All language subtitles for 16 - Inside the Reich (Germany 1940тАУ1944)

Berlin u ljeto 1940
pozdravlja pobjedu iznad o�ekivanja.

Vojnici Tre�eg Rajha su se
vra�ali ku�i nakon samo jedne godine rata.

Pokorili su Francusku.

Centralna i sjeverna Evropa
je tako�e pala.

Ove mase su u deliriju
sa likovanjem i olak�anjem.

Okrenuli su se njihovom Fireru
u pomami zadovoljstva.

Oni nisu �eljeli rat.
Bojali su se poraza.

Sada smatraju da je rat gotov

i oni su se radovali.

Mu�karac je do�ao ku�i.

Potamnili su i bili zdravi,
a samo ih je nekoliko poginulo.

Krenula sam u kupovinu

kad mi je neko rekao,
"Zar ne �uje� buku?"

I onda sam vidjela vojsku koja se
vra�a i prolazi pored nas.

Pa sam kupila �iniju vi�anja
i otr�ala tamo.

Bilo nam je svima drago.

Slu�ali smo tako puno o I Svjetskom ratu
i tim u�asnim bitkama

i o tako puno poginulih.

Osje�ala sam vrstu nacionalnog
ponosa �to smo rat zavr�ili tako brzo.

U gradovima nedirnutim ratom,

Nijemci su te�ko mogli
osjetiti da je rat po�eo.

Bilo je racionisanja, �ak i nesta�ica,

ali da bi odvratio pa�nju od toga,
re�im je propagirao u�ivanje, luksuz.

Rosamunde

Dok su Britanci proglasili
neozbiljne stvari nemoralnim,

nacisti su poku�avali da poka�u
da se luksuz pro�irio.

Obe�anja su bila njihova propaganda.

Oni koji su predvodili ratne napore
su povjerovali u sopstvena obe�anja.

Samo je mali broj vidio dalje.

Negdje u avgustu je nare�eno

da se ve�ina proizvodnje zaustavi

ili minimizuje ili ne�to tako.

I postojala je neka vrsta euforije
da je rat bio, kako da ka�em, gotov.

Nisam uop�te u to vjerovao.

Ne, mislio sam da poznajem Britance

i smatrao sam
kako �e oni ovo nastaviti

i da �e se Sjedinjene Dr�ave
uklju�iti u rat,

i stoga svaki napor
treba da se u�ini

da se pripremimo za dugu blokadu.

Hitler nije imao planova
za duga�ki sukob,

nije bilo priprema za potpunu
mobilizaciju svih proizvodnih kapaciteta.

Njema�ka industrija je bila osmi�ljena
za "blickrig" rat.

Re�im je i dalje pu�tao da fabrike
prave mirnodopske proizvode.

Radnici, pokoreni,
ali ne potpuno preobra�eni,

su gledali u dolaske i odlaske
nacisti�kih prin�eva bez entuzijazma.

�eljeni da budu voljeni,
nacisti su davali i davali.

Za 1940, ministar propagande
dr Gebels je bio "Bo�i�ni otac".

Davao je djeci. Davao je majkama.

U Berlinu, novi film
"Majka ljubav" premijerno.

Na predlog
ministra Rajha dr. Gebelsa

pozvano je 1.200 dobitnica NSV...

Dame sa velikim brojem djece

su pozvane na premijeru filma
Majka ljubav,

re�imsku himnu za porodi�nu
i narodnu zajednicu.

To je, to je zaista nam sa nebesa
pomo�, da pomogne najbolje �to mo�e.

On �e razgovarati sa Bogom.

I zato �to je tako smije�an
i svi an�eli se smiju...

Na svojim prsima
one nose "Nacisti�ki maj�inski krst".

Dje�ja kolica su tenkovi doma�eg fronta.

Vlada se nadala
znatnom pove�anju nataliteta.

Sretne bebe, sretne budu�e majke

i veoma posebna, sretna muzika
koja opija naciju.

Veliki osmjeh nalijepljen na lica
naroda,

jo� uvijek u dilemi i nervoznog,
je bio �iri nego ikad.

Svi su morali nau�iti da u�ivaju u
timskom radu Hitlerove narodne zajednice.

�etrnaest sati i jedna minuta.
Izvje�taj Vermahta.

Radio je bio instrument

preko koga su nacisti �irili svoju
propagandu od po�etka.

Njihova emitovanja na stranim jezicima,

tehni�ki �udesna
ali groteskno neuvjerljiva,

su halapljivo vapila za istomi�ljenicima vani.

Sada �ete �uti njema�ki ratni kominike.

Ali je slu�anje
stranih stanica bilo zabranjeno.

Mnogi, kao propagandni komi�ari
Tran i Hele,

su se raspravljali oko dobijanja
slike o vanjskom svijetu

i rizika zatvorske kazne.

To zna�i zatvor!

�ak i ako niko ne zna za to?

Nije u tome stvar;
Dobri Nijemci to ne rade.

Ali moram da znam
�ta se de�ava.

Misli� da strane stanice
emituju istinu... ne budi lud!

Zar ne zna� kako oni rade?

