All language subtitles for 12 - Whirlwind (Bombing Germany September 1939 тАУ April 1944)

Ne mislim da su mnogi avijati�ari

znali �ta strate�ko bombardovanje
stvarno zna�i.

Kao �kolarci smo se
pridru�ili vazduhoplovstvu,

jer je bio rat

i bilo je ne�ega �arobnog
vezano za avijaciju.

Ako niste mogli ��epati
�vabu u njegovoj fabrici,

bilo je lak�e ako ga
tresnete dok je u svom krevetu.

Ako je neka starica u kom�iluku
tako�e stradala, to je samo lo�a sre�a.

Ima dosta ljudi koji ka�u kako
bombardovanje nikad ne�e dobiti rat.

Pa, moj odgovor je da nikad prije nije
ni poku�ano, i da treba vidjeti,

Nakon bitke za Britaniju,

Kraljevsko vazduhoplovstvo je
imalo razlog za slavlje.

Lova�ka komanda je pokazala kako je te�ko
uni�titi zemlju

koja mo�e braniti svoj vazdu�ni prostor.

Lekcije iz koje o�igledno ljudi u vazdu�nim
snagama nisu izvukli pouku za sebe.

Lord Tren�ard je osnovao slu�bu
kao silu strate�kog bombardovanja.

Lovci za odbranu su bili sekundarni.

Dalekometni bombarderi, on je tvrdio,

mogu dobiti ratove
bez skupih kopnenih bitaka.

Oni �e bombardovati industrijsko srce
neprijatelja

i potpuno demoralisati
njegovo civilno stanovni�tvo.

1939-te, RAF nije zbilja bio opremljen
da bi se ova teza stavila na test.

Ali nakon Denkerka, to je bila jedina
snaga sposobna da napadne Njema�ku.

A britanskoj javnosti je
o�ajni�ki trebao napad.

Britanska Imperija
gradi bombardersku silu

dizajniranu kao ofanzivno zra�no oru�je
koje �e razbiti srce Njema�ke.

Prvi dnevni napadi
su bili katastrofalni.

Bombarderi su bili lak plijen za Luftvafe.

RAF je ipak opstao,
uprkos gubitcima.

Veliki gubitci su natjerali Bombardersku
komandu da zapo�ne no�ne napade.

U redu momci, idemo.

Taksi se odjavljuje i uzlije�e.

Dovedi nazad moj bomber i mene

Vidite li ono �to ja vidim, kapetane?

�ta vidi�, moj �kotski prijatelju?

Maglu. Prljavu, �utu, smrdljivu maglu.

Za posade, trenirane
za napade po danu,

no�ni letovi su imali svoje probleme.

Prona�i cilj u Njema�koj,

u mrkloj no�i,

u prosje�nim vremenskim uslovima,

nije bio nimalo lak zadatak

za bilo koju bombardersku posadu.

Mi smo iznad holandske obale.
Previ�e oblaka da bih vidio gdje.

Patriotski filmovi nisu imali
te�ko�a da ostave utisak kako

odlu�nost i ishrana
svje�im mrkvama

mogu nadvladati zakon prirode koji
odre�uje da ne mo�ete vidjeti u mraku.

Ne vidim ni�ta osim Rajne.
-Samo se nadam da nije Dunav.

Samo nastavi. Mo�da �e� mo�i
uo�iti ne�to sa svjetlima.

Ako ste mogli uo�iti vizuelne orijentire
du� rute,

mogli ste na�i cilj sa ta�no��u
od 8 do 11 kilometara.

Vrata za bombe otvorena.
-Stabilno.

Jednom kad se do�e do cilja,
bila je to dje�ja igra...

Bombe su oti�le.

pod uslovom da ste upravo
raznijeli maketu u studiju.

Nadam se da nas niste
dugo �ekali, gospodine.

Dragi Bo�e, ne. Do�ite i sjedite.

Kako je pro�lo?
-Napravili smo �avolski veliku vatru.

Stubovi dima.
Vidljivi, o, 80 km uokolo.

Pa, stari moji,
jeste li za malo slanine i jaja?

Istina je bila druga�ija.

U stvari, tih dana,
a to je i dokazano,

tri bombe od svakih 100
su pale 8 km od ciljane mete.

U ovoj bolnici je devetoro djece
poginulo, a petoro je ranjeno.

Neprecizno bombardovanje
je moglo biti sramotno.

Njema�ki ministar propagande
je brzo iskoristio

razaranje ove
dje�ije bolnice.

To su �rtve
britanskih ubica,

i taj zlo�in za njih uobi�ajen
je po�injen sa namjerom.

Ovo �e im sigurno biti vra�eno.

Ali je gledi�te ratnog kabineta bilo
da se Njema�ka mora bombardovati.

I to je bilo jedino strate�ko �to je
Britanija mogla preduzeti.

