda dok se on topi ispod povr�ine.

Pucketanje je upozorenje za tim.

Ledeni zid �e pasti.

�ujem pove�anu aktivnost, trebate se vratiti nazad, u redu?

Samo jedan kolaps baca hiljade tona leda u more.

A ta smrvljena stijena je savr�ena hrana za dijatomeje.

Vrijeme za klopu dijatomeja.

Ponekad se ovi gle�eri kre�u vrlo brzo, istovaraju�i tone i tone

nutrijenata u more.

�to izaziva ludilo za hranom i eksploziju populacije.

Ali onda, brzo kao �to je i po�elo, vrijeme hranjenja je gotovo.

Gle�eri se zaustavljaju i le�e mirno, ponekad dekadama.

Uspon postaje krah.

Kada nestane hrane, cvijetovi blijede i ve�ina dijatomeja umire.

Njihova tijela lagano padaju na dno okeana.

Gdje prave pokriva� debeo pola kilometra.

Zovemo to "morski snijeg" i to je ono na �ta li�i.

Snje�ne pahuljice.

Ali za razliku od pahuljica,

one se nikad ne tope i nakon miliona godina morsko dno se podi�e.

Nivo okeana pada i okeansko dno postaje slana pustinja.

Pustinja koja bude oduvana do Amazonije.

To je nekad bilo morsko dno.

A pra�ina koja �ini da ki�na �uma buja?

Ljuske dijatomeja.

To samo pokazuje kako je sve nevjerovatno povezano.

Nema ni�ega na jednoj strani planete �to nije povezano

na neki na�in sa drugom stranom planete.

Zapanjuju�e je kako svi sistemi dole moraju raditi zajedno

da bismo mi disali.

�to je sjajno.

Ali potrebno je samo malo da zbr�kate kiseonik

da bi stvari postale zbilja lo�e.

Tri, dva, jedan.

Lansiranje, lansiranje.

Iako plovim 100.000 milja, osje�am se jako mirno

Planeta Zemlja je plava i nema ni�ta da se uradi

Volim to �to Zemlja ima plavo nebo.

Mo�ete vidjeti sve razli�ite nijanse toga, znate,

dubina toga i na�in na koji se boje mijenjaju

blizu horizonta i to je ono �to di�emo,

i �to nas odr�ava �ivim.

I nekako vas natjera da se zamislite i to je zbilja, zbilja duboko.

Kao da to ide u beskraj.

Ali kada se ukrcate na brod i pogledate ravno dole,

atmosferu jedva da i vidite.

Jedino kada pogledate na horizont mo�ete vidjeti koliko tanka

je zapravo na�a atmosfera.

Najtanja od osjetljivih plavih linija.

To je zato jer gravitacija Zemlje povla�i svaku od tih

molekula zraka i pritiska je ka tlu.

Ali �to vi�e se penjete, postaje sve tanja.

To je kao da povu�ete �icu na gitari.

Kada se nota zaustavlja?

Na�a atmosfera je kao ova �ica na gitari.

Smanjuje se i smanjuje kako idete gore.

Ono �to iznena�uje je koliko se ovo brzo de�ava.

Ta plava linija je tako tanka da mo�ete

pje�ke do�i do mjesta gdje kiseonik ponestaje.

LA RINKONADA Peru

Biti doktor u La Rinkonadi zna�i da imate 25.000 pacijenata,

koji stalno �ive u gradu na visini baznog kampa Everesta.

Dobar dan g�o Angelika.

Di�ite.

Ve�ina pati od problema sa plu�ima.

Ovdje ima svega pola normalne koli�ine kiseonika.

Kada su �panski naseljenici prvi put

stigli ovdje, manjak kiseonika je ubio mnogo

njihovih beba na poro�aju.

Ljudi ipak �ive ovdje.

I dalje rade ovdje.

Zato �to u ovim planinama, ima ne�to �to je privla�ilo ljude kroz istoriju.

Obe�anje zlata.

Ovo je ipak granica.

Ljudi ne mogu �ivjeti na ve�oj visini.

Bez dovoljno kiseonika, na�i organi se mogu ugasiti.

To se mo�e desiti iznena�uju�e brzo.

Tako da astronauti zapravo treniraju da prepoznaju

sopstvene simptome nedostatka kiseonika.

Hipoksije.

U mom slu�aju, postoji mala vrtoglavica.

Moj vidno polje po�inje da se pomalo su�ava.