�itava njihova svrha je
da oslabe na� moral.

Ali ja sam dovoljno star
da razlikujem istinu od la�i.

...ZA SLU�ANJE
STRANIH RADIO STANICA...

KAZNA JE
DVIJE I PO GODINE ZATVORA.

Ako smo slu�ali strane stanice,
�to smo uvijek radili,

smanjili bi veoma zvuk i
sjedili smo vrlo blizu aparata.

I sje�am se jedne posebne situacije
kada je moj sin,

koji je bio mali �kolarac,

rekao mi je da ima
vrlo smije�nu pri�u da mi ispri�a,

kako majka njegovog prijatelja
tako�e slu�a radio

sa uhom naslonjenim na njega
kao �to sam i ja radila.

Iznenada sam shvatila
da ja nju mogu poslati u zatvor

a ona mene mo�e poslati u zatvor,

jer su ova dva djeteta
pri�ala o tome.

Kao geografija i ostalo,

naci �kole su bile obavezne
da dodaju posebno gradivo.

Djeca su podu�avana
sa slikama i mjerama

dimenzijama zdrave Arijevske rase.

Zvani�ni filmovi su pripremali Nijemce

za posljedice ako se ne
o�uva �ista rasa.

Du�evno bolesni,
ozna�eni kao lo�e sjeme,

su slati u eksperimentalne gasne komore.

Njema�ki narod ne mo�e zamisliti...

da se patnja nastavi.

Kako se brinuti za maloumne

ni�e nego �ivotinje

dok oni i dalje odgajaju
unesre�enu djecu.

O�igledno...

zaustavljanje njihovog uzgoja
�e biti humano.

Ali sada, bar jednom,

Nijemci su shvatili �ta se de�ava
i protestovali.

Biskup Galen od Minstera
je napao eutanaziju sa propovjedaonice.

Program je zaustavljen na neko vrijeme.

Kontrolisana �tampa
je izbjegavala ove nedoumice.

Neke novine su ve�inom
bile samo listovi papira sa mr�njom i la�ima.

Neke su provla�ile
kritiku izme�u redova.

Nijedne od njih nisu zadovoljavale
ljude koji su i dalje bili prili�no obrazovani.

Bio sam veoma frustriran

jer nigdje nije bilo
dozvoljeno da se otvoreno iznese mi�ljenje.

Li�no sam bio pomalo sretan

kad sam bio pozvan,

po�etkom 1940, u vojsku,

i tako iznenada ostavio iza sebe

sav taj pritisak koji sam imao svaki dan.

Kad ste vojnik,
vi ne �itate novine.

Ne slu�ate radio.

Niste uvijek pod stresom
od propagande

koja je na vas usmjerena svakog trenutka.

Evropski rat
je postao svjetski u junu 1941.

Nacisti�ki lideri su tajno zaklju�ili
da mora do�i do zauzimanja Rusije.

Ministar rajha dr. Gebels
�ita Firerovu proklamaciju.

Njema�kom narodu.

U ovom trenutku se odvija
razvoj,...

Za mnoge, napad na
Sovjetski savez

je donio strah i zbunjenost.

Naravno, �uo sam za
neke pripreme

ali je sve to bilo... pa, zaba�ureno,

i sve do zadnjeg trenutka,

nisam mislio da �e
do�i do rata.

Za duga�ak rat,

Njema�koj je trebalo da zauzme
ruska naftna polja na jugu.

Rusija je isporu�ila
milione tona nafte prethodne godine

po odredbama naci-sovjetskog pakta,
koji je sada odba�en.

U stvari,

imali smo najve�i trgova�ki ugovor
sa njima ikada

i oni su isporu�ivali robu brzo,

i sa ekonomske ta�ke gledi�ta
sve je izgledalo u redu.

Li�no sam vodio, preko mojih ljudi,

pregovore sa njima oko izgradnje
fabrike sinteti�kih vlakana,

ugovor je potpisan
15. juna 1941,

i prvih deset miliona maraka u zlatu

je trebalo da se po�alje 1. jula, 1941.

Nijemci napreduju isto�no
preko dezintegrisanih ruskih armija.

Pobjeda je izgledala kao pitanje nedelja,
jo� jedan blickrig,

i moral kod ku�e je �ivnuo.

Gering je u inspekciji onoga �to
je sad njema�ka kolonija, Ukrajina,

koja je trebalo da bude
poljoprivredni kmetovski region.

Nacisti�ki eksperti za Slavene su se
nadali da �e ovaj prosti narod

sa jednostavnim obi�ajima
u�ivati u ovoj perspektivi.

�est mjeseci kasnije,
u zasljepljuju�em snijegu pod Moskvom,

Nijemci su zaustavljeni.

Nedostajala im je zimska odje�a

i vlada je apelovala za
krzna i tople kapute.

Posljednjih dana
poziva se na prikupljanje

gu�va oko sabirnih
radosno darivanje,

i da dostave svoje donacije.

Niste umorni? Kao
prelijepo krzno? O, toplo je unutra.

Nikakva koli�ina
izvje�banog entuzijazma

nije mogla sakriti da je ovo bio
prvi vojni neuspjeh Rajha.