Koventri i Liverpul su ukazivali da
Njema�ka industrija mo�e trpjeti

ako se radnici bombarduju.

Profesor Lindeman je rekao �er�ilu da �e
uni�tavanje domova tre�ine njema�kih radnika

dovesti do zaustavljanja
industrijske proizvodnje.

A tu je bio i popularan pritisak
da se osveti za bombardovanje.

Ne tra�imo milost od neprijatelja.

Ne tra�imo od njih... milost.

Upravo suprotno,

da no�as tra�ite od gra�ana
Londona da glasaju

treba li sklopiti neki sporazum

da se zaustavi bombardovanje svih gradova,

ogromna ve�ina bi pla�nim glasom rekla:

"Ne, mi �emo vratiti Nijemcima

ono �to su nam uradili i vi�e od
onoga �to su nam uradili."

Ali se sada Nijemci odmjeravaju
sa britanskim bombarderima.

Do kraja 1941,
Britanija je izgubila 700 aviona.

Mornarica i vojska su zahtijevale
bombardere za Atlantik i za pustinju.

Bombarderskoj komandi
je prijetilo da �e prestati da postoji.

Suo�en s rastu�im gubitcima,

Kabinet je naredio smanjivanje
operacija bombardovanja,

da se sa�uvaju snage.

Tokom predaha u februaru 1942,

ser Artur Haris je postavljen
za komandanta Bombarderske komande.

Bio je odlu�an da uspije
sa novom taktikom i novim bombarderima.

Nacisti su u�li u ovaj rat
sa prili�no djetinjastom zabludom

da �e oni bombardovati sve druge

a niko njih ne�e bombardovati.

U Roterdamu, Londonu, Var�avi
i pedeset drugih mjesta,

oni su sproveli ovu
prili�no naivnu teoriju u djelo.

Posijali su vjetar i sada
�e po�njeti oluju.

Poslao sam ih na sjeverne njema�ke luke
na Baltiku,

jer sam lete�i i sam,

shvatio da su najlak�i ciljevi
naravno,

oni koji le�e na obali.

Jer ako i�ta mo�ete vidjeti,
mo�ete vidjeti obalu.

Ako mo�ete vidjeti obalu
sa svojim �udnim konturama,

mo�ete prona�i put do luka
i prepoznati ih.

Lubek and Rostok
su bili prvi veliki ciljevi.

Kao luke, bilo ih je lako prona�i.

I dobro su gorili.

U martu 1942,
230 bombardera je uni�tilo pola Lubeka.

U aprilu,
Rostok je zavr�io u plamenu.

Na�in je uspostavljen:
no�no zonsko bombardovanje.

Ovo �e postati obrazac
za naredne tri godine.

Bilo je stra�no,
bilo je neselektivno,

ali dok god se Bombarderska komanda
pitala, nije bilo alternative.

Koliko �esto,

gledaju�i kroz prozor,
ili �etaju�i vani u vrtu,

mo�ete vidjeti gore do 5 ili 6 km?

Dva ili tri dana najvi�e.

U koliko prilika mo�ete
garantovati da ako vidite ovdje,

da �ete mo�i vidjeti
800 km odavde,

na drugom kraju Evrope?

Takva je bila situacija.

Nije bilo mogu�nosti
da se ga�aju pojedina�ni ciljevi,

mali ciljevi,

sve dok nismo dobili
elektronsku opremu za navigaciju

koja nam je mogla pokazati te ciljeve
u mraku ili pod oblacima.

Prvi elektronski sistem
za navigaciju je stavljen u funkciju.

Nazvan je GEE.

Tri radio oda�ilja�a u Engleskoj
su slala nevidljivu re�etku signala

preko zapadne Evrope.

Prate�i te signale
i crtaju�i ih na mapi,

navigator je mogao re�i
gdje se avion nalazi.

GEE je prvi put kori�ten na Kelnu.

Ovdje je Herid doveo svaki bombarder
koji je mogao na�i

za monumentalni presti�ni napad.

U va�im rukama le�i sredstvo
za uni�tavanje

velikog dijela resursa kojim se
odr�ava neprijateljski ratni napor.

Da vam ka�em ne�to o napadu.
Ako uspijete pojedina�no,

nanijet �ete veliki udar

protiv vitalnih ciljeva neprijatelja.

Tresnite ih pravo u nos.

Po�aljite ovu poruku
svim grupama i stanicama.

Poku�ao sam da im poka�em
�ta se mo�e posti�i

sa ne�im pribli�nim
adekvatnim snagama,

i da se to mo�e posti�i
bez velikih gubitaka.

Tamni sati nad Hitlerovom Njema�kom
�e postati jo� gori.

Ljudi iz Bombarderske komande
znaju dobro �ta treba da rade.