Boje postaju pomalo krhke,

kao mo�da odre�en na�in slikarske tehnike

kori�tenja samo primarnih boja.

Zvukovi se pomalo mijenjaju.

Postaje pomalo stakato, neka vrsta

�ustrog zvuka na sva�emu oko mene.

�im sastavim sve ove stvari zajedno,

shvatam da mi ponestaje kiseonika.

Hjuston, imam ozbiljan problem ovdje.

Ozbiljan problem. Slijep na oba oka.

"�ta je rekao"? Ne mo�e vidjeti, o�isti svoj kiseonik.

Moj dragocjeni kiseonik.

Nisam bio siguran kako �e to ispasti, ali �im je kiseonik i�ikljao vani

kroz ventil za �i��enje, suze koje su izlazile iz mojih suznih kanala

su polako po�ele isparavati.

Moj vid je se polako po�eo vra�ati, malo po malo,

a ono �to je sve uzrokovalo je bilo prili�no jednostavno.

To je bilo sredstvo za odmagljivanje na mom vizoru

koje je pokupilo vodu iz mog odijela i do�lo u moje oko.

Sa sigurno��u sam mogao do�i do mog ventila i zaustaviti izlazak

izlazak mog dragocjenog kiseonika u ostatak univerzuma.

Od vitalnog je zna�aja da imamo dovoljno

kiseonika, ali previ�e mo�e isto biti opasno.

Mo�ete to vidjeti kada duvate na malu vatru.

Samo duvanjem malo kiseonika pretvara ovu malu iskru u plamen.

Isto va�i i za �itavu planetu.

Porast nivoa kiseonika mo�e zaprijetiti �ivotu na Zemlji.

Prije 300 miliona godina, bilo je mnogo vi�e kiseonika u atmosferi.

Toliko da je �itava planeta izgorjela.

Nemojte misliti da je opasnost pro�la.

Previ�e kiseonika i spr�eni smo.

Previ�e i gu�imo se.

Hodamo po konopcu sa smr�u na obje strane,

i ba� kao i hoda�a po u�etu,

jedino �to nas mo�e spasiti je balans.

Balans je krucijalan

za atmosferu i za �ivot sam.

Stvar je, ne razumijemo potpuno kako Zemlja to uspijeva.

Usprkos dijatomejama koje �ekaju na gle�ere i ju�noameri�ko drve�e

koje �eka na afri�ku pra�inu,

i uprkos �injenici da se ljudska populacija stalno pove�ava,

relativna koli�ina kiseonika u atmosferi

je bila iznena�uju�e konstantna.

Milione godina, kiseonik �ini 20,95% na�e atmosfere.

Ta�no 20,95%.

Sve se nekako baferi�e i odr�ava stvari prili�no stabilnim.

PATUM TANI Tajland

�ivot je povezan, ni�ta ne postoji u izolaciji.

Svaka stvar na Zemlji doprinosi svemu drugom.

Ovaj festival je �itav oko proslavljanja balansa.

100.000 budista se skuplja ovdje za festival Maga Pud�a.

Svaki pali svije�u.

Oni proslavljaju svojim plamenovima u hramu napravljenim od milion Buda.

Tragamo za ravnote�om da na�emo

isti mir i balans kao i Zemlja.

Svaki udah koji napravimo, 16 u minuti,

23.000 udaha na dan,

svaki udisaj, svaki izdisaj tog dragocjenog kiseonika

bi se ne bi mogao desiti bez zemlje, vode, vjetra i vatre.

Cijela planeta radi kao jedan da stvori tu tanku bijelu liniju.

Oznaka �ivog svijeta kakvu nismo vidjeli nigdje u univerzumu.

Stvarno bih �elio da svako mo�e vidjeti svijet na na�in koji sam

ja imao prilike da ga vidim.

Morate se istrgnuti od �u�enja i �udnovatosti njega.

Ljepota svemirskog leta je da se vratite nazad

sa stvarnim osje�ajem da je Zemlja jedno mjesto,

jedno zajedni�ko mjesto.

Svi smo posada na tom istom brodu.

Nismo samo rijetki, nismo samo posebni,

mi smo jedinstveni i to je ono �to �ini ovo jednim �udnim kamenom.

Idu�i put u "�udnom kamenu"...

Na�a rajska planeta je proiza�la iz sudara, pokolja i haosa.

A taj udar nas i dalje oblikuje.

prevod i obrada dragans