Ministar za municiju
i �ef ratnih potreba Fric Tod

leti da provjeri radove
na Isto�nom frontu.

Jedan od ljudi koji je trebao biti
u avionu je Hitlerov arhitekt,

producent Nirnber�kih mitinga,
Albert �per.

�uo sam u �tabu
da se Todov avion sru�io.

Bio je mrtav. I pola sata nakon toga
nare�eno mi je da do�em kod Hitlera

i na moje veliko iznena�enje, rekao mi je,

"Vi �ete biti
njegov nasljednik na svim funkcijama."

Tod je dobio sahranu
kao heroj nacionalsocijalizma.

Do tada je skoro 250,000 Nijemaca
poginulo na rati�tima,

ali Tod je bio prvi od Hitlerovih
bliskih saradnika koji je poginuo u ratu.

Hitler je bio potresen.
Rat je stigao i do njega li�no.

�per je ve� upoznao haoti�an,
nepovezan na�in

na koji je nacisti�ka industrija radila.

Transport, municija - sve se to moralo
dovesti pod jedinstvenu kontrolu.

Jedan od njegovih prvih
ciljeva je bilo snabdijevanje radnom snagom.

Nacisti�ka Njema�ka nije do tada
mobilisala svoj puni radni potencijal.

Poku�ao sam da uposlim �ene
u ratnoj proizvodnji,

ali mi se usprotivio Saukel
koji je bio odgovaran za radnu snagu.

I onda je stvar stigla do Geringa,
i Gering je to tako�e glatko odbio.

Onda je do�lo da Hitler odlu�i,

i Hitler je tako�e rekao,
"Ne, �ene moraju biti sa�uvane."

"One imaju druge zadatke. One su za
porodicu. Moraju odgajati djecu

i naru�ilo bi njihovo zdravlje
i njihov moral

ako budu radile u fabrikama."

Ali su ukrajinske �ene
dovo�enje da budu slu�kinje -

strani regruti za ropski rad.

Pod �perom,
velika ironija se ostvarila,

jer je Njema�ka postala ta�no ono �to
su nacisti rekli da ne�e biti.

Obe�ali su povratak na zemlju,
kraj velikog kapitalizma.

Umjesto toga, industrija naoru�anja

je oja�ala
ogromne industrijske monopole

i napunila gradove sa
Nijemcima i stranim radnicima.

Za dvije i po godine,

�per je pove�ao vojnu proizvodnju
za skoro �etiri puta.

80% industrije je do�lo pod njegovu kontrolu.

Probijao se pored birokrata
i radio sa svojim sopstvenim ekspertima.

Imao je ideje
i ulagao je svu svoju energiju

u svoje ideje

i uspijevao je da ih progura
sa veoma velikim uspjehom.

On nije znao kako su se stvari

radile u pro�losti.

Nije imao ni�ta sa tim,

pa nije znao �ta je nemogu�e,
a �ta je mogu�e,

i uspijevao je ponekad
da uradi i nemogu�e,

Neobi�no je za svakoga

ko nije �ivio u
na�em autoritarnom sistemu

da �uje kako je bilo te�ko
uraditi ne�to ako imate nare�enje.

Ali je bilo te�ko

jer je Njema�ka bila podjeljena
u mnogo distrikta, 32 distrikta.

A na �elu svakog distrikta
je bio gaulajter.

On je bio sna�na politi�ka li�nost
i imao je apsolutnu mo� u distriktu.

Bio je odgovoran
Hitleru li�no.

Kad se moja nare�enja nisu
dopadala nekom od gaulajtera,

vjerovatno ne bi ni bila izvr�ena.

Proizvodnja tenkova je pokazala kako je �ak i
�per bio nemo�an da uradi stvari na svoj na�in.

Nije se mogao izboriti kroz
takmi�arsku hijerarhiju

u Hitlerovom na�inu vladanja.

Bilo je previ�e vrsta tenkova.
Premalo tenkova uop�te.

Previ�e kalibara topova
i razli�itih kalibara municije.

Hitler je mislio da je on
daleko superioran za ovakve probleme

i ono o �emu su drugi raspravljali
sedmicama i sedmicama

za njega je bila odluka
od samo djeli�a minute.

Naravno, bilo je i promjena, tako�e.

Niko ne mo�e re�i
da je �ovjek uvijek ista osoba,

a Hitler se mnogo promijenio
od '42 do '43.

U '43 on je sve vi�e i vi�e bio uvjeren

da mu nije potreban
nikakav savjet ni od koga

i donosio je odluke sam
bez da je slu�ao ikoga.

Hitler je provodio
sve vi�e i vi�e vremena u "Vu�joj jazbini",

njegovom melanholi�nom, udaljenom taboru
kod Rastenburga

u �umama isto�ne Pruske.

Okru�ivale su ga same ulizice.

Bolji savjetnici su izgubili kontakt.

Hitlerov li�ni SS a�utant
je bio Ri�ard �ulce-Kosens.

Skoro sva ministarstva
su bila smje�tena u Berlinu

a neka od njih su imala oficire za vezu
u �tabu.