Mirna no� sa mjese�inom,
svi su spremni i �ekaju,

od aviona do golubova pismono�a.

Izgleda da znaju da kre�u na zadatak.
Idemo momci, idemo.

No�as smo sa RAF-om.

Od posade do posade, tu su i te�ki,
uklju�uju�i Lankaster,

najve�i bombarder trenutno,
svi su spremni za ve�eras.

No�as �e biti
veoma, veoma interesantno -

no� hiljadu bombardera.

Te no�i, 30. maja 1942,

1,046 bombardera je poletilo prema Kelnu.

�uli smo buku
dolaze�ih bombardera

i pretpostavili smo da
je u pitanju velika formacija.

I uskoro su prve bombe
po�ele padati oko nas.

Svi smo se tresli od straha.
Neki ljudi su se skoro onesvijestili.

Mnogi su pacijenti plakali.

Buka i lomljava je
dolazila sve bli�e i bli�e.

Zbilja smo mislili
da se pakao otvorio.

Na� dio grada je bio u plamenu.

Ljudi su bje�ali iz podruma
i iz ku�a.

Neki su ostali pod ru�evinama.

Ostale su uhvatili
zidovi koji su padali.

Mnogi ljudi su zapravo �irili vatru,
tr�e�i okolo kao �ive buktinje.

Zbilja nismo o�ekivali da �e se '42
dogoditi tako te�ak napad.

Bili smo navikli na manje napade,

i kad sam vidio u vijestima da je oko
1,000 bombardera napalo Keln,

to je bilo nevjerovatno.

Moral ljudi nije bio
previ�e poljuljan.

Vi�e je li�ilo na kratki �ok
koji je pro�ao.

Njema�ka industrija je ostala i dalje
otporna, iako je industrijski Rur

bio pod napadima 1942.

�tete su bile velike,
ali bilo je samo malih zastoja u proizvodnji

namijenjenoj ratnim naporima.

Nacisti�ka ratna ma�ina je bila vje�ta
u usmjeravanju morala civila.

(Himna Njema�ke)

Buka aviona.

Molim ponovnu provjeru
brzine u 2:15.

Nijemci su mogli uzvra�ati udarce
kao �to su ih i primali.

Luftvafe je bio svjestan lekcije o
upotrebi radara u navo�enju lovaca RAF-a

koju su nau�ili tokom
Bitke za Britaniju.

Komandant PVO-a general Kamhuber
je razvio jo� efikasniji sistem.

Uzdu� sjeverne obale

se protezao sistem ranog radarskog upozoravnja,
tzv. "Kamhuberova linija".

Re�etka je bila podijeljena u kvadrante.

U svakom kvadrantu je bio no�ni lovac,
�ekaju�i kao �to pauk �eka muhu.

Pretekli smo avion sa strane,
pa su pomislili "A, nije me vidio."

Ipak je malo vrludao
ili mahao krilima.

Skrenuo sam samo malo
da ni�and�iji dam dobar pregled.

Pomjerio sam se mo�da deset stepeni
na lijevo ili desno tokom manevra,

ali to nije izgledalo
nimalo napada�ki.

I onda sam popeo da pucam u ovom pravcu
i da ponirem direktno,

ili kako smo - kako smo to zvali -
muzika s visoka,

sa dva 2-centimetarska topa,

isto, samo lete�i ispod,

i �ekaju�i, pomjeraju�i se veoma polako.

Odr�avali smo pravac
sa avionom, pucaju�i.

Izme�u motora se nalazi
5 tona goriva,

koje se palilo veoma lako.

Pojava Kamhuberove linije,
i svega �to je i�lo sa njom,

bilo je za nas iznena�enje
sa kojim smo se trebali suo�iti.

jer je njema�ka no�na odbrana uzela
stra�an danak me�u britanskim bombarderima.

Ali sada RAF
vi�e nije bio sam.

Vozdra, ekipa. Evo sjemenki
da se nahrani Hitler. Do�ite i uzmite ih.

Tokom 1942,
ameri�ka osma zra�na armija

je popunjavana u Engleskoj.

Ameri�ki komandanti su vjerovali
da mogu uspjeti u dnevnom bombardovanju

bez da pretrpe gubitke
koje su imali Britanci.

Bili su uvjereni
da �e ga�ati preciznije po danu.

�arli se opet okre�e.

Volio bih da imam tako ne�to.

Vi momci ne bi znali
�ta da radite sa tim.

�est mjeseci su vas u�ili
kako da povu�ete obara�.

Mo�emo malo pri�ati.
Treba da se vratite ku�i.

Njihovi avioni su bili te�ko naoru�ani.
Neki su nosili i po 12 mitraljeza.

I obu�eni su da lete
u bliskoj formaciji.

Letenje u formaciji
je zbilja bilo klju� uspjeha

sve dok se Osma zra�na armija
bude pitala.