Samo Ribentrop, Himler i ponekad
Gering su imali sopstvene �tabove,

nedaleko od na�eg �taba.

�per je bio vrlo �esto u �tabu

jer je njegovo ministrarstvo
bilo veoma va�no za rat.

Samo je Borman
bio uvijek u �tabu

gdje je uvijek postojao
direktni kontakt sa Hitlerom.

Borman, kao sekretar,
bio je najmo�niji �ovjek -

mo�niji mislim i od Hitlera,
jer kad se vlast podijelila,

svi ti ljudi koji su bili mo�ni
su do Hitlera dolazili preko njega.

Izuzev mene.
Ja sam imao direktan pristup Hitleru.

Nije bilo puno saradnje.

Saradnja je postojala na ni�im nivoima
manjih tehnokrata.

Nismo imali ni�ta nalik kabinetu.

Ministri su sastajali, ako su i uop�te,
vrlo rijetko,

i nisu raspravljali o
vrlo va�nim stvarima -

to je bio moj utisak.

Svaki ministar je radio za sebe

i ponekad su dobijali nare�enja
od Hitlera, ali jako, jako rijetko.

Strani posjetioci
kao Manerhajm, Finski lider,

su mogli vidjeti kako Hitler
�ivi u svijetu iluzija.

Jo� je vjerovao u uvjeravanja
Geringa, �efa Luftvafe.

Gering, je par mjeseci kasnije,

tvrdio da njegovi avioni
mogu opskrbiti Isto�ni front

�ak i kad je �itava armija
bila odsje�ena kod Staljingrada.

Pa�nja,
ponovo zovemo Staljingrad.

Ovdje Staljingrad.
Ovdje je front na Volgi.

Pa�nja,
podmornice na Atlantiku.

Bo�i� 1942.

Pa�nja, Katania.

Ovdje su mediteranski
i afri�ki front.

Glas �ovjeka iz Staljingrada

je preko radio veze
bio �ist i jasan,

ali su hrabre rije�i
la�irane u Berlinskom studiju.

Zadnji put su
katedrale stajale neo�te�ene

dok je bo�i�na atmosfera
vladala Berlinom.

Ali je Staljingrad jo� bio odsje�en

i duboko u sebi nacija je osje�ala
�ta �e se desiti.

Drugi februar.

Vrhovna komanda
Vermahta je objavila:

"Bitka kod Staljingrada
je zavr�ena."

Barem jednom, radio je govorio istinu,
i sa ne�to dostojanstva.

91,000 pre�ivjelih se predalo.

Samo �e njih par hiljada
vidjeti ponovo Njema�ku.

Nisam bila dugo u �tabu

ali sam osjetila veoma jako
atmosferu tog dana.

Svi su bili veoma poti�teni

i sam Hitler je bio veoma

i po�eo je svoju supu

bez da je rekao i rije�, i...

Bio je... Bio je veoma poti�ten.

Svijet je shvatio

i Nijemci su shvatili
da je to bila prekretnica.

Ovo je bila tragedija
koja se nije mogla sakriti.

A Staljingrad nije stigao sam.
Sedmicu prije pada grada,

Nijemci su �uli da �e Saveznici
tra�iti bezuslovnu predaju.

Ne�e biti milosti za Nijemce.

Nacisti i antinacisti
su izgubili neke iluzije

i pribli�ili se malo.

Izlazi za bijeg su bili zatvoreni.

Ovo �e biti totalni rat,
borba do kraja.

Generali su se osje�ali,
pa, ne mo�emo uraditi ni�ta.

Nije bitno �ta god da uradimo.
Bolje da se dr�imo skupa.

Ausharren je bila rije�,
sje�am se, na sva�ijim usnama.

Nema alternative.
Morat �emo se boriti do gorkog kraja.

I to je Gebels potpuno koristio
u svojoj propagandi.

Da li �elite totalni rat?

Dvije nedelje nakon Staljingrada,

Gebels je doveo odabranu naci publiku
za zadnju masovnu pomamu.

Jeste li odlu�ni
da slijedite Firera

i borite se za pobjedu
po svaku cijenu?

To je bio njegov vrhunski trenutak,
progla�avanje totalnog rata

i pozivanje skrivene
mo�i nacije.

TOTALNI RAT - KRATKI RAT !

Neka na� ratni pokli�

Sada, narode ustani

i juri�aj, oslobodi se!

"Sada, narode, ustaj
i juri�aj, oslobodi se."

To su bile rije�i iz 1812,

iz nacionalnog ustanka
protiv Napoleona.

Sada su to bile samo prazne rije�i.

1943. je bilo bolje
slu�ati muziku nego vijesti.

Bio je to totalni rat
i povla�enje na svim frontovima.

Totalni rat je zna�io da svaka
njema�ka �ena mora raditi.

To je donijelo svoj kiseli humor.

Bio je slogan,
"U�ivajte u ratu. Mir �e biti stra�an."

Izjedna�eni su

momci koji su odlazili
u rudnike i u fabrike.

Hitlerova omladina je mobilisana u
proizvodnju i �ak u borbu.