Ni�ta sli�no se nije desilo
prije ili poslije.

Pravili su svoja sopstvena
pravila usput,

jer je sve to bilo do tada nevi�en koncept.

Napravili su da je bilo mogu�e
da imate vi�e koncentrisane vatrene mo�i

sa pozicije mitraljezaca
svih aviona.

�injenica da ste mogli zavisiti
od dobre formacije, �vrste formacije,

vam nije pomagala samo
u odbrani od napada lovaca,

doprinosila je da va�i rezultati
bombardovanja budu bolji.

Jer ako bombardujete,
ako bombarduje skvadron aviona,

a �ablon je dobar,
dobar, �vrst �ablon,

va�i rezultati �e obavezno biti dobri.

Bombe su izba�ene.

Rani napadi nad Francuskom
su potvrdili ameri�ki optimizam.

Kasnije, iznad Njema�ke
je ve� bila druga pri�a.

Shvatili su, da se bombarderi

mogu prili�no nositi sa lovcima

i imati prihvatljive gubitke,

ako prodori nisu previ�e duboki,

ako mognu odr�ati dobru formaciju
i podr�avaju jedni druge vatrom.

Ali i Nijemci su u�ili tako�e.

Nau�ili su kako da izvedu napade
i prodru u formaciju.

I otpo�eli su napade na predvodnicu,
poku�avaju�i da elimini�u vo�u

i razbiju formaciju.

Jednom kad uspiju razbiti formaciju,

onda trebaju samo izabrati
bombarder po volji. Manje ili vi�e, svejedno.

Ali je bilo prerano da se prizna poraz.

Tokom no�i su letili Britanci,
stotine njih, ali svaki za sebe.

Vidjeli smo ih kako idu u predve�erje,
jedan po jedan trag na nebu,

ali ja se ne bih mijenjao sa njima.

Radije bih koristio
�vrstu formaciju, vatrenu mo�,

nego i�ao onako kako oni idu.

Lete�i sa RAF-om,
vi ste bili usamljeni �arli.

Samo �to sam pro�ao holandsku obalu,

osjetio sam strahovit udar u lice.

Pilotsko staklo je pogo�eno
i ja sam bio ranjen u nadlakticu,

rame i glavu. Avion je privremeno
bio bez kontrole.

Nisam vidio smisla da
govorim da sam ranjen,

jer bi oni svi pomislili,
"On �e pobje�i svakog trenutka iz aviona."

Ponovo je eksplodiralo
ispred aviona pored nas

i pogodilo je tehni�ara koji
je stajao pored mene u podlakticu.

I dobio sam par udara u moju nogu
i nekako mi se izderala ko�a sa ruke.

Priklju�ak elevatora je bio raznijet -

on dr�i avion ravno,
na svakoj strani repa,

i jedan priklju�ak je bio uni�ten.

To je zna�ilo da ste morali
da dr�ite palicu nazad, desno nazad,

kao da �elite da se penjete ovako,
da bi odr�ali avion ravno i na visini.

Izbaciva� bombi je morao da mi pomogne
da dr�im �vrsto jer su moje ruke bile jako slabe,

moje rame je bilo pogo�eno

i to je dr�alo palicu nazad
dr�e�i moje ruke ispred.

A tehni�ar je dr�ao sa
svojim drugim ramenom, zdravim ramenom.

I tako smo dr�ali skupa,
da odr�imo avion ravno i na visini.

To nije bio
"stisni pa �ta bude" osje�aj,

bilo je to �injenica da
su �etiri motora jo� radila.

Da smo izgubili ijedan motor,
pomislio bih

"Dobro, ne mo�emo dalje."

Ali bio je tu jo� jedan faktor,
ako bih se vratio nazad,

imali smo 700 drugih aviona
koji su bili vi�e ili manje na istoj putanji,

i ra�ireni oko
12 do 16 kilometara u �irinu

i mo�da kilometar ili dva
po visini.

I vi se trebate okrenuti i uletiti me�u njih,
letiti izme�u svih njih nazad.

I ponovo, ako bih zaokrenuo, recimo za
90 stepeni, poku�avaju�i da ih izbjegnem,

jo� uvijek bi na va�oj
putanji bilo dosta njih.

Onda sam posmatrao indikatore cilja
i otvorio vrata za bombe

i odr�avao avion �to sam mogao mirnije
na visini i indikatorima cilja.

Tu je bila i jedna stvar oko
koje su uvijek dizali buku,

a to je da napravimo
fotose ciljeva nakon svega.

Ali odmah nakon �to smo uradili
fotose, okrenuo sam avion prema bazi.

Jedna od stvari koje pamtim je
da sam osje�ao tokom tog puta

da se moramo vratiti nazad,
jer sam znao da smo bili ranjeni.

Niko od ostalih ne bi mogao letiti,
�ak ni pravo dr�ati visinu,

pa je letiti po no�i
sa jednim elevatorom,

i dr�ati palicu u stomaku,
bez instrumenata, kao �to smo mi radili,

je bilo prili�no nemogu�e.

Ga�ali su nas par puta tokom puta nazad,
ali nismo bili pogo�eni ponovo.

Na kraju, stigli smo u Englesku,
kad sam vidio da farovi trepere.

Kad smo dotakli tlo, to�kovi
su propali.

Vozili smo se na stomaku
oko 50 metara ili tako ne�to.

I zaustavili smo se. Isklju�io sam
motore da smanjim opasnost od po�ara.

Tek onda sam shvatio
da je navigator poginuo,

jer je njegovo tijelo skliznulo pored mene.

Koliko ste neprijateljskih lovaca
vidjeli?

Nisam mogao pratiti,
ali sam brojao do 65.

Prestao sam da ih brojim
kad sam do�ao do 50, gospodine.

Mislim da je bilo
rasprostranjeno shvatanje

da je borbena tura bila 25 misija,

jer �ete biti mrtvi
na kraju ture,

pa nije bilo smisla tra�iti
da neko ostane du�e.

Posade bombardera su vodile neobi�an rat.

Jedan dan u akciji, drugi dan u gradu.

Kad na�a grupa nije letila,

obi�no smo i�li u London.

Proveli bi dan u Londonu.

I ponekad,
ako im je preostalo ne�to para,

pozvali bi da vide ho�e li imati
neku misiju sutra,

i ako nisu imali,
ostajali bi i dalje u Londonu.

Paljba sa zemlje �e biti jaka,
vjerovatno precizna,

ali ste sreli i gore ranije.

Zapamtite da je va� najve�i neprijatelj
jo� uvijek jednomotorni lovac.

Sje�am se jedne ve�eri
u oficirskom klubu.

Na� operativni oficir je ulijevao
viski u jednorukog D�eka,

znate, ona stvar u koju
stavite �etvrt dolara,

poku�avaju�i da ubijedi ma�inu
da izru�i d�ekpot.

Ali... pretpostavljam da je to bila
neka vrsta "jedi, pij i u�ivaj" �ivota.

"Ameri�ka patrola" - Glen Miler

Ovo �e biti �upavo.

Morate da uvu�ete svoje vratove
tamo i ostanete na terenu, svaki �ovjek.

Mislim da je takvo letenje bezli�no,

ho�u da ka�em borbeno letenje,

jer nemate tako
li�ni osje�aj gubitka

ako vidite da je neki avion oboren

kao �to imate
ako je va�em drugaru na bojnom polju

glava prosvirana
neposredno do vas.

Ljudi su dolazili iz Britanije,
Amerike, okupirane Evrope,

i Britanskog Komonvelta

da se bore i poginu u
najodlu�nijoj vazdu�noj ofanzivi dotad.

U januaru 1943, u Kazablanki,
�er�il i Ruzvelt

su odlu�ili da udru�e
britanske i ameri�ke napore

u pripremi nacisti�ke Evrope za "Dan D".

Pristani�ta podmornica, fabrike aviona...

...fabrike naoru�anja,

naftna postrojenja i transport,

su smatrani za prioritetne ciljeve
stalnog preciznog bombardovanja.

Ali precizno bombardovanje no�u
je jo� bilo nemogu�e za Herisa.

Poku�aj da se uni�te brane u Ruru
sa posebno napravljenim bombama

je bio samo djelimi�no uspje�an,

i ko�tao je �ivota nekolicine
najboljih pilota i osoblja.

Iako je napad doveo do pobolj�anja ta�nosti
kasnije, nisu sve brane bile pogo�ene.

Proizvodnja oru�ja u Ruru je ostala neo�te�ena.

Haris je vjerovao da jedino masivno
no�no zonsko bombardovanje

mo�e sru�iti njema�ke industrijske kapacitete.

U to vrijeme,
dobili smo bolje avione.

Lankasteri su dolazili
u velikom broju.

Izbacivani su manje efikasni
Sterlinzi i Halifaksi.

Dobijali smo bolje radarske ure�aje.

I imali smo jako dobre navigatore,
probrane navigatore.

I to je su�tina svega toga.

I ti su nas navigatori mogli dovesti
mnogo bli�e ciljanom mjestu

nego �to smo mogli ranije.

Onda smo bacali mnogo baklji,
stotine baklji.

�ak i ako smo proma�ili ciljanu ta�ku,

mogli smo identifikovati neke
va�ne lokacije na zemlji�tu,

kao jezero ili korito rijeke.

I onda bi se odatle mogli
usmjeriti na cilj

i baciti baklje dole,
sa razli�itom bojom.

I onda bismo dobili
indikatore cilja.