Barijere me�u ljudima su nestale kao
�to su nestale i u Londonu.

Ljudi su �eljeli da se zagrle,
pjevaju i zaborave.

Do jutra bi mogli biti mrtvi.

Po danu, ameri�ki bombarderi
su letjeli nad Rajhom.

A po no�i su dolazili Britanci.

U skloni�tima,
ljudi su �ekali svitanje

i pitali se da su njihovi gradovi
jo� bili tamo.

Kad su pale prve bombe,
bili smo �okirani.

Vidjeli smo da je nebo
osvjetljeno od vatre.

To je bio ogroman i u�asan prizor.

Bili smo veoma ljuti kad smo vidjeli

da je tako mnogo stambenih podru�ja
bilo uni�teno.

Tako je malo mu�karaca ostalo

pa je svako ko je imao
snage pomagao u ga�enju po�ara.

Jedan po jedan Njema�ki grad
je pretvoren u buktinju.

Desetodnevni napadi
na Hamburg su odnijeli 40,000 �rtava.

Gebels je primjetio, "Ljudi na zapadu

postepeno po�inju
da gube hrabrost."

"Sa paklom kao �to je ovaj se te�ko nositi."

Mislim da bombardovanje

nije imalo efekt
kakav bi neko mogao misliti.

Imalo je efekt da
zbli�ava ljude skupa.

Ako ste svi pod istim bombama,

nije bitno jesu li va�e kom�ije
bili nacisti

ili �ta su ve� bili.

Da izbjegne gledanje ru�evina,

Hitlerove rijetke posjete Berlinu
su obavljane no�u.

�ak su i plakati naru�eni
za njegov ro�endan.

�itali su, "Na�i zidovi su sru�eni,
ali nisu na�a srca."

Hitler je gubio sve
vi�e i vi�e osje�aj za realnost.

On nikad, nikad nije imao �elju

da vidi svojim vlastitim o�ima
na �ta li�i rat.

Nismo imali informacija izvana

i imala sam osje�aj
da �ivim u manastiru,

u koncentracionom logoru.

Jedan od generala je jednom rekao,
"Osje�am se kao u koncentracionom logoru."

"Svi smo bili uklju�eni

i svi smo govorili iste fraze."

"Mislili smo isto.
Slu�ali smo isto."

"Svi smo se vodili u na�im mislima

i na�im osje�anjima Hitlerom."

Svi smo igrali svoje uloge,
svako svoju rolu,

a on je jedini koji je znao scenario.

U�inio je da svi igramo svoju ulogu
i izgovaramo svoj tekst.

Niko osim njega nije znao kakav je kraj.

Ni Hitler ni Gering ni Himler se nisu
pojavljivali u javnosti. Samo Gebels.

Gdje god je bilo
te�ko bombardovanje,

Gebels bi stajao tamo na tr�nici
i dr�ao svoje govore

poku�avao re�i ausharren.
(istrajte o.p.)

Li�no sam imala respekt,

jer je to bila neka vrsta inspiracije.

Bili smo u nekoj vrsti transa.

"Nirnber�ki majstori pjeva�i,
Vagner

Napeta, iscrpljena nacija
se i dalje mogla izgubiti u muzici.

Orkestri su jo� davali
ono �to je bilo veliko i istinito

u tradiciji njema�ke umjetnosti.

U galerijama su bila samo
prazna kreveljenja

nacisti�kog slikarstva, nacisti�kog vajarstva.

Pravi arijevski modeli usiljeni i namr�teni,

njihove osobine pa�ljivo dizajnirane
da odslikaju pobjedni�ku nordijsku rasu.

Rasa je bila imperija
Himlera i SS-a.

Ali je SS sada bio imperija za sebe.

Himler, biv�i peradarski farmer,

upravljao je sa logorima smrti
i koncentracionim logorima.

SS je imao svoje vlastite �kole
i fabrike i sudove.

Upravljao je sa velikim predjelima
okupiranog istoka.

Bio je instrument njema�ke dominacije
nad Evropom. Bio je �ak i vojska.

Generali su imali malo nadzora

nad stotinama hiljada
elitnih trupa Vafen-SS-a.

U SS �kole su dovo�eni
volonteri sa izgledom arijevaca

iz okupiranih dr�ava,

za SS dr�avu koja je trebalo da
bude ne samo Njema�ka ve� Evropska.

Svi su bili dobrovoljci
za aktivnu slu�bu u Vafenn-SS-u

jer su smatrali
borbu protiv bolj�evizma

najva�nijim zadatkom u Evropi.

Nov je bio smisao evropskog obrazovanja

jer smo bili mi�ljenja

da je samo imaginarni kontrast

postojao izme�u nacija

koje su bile iste
ili su poticale od istih izvora, da.

Za one druga�ije rase,
nije bilo mjesta.

Za Jevreje je bila deportacija
u geta na istoku

i gasne komore SS-a.

Zvani�ni izraz je bio "raseljevanje".

Ve�ina Nijemaca je �eljela da vjeruje
da to ne nosi vi�e ni�ta osim toga.

Hitler je �esto pominjao
kako on mrzi Jevreje

i navodio mi je brojne primjere ve� u
ranoj fazi kad sam bio sa njim,

i trebao sam biti upozoren
da on misli ozbiljno u vezi toga

jer je dokazao da je ozbiljan u
vezi drugih stvari koje je predvidio tako�e.

Jedne no�i, moralo je biti
oko pono�i, zazvonilo mi je zvono na vratima.

Otvorila sam ih i ispred mene

je stajao jevrejski par.

Tako sam ja po�ela
da poma�em progonjenim Jevrejima.

Iznenada sam u�la u
nevidljivi krug

ljudi koji su sakrivali Jevreje okolo.

�im bi jedno skrovi�te
bilo otkriveno,

oni su ga brzo napu�tali.

Uvijek su se kretali po no�i.

Tako sam dospjela u grupu
koja je pomagala Jevrejima

kad bi tako zavr�ili.

Nikad nisam saznala ko ih je poslao
meni.

Pristojni ljudi, sigurna sam.

Problemi su po�eli
sa hranom za skrivene Jevreje.

Nisu imali kartice za snabdijevanje
niti su imali novca,

pa smo sa na�e strane iskoristili prijatelje

koji su mijenjali
njihove kartice za cigarete

za obi�ni krompir ili ne�to hljeba.

Jednog dana na�a prijateljica koji nam je pomagala
da skupimo bonove za hranu za ove Jevreje

do�la je do mene sa jo�
jednom �enom

sa obojenom plavom kosom.

Kao da je gledam sada
kako vrti svoj vjen�ani prsten

i govori mi
da ne�e biti dugo,

da �e mi pomagati u ku�i
i da njen mu� ne�e izlaziti vani.

Mogu biti u podrumu ili bilo gdje.

Ali mu� Kristabel Bajlenberg
nije bio kod ku�e

i bio je uklju�en
u zavjeru da se ubije Hitler.

Posavjetovala se sa povjerljivom
kom�inicom i prijateljicom Karlom Langben,

jo� jednom zavjerenicom.

Langben joj je rekla
saosje�ajno, ali ubjedljivo

da je rizik za nju i njenu porodicu
i za organizaciju prevelik.

Bila sam zapanjena, nadja�ana, stvarno -

odgovorom koji
sam dobila od kom�inice

koja mi je rekla da ni pod kojim okolnostima
ne smijem primiti ove ljude,

da sakrivanje Jevreja
zna�i koncentracioni logor

ne samo za mene ve� i za mu�a,
mogu�e �ak i za djecu.

Sje�am se prolaska
i izlaska na cestu

i iz tame je do�ao glas -
Znala sam da tamo ima neko -

do�ao je glas govore�i:

"Gospo�o Doktor... Gospo�o Bilenberg,

haben Sie einen Schluss gefasst?"

�to zna�i, "Jeste li odlu�ili?"

I nisam mogla re�i ne samo tako.

Rekla sam samo, "Ne mogu
na du�e od dva dana."

I pustila sam ih u podrum.

Ostali su dva dana

i drugog dana

vjerovatno uve�e,
mora da su oti�li

jer nje ujutro nije bilo,

podrum je bio prazan,

mali krevet koji sam im
postavila je bio uredno slo�en

i oni su nestali.

Saznala sam kasnije da su uhva�eni

dok su kupovali karte na �eljezni�koj stanici

i da su transportovani u Au�vic.

I za�to vam govorim ovu
najbolniju i stra�nu pri�u

koju imam da vam ka�em.

Jer zbog toga, nakon �to su oti�li

ja sam shvatila da me je Hitler
pretvorio u ubicu.

Jednog dana '44,

gaulajter Hanke je do�ao
u moju kancelariju i rekao mi

da je bio u posjeti
koncentracionom logoru u Gornjoj �leziji

i upozorio me je da nikad ne
idem u koncentracioni logor tamo

jer �e se stra�ne stvari desiti.

To zajedno sa drugim znacima koje sam dobijao

su trebale da me uvjere

da trenutno odem Hitleru
ili Himleru

i da ih upitam �ta se de�ava

i da preduzmem svoje vlastite korake.

Ali nisam to uradio, a ne uradiv�i to
je bilo, mislim danas,

najve�a gre�ka u mom �ivotu.

Osje�ali smo da ljudi trebaju znati

�ta se de�ava,

i mo�da tipi�no
u tom malom iskustvu

koje sam imala jedan dan

stoje�i u redu za povr�e
ili ne�to sli�no.

Rekla sam mojim kom�ijama
koji su stajali oko mene

da �e sada po�eti ubijati Jevreje
u koncentracionim logorima,

da nije istina
da se oni samo odvode tamo

i da mogu �ivjeti kao �to �ive ovdje,
kao �to im je re�eno.

Oni ih ubijaju
i �ak prave sapun od njih.

Znam to.

I oni reko�e, "G�o Bonhefer, ako
ne prestanete pri�ati tako stra�ne pri�e

zavr�it �ete u koncentracionom logoru
tako�e i niko vam od nas ne�e mo�i pomo�i."

"Nije istina ono �to pri�ate."