A to su bili... Samo zamislite
veliku gomilu obi�nog gro��a

kako pada sa 2000, 4000, gdje god
�elimo da ih detoniramo.

Krajem jula 1943,

Heris je primjenio pobolj�anu tehnologiju
sa razaraju�im efektom na Hamburgu.

Uspje�nost
prvog napada na Hamburg

je bila iz razloga �to
smo kona�no dobili dozvolu

da koristimo ne�to �to je
odavno bilo spremno,

a �to je bilo poznato kao "prozor",

�to je u stvari bilo bacanje
oblaka aluminijumskih traka,

a �to je kompletno omelo
ne samo njema�ke lokacijske ure�aje,

ve� i njihove ni�anske ure�aje.

Niko od nas,
ni civili, ni vatrogasci,

nismo znali �ta se desilo te no�i.

Bio je to veoma te�ak napad,

ali smo imali skoro isti takav
prije godinu dana.

Nismo bili spremni
za vatrenu oluju

koja je izbila nekih
pola sata nakon napada.

Posljedica bombardovanja,
kombinovana sa toplotnim talasom,

je kreirala
plameni tornado.

Vatrena oluja.

Oti�ao sam u dio blizu dokova.

Pre�ao sam preko kanala.

Ljudi su poku�avali da pobjegnu
od plamena ska�u�i u vodu,

ali je voda gorjela.

Te�ko je objasniti za�to
je voda gorjela.

Bilo je dosta brodova, malih brodova,
usidrenih u kanalu.

Oni su eksplodirali, a goru�a nafta
se rasula po vodi.

A ljudi, koji su i sami gorjeli,
su skakali u takvu vodu.

I onda bi se zapalili, plivali,
gorjeli i tonuli.

Ve�inu ljudi je ubila
visoka temperatura,

nisu izgorjeli ili se otrovali
ugljen monoksidom.

Mislimo da je na nekim mjestima,

temperatura dostizala
1000 stepeni Celzijusa.

Britanski no�ni
i ameri�ki dnevni napadi

su trajali skoro nedelju dana.

30,000 je poginulo.

U Hamburgu smo po prvi put
vidjeli da

moral njema�kog naroda mo�e
biti tako slomljen

da rad u industriji,

rad u industriji naoru�anja,
mo�e kolabirati.

U to vrijeme, ka�e �per

�est napada kao taj
je moglo okon�ati rat.

Saveznici nisu imali takve kapacitete.

�ok je pro�ao.

Istovremeno, Osma zra�na armija

je poja�ala intenzitet
svojih dnevnih napada.

Slijede�a grupa �e bacati
bombe sa visine od 4000 metara.

Imamo osje�aj da �e ovako mala visina

imati efekat iznena�enja
�to nam ide u korist.

Dvije nedelje nakon Hamburga,
planirali su da zadaju nokaut

njema�koj industriji.

Svijetla, molim.

Ova grupa zgrada ovdje
je va�a meta.

Ova zgrada �e biti va� orijentir za ga�anje.

Ako va�e bombe budu
koncentrisane u ovom dijelu,

one �e vrlo efikasno
uni�titi fabriku.

Cilj je bila fabrika kugli�nih
le�ajeva u �vajnfurtu,

koja je proizvodila ve�inu
njema�kih potreba.

Napada�ke snage �e se
razdvojiti na dva dijela.

Prvi talas �e i�i na drugi cilj,

fabriku Meser�mit aviona
u Regensburgu.

Onda �e nesmetano nastaviti
prema sjevernoj Africi.

Drugi talas,
deset minuta iza prvog,

�e onda sti�i u �vajnfurt,

dok su njema�ki lovci
jo� na zemlju pune�i gorivo.

Njihova borba �e
biti tokom povratka ku�i.

Krenuo sam bez
ikakve lova�ke za�tite,

i letio bez problema preko Evrope
bez lova�ke pratnje,

sa oko 125 aviona
koje sam imao u diviziji tada.

Njema�ki PVO je odredio
putanju prvog talasa

dok su letili sve dalje i dalje
unutar Njema�ke.

Nisu mogli re�i
da �e plan krenuti lo�e.

Britansko vrijeme je omelo
ameri�ke precizne planove.

Neo�ekivana niska obla�nost
je odlo�ila polijetanje drugog talasa.

Rezultat: Luftvafe,
sa popunjenim gorivom i municijom,

ih je �ekao.

Nismo o�ekivali napad

tako duboko unutar zemlje
bez lova�ke za�tite.

I svi smo bili zapanjeni.

Nula. Viktore, odgovori..

�vajnfurt je bio rezultat veoma dobrih
uslova za njema�ke lovce,

i �injenice da smo
mogli dovesti sve na�e lovce

u operaciju kako bi
presreli neprijateljske snage.

To je sve skupa
pogodovalo na�im rezultatima.