"Ne biste trebali vjerovati u te stvari.
�uli ste ih na stranim radio stanicama."

"Oni govore takve stvari
da bi ljudi zamrzili Nijemce."

Rekla sam, "Ne, to nije sa radio stanica.
Znam to direktno iz prve ruke."

"Mo�ete biti sigurni da je to ta�no."

Na povratku ku�i,
rekla sam uve�e o tome svom mu�u

i on mi nije �estitao -
zapravo veoma suprotno od toga.

Rekao je, "Moja draga, oprosti,
moram ti re�i

ali to je apsolutni idiotski,
ono �to ti radi�."

"Molim te da razumije�,

diktatura je kao zmija."

"Ako stane� nogom na njen rep,

kao �to si ti uradila, ona �e te ujesti

i niko ti ne�e pomo�i."

"Mora� udariti u glavu."

Samo komandanti vojske

su mogli efektivno udariti u glavu.

Drugi su hrabro stajali
na rep i stradali.

U Minhenu, par studenata oko
�kole bra�e i sestara

su protestovali sa letcima
i preklani su.

U Berlinu, komunisti�ki �pijunski tim

predvo�en Haro �ulc-Bojsenom
i Harnaksom je bio slomljen.

Komunisti, socijalisti, hri��ani,
anonimni ljudi i �ene

pru�ali su otpor diktatoru u malim grupama.

150,000 Nijemaca je zavr�ilo u zatvoru
ili jo� gore zbog otpora.

Zavjera protiv glave zmije
je bila federacija.

Tu su bili konzervativci kao Gerdeler,
aristokrati kao Motke,

crkveni ljudi kao Bonhefer,
diplomati kao Trot.

Suo�eni sa porazom,
mnogi �tabni oficiri su se pridru�ili.

Svi su bili spori u prihvatanju
da udar na glavu zmije

zahtjeva fizi�ku eliminaciju Hitlera.

Ali 1994. pojavio se
�ovjek za akciju -

Pukovnik grof Klaus fon �taufenberg.

Sve te razlike su unijete,
naravno,

kad je �taufenberg do�ao u Berlin.

Izgubio je lijevo oko,

lijevu ruku,

ili tri prsta na lijevoj ruci,

i tako�e i desnu ruku.

Originalno, on je bio jedino
planer udara,

ali se morao javiti
u Hitlerov �tab

i prisustvovati konferenciji tamo.

Ovo mu je omogu�ilo da pri�e blizu Hitleru
i onda da poku�a,

�to je i uradio 20. jula, '44.

Iznenada se za�ula
vrlo jako eksplozija.

�uli smo glasove koji su tra�ili doktora

i vidjeli smo generale
sa krvavim uniformama.

Onda je do�ao jedan od a�utanata

i rekao, "Bila je eksplozija bombe,
ali Hitler nije povrije�en."

"Jo� je �iv."

Krenuli smo prema Hitlerovom bunkeru

i sreli smo ga.

Mo�da je bilo sat
nakon eksplozije.

Izgledao je smije�no

jer mu se kosa uspravila kao �etka

a njegove pantalone su bile isje�ene

u male pruge.

Rekao je, "Vidite,
sudbina me je spasila za moju misiju."

"Siguran sam da uradim
ono �to moram da uradim."

U ministarstvu rata
u Berlinu,

generali umje�ani u zavjeru
su povjerovali da je Hitler mrtav.

Kad sam do�ao u �tab,
�taufenberg je bio zauzet sa telefoniranjem

raznim vojnim komandantima, a Heften
me je obavjestio �ta se desilo,

kako je postavio bombu,
i onda je rekao "Hitler je mrtav."

Povjerovali smo u to
jer je �taufenberg onda do�ao.

Imali smo kratak razgovor sa njim -
bio je previ�e zauzet da nam da detalje.

Rekao je, "Hitler je mrtav.
Ostavite sve."

"Vidjet �emo �ta se mo�e uraditi."

�ovjek kome su zavjerenici naredili
da okupira grad je bio major Oto Remer,

fanati�an vojnik programiran
da slijedi svaku naredbu pretpostavljenih.

Na po�etku je poslu�ao zavjerenike,
a onda je Gebels do�ao do njega.

Gebels je bio zbilja
veoma prijatan prema meni. Bio je ozaren.

Rekao je, "Remeru,
�ta ti zna� o svemu ovome?"

"�ta se ovdje de�ava?
Kakva si nare�enje dobio?"

Rekao sam, "Ministre, do�ao sam do vas
da mogu razjasniti situaciju."

Gebels je odgovorio, "Poku�avaju
da ti zamra�e pogled."

"Hitler je �iv.
Upravo sam pri�ao sa njim."

Bio sam toliko iznena�en da sam rekao,
"Molim vas, dozvolite da razgovaram sa Firerom,"

i to je bilo u�injeno.

Sa druge strane linije Hitler je
rekao, "Gospodine Remer, vidite da sam �iv."

"Ja sam Adolf Hitler.
Prepoznajete moj glas."

"Vjerujete li sada da sam �iv?"

Sada je Remer bio "reprogramiran".

Odmar�irao je nazad do ministarstva rata
i uhapsio je sve koje je prona�ao.

Zavjera je propala.
Uskome�ana vojska se vratila svojoj zakletvi.

Optu�eni fon Vitcleben.

Mnogi od zavjerenika,
nakon zatvora i torture,

su se suo�ili sa groznim simuliranim su�enjem

vo�enim od strane Rolanda Frajzlera,
sudijske zvijezde nacisti�ke Njema�ke.

Njihove porodice su otete
a njihova djeca poslata u siroti�ta.

Sretniji zavjerenici,
izme�u njih i �taufenberg,

su streljani odmah
u dvori�tu ministarstva rata.

Neki su poku�ali
da objasne njihove motive u sudnici.

Grof fon �verin je bio oficir
koji je bio na slu�bi u Poljskoj.

Moje ideje su se mjenjale,
bilo je to te�ko za mene...

Radio sam za Njema�ku u Poljskoj.

Postao sam uznemiren
oko na�e politike,

Uznemiren oko
nacionalsocijalizma.

Mislio sam o mnogim
ubistvima...

UBISTVIMA?

TI...BIJEDNI...�LJAMU !

Osu�eni su obje�eni polako
na mesarskim kukama.

Njihova agonija je snimljena
i film je kasnije prikazan Hitleru.

Ali je zavjera ostavila Hitlera
kao upla�enog, o�te�enog �ovjeka.

Represija nakon 20. jula
je uni�tila snagu aristokratije

i pruske tradicije zauvijek.

Ali nije bilo vladaju�e klase
da zauzme njihovo mjesto.

Za Hitlera, svi generali
su sada izgledali sumnjivo.

Samo Gebels, Borman i Himler
su mogli do�i bli�e njemu.

Sporo, ali konstantno
on je postajao slab.

Doktori su ulazili i izlazili
i on je postao potpuno apati�an.

Nije bio zainteresovan ni za �ta.

Bila je veoma kriti�na situacija
na Zapadnom frontu

i na Isto�nom tako�e.

I nekim danima je
izgledalo kao da Hitler ne postoji.

Njegovo zdravlje se
naglo pogor�avalo,

ali ne bih i�ao tako daleko da ka�em

da vi�e nije bio odgovoran
za ono �to je radio.

Na neki na�in bio je...

Imam iskustvo zatvorenika
koji je proveo 20 godina u zatvoru.

Na neki na�in on se po�eo
pona�ati kao zatvorenik.

Uprkos razaranjima
Nijemci su nekako nastavljali dalje.

Kroz razru�ene ulice, radnici
su nalazili put do razru�enih fabrika

gdje je jo� bilo par
ma�ina koje su radile.

�ivot se povukao u podrume.

Ljudi su nau�ili da osam bombi pada
u liniji i onda ste sigurni.

Nau�ili su da �ive dan za danom.

Bilo je stvarno stra�no
da se to izdr�i.

Svi smo bili tako umorni.

Uvijek smo bili u �urbi.

�eljeznice su bile uni�tene
a kamioni su ostali bez goriva.

Imali smo racionisano snabdijevanje od po�etka

i korak po korak je bivalo sve gore i gore.

Njema�ka sama je bila
blizu kraja granica snage.

Sedam miliona stranih prisilnih radnika
nije bilo dovoljno.

Sve - nafta, metal, hrana -
svega je nestajalo.

Sve od odje�e do aviona je
krpljeno i napravljeno da se opet koristi.

Ljudi, tako�e.

Ratni bogalji su reciklirani
za fabrike.

Vojnici sa o�te�enjima mozga
su u�eni da ponovo govore.

Sada �elimo da udahnemo jednom.

Koji je to zvuk?

A.

Mi izdi�emo A, onda je to?

Ha.

Sada �u vam
pokazati ovu knjigu.

�ta treba da udi�emo?

Ha, ha, ha.

U brzom nizu.
-Ha, ha, ha.

Sada se neprijatelj pribli�avao
granicama Rajha.

Folk�turm, teritorijalna odbrana

starih, nedoraslih
i nesposobnih, se zaklinjala.

Ljudi Berlinske
teritorijalne odbrane

Podignite svoju desnu ruku
i ponavljajte zakletvu za mnom...

Kunem se Bogom
da �u ispuniti svetu zakletvu

lideru njema�kog Rajha

Adolfu Hitleru

na potpunu vjernost i
pokornost.

Ljudi Folk�truma Berlina,
dovoljno je...

Slu�ali su smrknutih lica
Gebelsov govor

o borbi do gorkog kraja.

...odbrana spremna
odbrana i odlu�ni ljudi imaju,

fiksna i neuni�tiva
Ima�e...

Milioni su
odlu�no rije�eni.

Nikada da izbri�u
na�e boje

i ne predati se kao kukavice.

Folk�trum je pro�ao
kroz istu onu Bradenbur�ku kapiju

koja je vidjela mar� vojnika
koji su se vra�ali iz Pariza prije �etiri godine.

Kre�u u susret Rusima,

zadr�avaju�i svoje misli za sebe.

prevod i obrada:
dragans