21 "lete�a tvr�ava" je bila izgubljena

prije nego je prva bomba
pala na �vajnfurt.

Prva divizija,
kasne�i u dolasku, je imala te�ke gubitke,

jer su oni morali i da se vrate ku�i
a ne samo da stignu do tamo.

Mislim da su nam taj dan
nanijeti gubitci od 60 aviona,

�to nikoga nije ba� usre�ilo.

Onda sam do�ao ponovo
odozdo do kraja i...

i oborio sam prvoga.

Gubitci su bili veliki.

Ali je proizvodnja kugli�nih le�ajeva
obustavljena na 6 sedmica.

Kad ste prvi put napali �vajnfurt,

bilo je kao da no�na mora postaje istinita.

Ali onda, imao sam
vrlo dobrog predstavnika, Keslera,

i on je uradio sve potrebno,
ne samo popravke,

ve� tako�e i zamjene
kugli�nih le�ajeva drugim sredstvima

koja su mogla obavljati posao,

ne tako dobro kao kugli�ni le�ajevi,
ali su ih mogli zamijenjivati.

U napadu sa dva talasa,

preko 120 aviona
je izgubljeno ili pretrpjelo o�te�enja.

Da doka�u ispravnost pristupa kod �vajnfurta,
amerikanci su se morali vratiti nazad.

Prirodno, bio sam itekako razo�aran,

pogotovo zbog
slanja moje posade nazad,

Znao sam da �e pretrpjeti
dodatne gubitke.

Da smo prvi put uradili stvar
kako treba,

mogli smo izbje�i gubitke.

Ali niko ko puca
ne poga�a cilj svaki put.

Vratili smo se nazad
jer smo imali dobro vrijeme

i jer je to bio veoma va�an cilj za nas.

Zato smo se vratili.

14 oktobra, nekih 300 bombardera
je sakupljeno iznad Engleske.

Avioni su stizali iz baza
�irom Engleske.

Engleska je bila jedan veliki aerodrom.

I to je, mislim, bila prava pote�ko�a.

Trebalo je neko vrijeme

da se velika grupa te�kih
bombardera ustroji u �vrstu formaciju.

Ovi komplikovani manevri
su upozorili Luftvafe

o ja�ini i pravcu
napada�kih snaga.

Dvije tre�ine svih njema�kih lovaca

je sada bilo koncentrisano
protiv Osme zra�ne armije.

Lovac je bio bauk.

Lovac je imao o�i
i u mnogo slu�ajeva

lovac je imao prili�no kompetentnog
saborca pod kontrolom.

I kad se zaka�io na vas,
vi ste bili u problemu puno puta.

Bio sam tako blizu da
sam mogao vidjeti zadnjeg mitraljesca.

Vidio sam da je on upla�en kao i ja.

Javljali su pozicije lovaca
preko interkoma.

Ponekad su bili tako upla�eni

da su nastavili da stiskaju
mikrofon

i da nastave da se dernjaju u njega.

I po�injali bi
na skoro 1000 metara,

sa svijetle�om municijom,
u namjeri da nas zapla�e.

Rekao samo svom mla�em pilotu,
koji nije imao iskustva,

da zatvori o�i dok
napada otpozadi.

Nije bilo puno vremena za razmi�ljanje.
Podigli bi ni�an

i okretali glavu okolo
tra�e�i neprijateljske lovce

i dr�ali ni�an na njima.

Pilot navigatoru, �ta radimo?

Bje�imo �to prije.

Malo prije nego bi ga�ali cilj
je bio najgori dio.

Na�li su nas lovci, stigli smo do
cilja i oni odlaze,

i mi ispu�tamo bombe
i oni nas ponovo prate na povratku.

Vi�e od 60%
proizvodnje kugli�nih le�ajeva

u �vajnfurtu je uni�teno.

Amerikanci su izgubili
vi�e od 60 "lete�ih tvr�ava".

Da ste mogli takve napade
ponoviti ubrzo,

to nam ne bi dalo vremena
da popravimo �tetu.

I onda bi to bio
katastrofalan rezultat.

Da li bi prihvatili gubitke
koje bi trupe imale

kad ne znate da li ste uspjeli?

Kada mislite da im kugli�ni le�ajevi
sti�u iz �vedske ili �vajcarske?

Niste znali.
Nismo smjeli dalje i�i.

Pa je strategija pre�la sa
pojedina�nih ciljeva kao �vajnfurt

na drugu no�nu ofanzivu: Berlin.

Haris je vjerovao da �e uz ameri�ku pomo�
mo�i sravniti Berlin za �est mjeseci

i dobiti rat.

Ali mu se prorije�ena Osma zra�na
armija nije mogla pridru�iti.

Slao je zadivljuju�e poruke.
I jedna koje se uvijek sje�am -

i to je ona vrsta stvari
koju �itate posadi na brifingu -

jedna je ovako glasila:

"Ve�eras idete na veliki grad."
To je Berlin.

"Imate priliku da upalite
vatru u stomaku neprijatelja

i spalite njegovo crno srce."

Pa, posada je, nakon �to
�to su sti�ale ovacije,

nije im trebao avion.

Mogli ste im d�epove napuniti
sa bombama

i usmjeriti ih put Berlina
i oni bi ve� na�li na�in da polete.

Bombarderska komanda
je morala i�i samostalno.

Bio je to dug put, a vrijeme
krajem 1943. je bilo prili�no lo�e.

Ali su bombarderi svake no�i
probijali svoj put do Berlina

i ostalih gradova duboko u Njema�koj.

Harijeve posade su pretrpjele stra�ne gubitke.

Berlin shvata
pravi smisao totalnog rata.

Stra�na snaga RAF-ovih napada
na glavni grad Nacilenda

je u�inila da se barbarin zaljulja.

Kako on sada �ali nemilosrdne napade
koje je u�inio Var�avi, Roterdamu,

Beogradu, Londonu,
Koventriju i ostalima.

Vrijeme obra�una je stiglo.

I, �ta misli�, Kejt?

�vabo je definitivno dobio svoje.
To je sigurno vrijeme sloma.

Ipak su mnoge berlinske institucije
i fabrike i dalje uspijevale da rade.

Po mom iskustvu,
ljudi se radije uko�e.

Prolaze ulicama kao sjenke.

Ali i dalje rade kao automati.

Imali smo malo problema
da stignemo tamo,

ali ono �to sam primjetio

je opak na�in na koji
svaki njema�ki grad

puca na nas nesumice.

Tehnolo�ki napretci

koji su prevagnuli kod Hamburga
vi�e nisu djelovali.

Njema�ka vazdu�na odbrana
je jo� jednom pobijedila.

Berlin je izgledao kao da
�e zbilja ostati Berlin.

"Berlin je i dalje Berlin"

U rano prolje�e 1944. Haris
nije potpuno uni�tio grad.

Bombarderska komanda je
nemilosrdno napadana od Nijemaca.

U ta �etiri mjeseca, u napadima
na Berlin i ostale ciljeve,

1,000 aviona, snaga prve
linije komande je bilo izgubljeno.

Ali Heris nije,
i ne�e da prizna poraz.

Gubitci u bitci za Berlin

nisu bili ve�i nego oni koje bismo imali

da smo i�li bilo gdje u Njema�ku,
duboko u Njema�ku.

Ljudi izgleda zaboravljaju
da se Bombarderska komanda

tukla u 1000 bitaka tokom rata.

Ne mo�ete dobiti u svakoj.

Ne ka�em da je bitka za Berlin
bila poraz ili ne�to sli�no porazu.

Mislim da je to bio veliki doprinos
porazu Njema�ke.

Bilo je hiljade
te�kih protivavionskih topova,

milioni granata za njih,

i stotine hiljada vojnika,

koji su poslati iz
na�ih jedinica sa Isto�nog fronta.

Pa bih mogao re�i,
sa vazdu�nim napadima na Njema�ku,

ste imali, u ranoj fazi, od 43-�e,

stvarni takozvani drugi front.

Uprkos svim razaranjima,
Njemci su nastavljali.

Njema�ka industrija je jo� snabdijevala

armije koje su se �estoko
borile na istoku i u Italiji.

Hipoteza o strate�kom
bombardovanju je jo� bila nedokazana.

Amerikanci su nau�ili lekciju
iz �vajnfurta.

Popunjeni, pridru�ili su se RAF-u
iznad Berlina u martu 1944.

Ali su sada imali u pratnji
Mustange,

izuzetan avion
koji je izmijenio sve.

Imao je domet bombardera
i performanse lovca.

Njema�ki dnevni lovci
su se sreli sa sebi ravnima.

Do kraja prolje�a 1944,
Njema�ki dnevni lovci su izgubili

gdje su Spitfajeri i Hurikani dobili.

Amerikanci su kona�no potukli
Luftvafe iznad Evrope po danu

sa njihovim dalekometnim lovcima.

Mi nismo imali ni�ta sli�no.

I mislim da su nas
pomalo pla�ili.

Mislim da je glavna briga

bila brojnost sa kojom
su se pokazivali.

Njema�ka je izgubila kontrolu
svog vazdu�nog prostora po danu.

Saveznici �e od tada mo�i da napadaju
Njema�ku po danu kad god po�ele.

Ali, u martu 1944,

obadvije bombarderske formacije su
stavljenje pod komandu Ajzenhauera

zbog pripreme "Dana D".

Nastupit �e �est mjeseci predaha

prije nego savezni�ki bombarderi
budu poslati ponovo,

da slome volju njema�kog naroda.

prevod i obrada:
dragans