All language subtitles for Hunting.Hitler.S01E08.1080p.HDTV.H264CBFM 001

Gledali ste...

Jaki su dokazi da se
Hitler iskrcao u Argentini.

Sreo se sa suradnikom
nacista Fritzom Mandlom.

Dr�ao je tvornicu municije.
-Ovdje je proizvodio?

Mo�da je gradio �etvrti rajh.

Francuski agent je pored hotela
vidio veliku radio-stanicu.

Bez komunikacija
nema �etvrtog rajha.

U Grand hotelu se odr�ao balet
kome je prisustvovao Adolf Hitler.

Na�ao sam ne�to. -�ta?
-Objavu baletske predstave.

Tada je vidio Hitlera.
-Ovo postaje sjajno.

Tra�en �ovjek izlazi samo
da se sakrije ili stupi u akciju.

Vjerujem da je Hitler
ovog puta krenuo u akciju,

tra�io je priliku
da se vrati na scenu.

Veteran CIA Bob Baer i istra�itelj
ratnih zlo�ina dr John Cencich

preko stotina dokumenata
prate Hitlerovo kretanje

iz berlinskog bunkera
od travnja 1945. godine.

Podaci govore da je za dvije godine
prevalio dug put do Argentine,

i polako se probijao kontinentom
do gradi�a u Brazilu.

Izvje�taj FBI navodi da je bio
blizu sna�ne antene.

Ako je Hitler bio pored vojnih
antena, �ta je smjerao?

To je mala Njema�ka u Brazilu.
Koliko je mre�a bila razvijena?

Imam ovdje dokument
"�pijuni pohvatani u Brazilu".

Brazilska policija je privela
36 Njemaca, jedan je bio oficir

i vo�a njema�ke �pijunske mre�e
u dr�avi Rio Grande,

u kojoj se usput
nalazi grad Casino.

To je vrlo zanimljivo.

U Casinu je tokom Drugog rata
bilo njema�kih �pijuna.

Sistem komunikacija nacisti su
mogli da koriste i poslije rata.

U Casinu je tokom rata bilo
njema�kih �pijuna, imao je mre�u.

Ako na�emo dokaze
postojanja komunikacija,

tu je mogao da se pojavi
i po�ne da djeluje.

Bob tra�i gdje se nalazio
napredni sistem komunikacija

koji izvje�taj FBI o Hitlerovom
boravku u Brazilu spominje.

Ovaj dokument navodi
precizne podatke.

Vodi nas korak po korak.

Hajde da ga poslu�amo
i otkrijemo je li to�an.

Da li je zaista postojala antena
na mjestu koje izvje�taj navodi?

Sigurno je uni�tena
za ovih 70 godina,

ali svejedno mo�emo
da pratimo izvje�taj

i vidimo �ta �emo na�i.
Hajde da na�emo toranj.

Tim Kennedy, specijalac
Gerrard Williams, novinar

CASINO, BRAZIL

Obja�njen je put do komunikacijskog
tornja. Kao na mapi s blagom.

Treba da na�emo X
koje ozna�ava mjesto. -Da.

Tu �emo onda na�i
veliko blago.

U Casinu, Tim Kennedy, ameri�ki
specijalac i njegov prevoditelj

kre�u u potragu
za komunikacijskim tornjem.

Dou�nik je dao jasna uputstva
gdje se nalazi taj toranj.

"Od hotela skreni
prvim bulevarom desno."

Casino je grad pravih ulica

koje vode na sve �etiri
strane svijeta.

Zato mo�emo da pratimo izvje�taj
jer se ulice nisu mjenjale.

Iza�li smo iz hotela
i idemo prvom ulicom lijevo.

Opisana je kao uska ulica.

Pi�e, "Poslije pet do sedam minuta
hoda, vidjet �ete ure�aj." Da.

Hodamo pet minuta.
-Da.

Sti�u do bloka gdje su
izgra�ene suvremene ku�e.

Hod od pet do sedam minuta
dovodi nas do ovog bloka. -Da.

Propali smo. Iznad onoga
�to tra�imo podigli su ku�e.

Sve tajne su zatrpane
slojevima dozvola,

najmova, brojnih
stanara i vlasnika.

Krenut �u od vrata do vrata
da razgovaram sa ljudima.

Istra�ujemo povijest ovog kraja.

Ovo je bio ruralni kraj.
Isparceliran je prije 10 godina.

Plac je pripadao jednoj osobi
a kasnije je isparceliran.

Podjeljen je na manje.
-Da.

Vlasnik je bila jedna osoba?

Da, �ivio je u ku�i na uglu.

Vidite da je ku�a druga�ija.
-Veliko vam hvala.

Poslije prvih razgovora...
-Hvala vam.

Odmah smo shvatili...
Ova ku�a? -Da.

Tra�imo jednu osobu.

Nekada�nji vlasnici ove ku�e
dr�ali su �itav kraj.

Tim se nada da sada�nji vlasnik
zna ne�to vi�e.

Dobar dan. Mo�emo da popri�amo?
Ja sam Casemiro. -Guillermo. -Tim.

Istra�ujemo povijest ovog kraja.

Njegov djed je kupio ovu ku�u
negdje 1950-ih godina.

Kupili su je od Njemaca.

Njegovi su ku�u kupili od Njemaca?
-Da.

Pomislio sam
da smo mo�da na pravom mjestu.

Da li je �iv netko od va�ih,
iz vremena kad je ku�a kupljena?

Da, moja tetka, koja je vlasnica.
Ona �e znati vi�e.

Mogu da je pozovem, ovdje je.
-To bi bilo divno.

Ovo je moja tetka.
-Drago mi je.

Gerrard dolazi da razgovara
sa tetkom vlasnika

koja je bila mlada �ena
kada je ku�a kupljena.

Kako je izgledalo imanje
kada je va� otac kupio ku�u?

Sve okolo je bilo prazno.

Okolo je zemlja bila pusta,
nije bilo drugih ku�a.

Jeste li na�li kablove, �ice
ili antene oko imanja?

Ne, ni�ta.
-Ni�ta nisu na�li.

�ta znate o prethodnim
vlasnicima ku�e?

Znam da je bio Njemac. Kasnije
se �u�kalo da je bio nacista.

�ovjek koji je ovdje �ivio
navodno je bio nacista.

Kad je njen otac kupio ku�u

zatekao je u ku�i �asopise
o njema�koj armiji.

Fotografije tenkova i Hitlera.

Kada se va�a obitelj uselila
na�la je nacisti�ke predmete?

Da.

Trebalo je da potvrdim pri�u
o�evica, a u�inili smo mnogo vi�e.

Dokument FBI odveo me je
do ku�e koja je pripadala nacisti.

Sje�ate li se imena ljudi
koji su bili prvi vlasnici ku�e?

Prezivali su se Sander.

Sander.
-Da.

Tais, �uje� li me?
-Da.

Mi smo u ku�i u Casinu,
koja je po�etkom 1940-ih

bila u vlasni�tvu Sandera
ili njihove obitelji.

Gerrard zove dr. Tais Capelo,

Povjesni�arku koja istra�uje
naciste u Brazilu.

Da, imam dosije o Sanderu,
pripadniku nacisti�ke stranke.

Govori o njegovom u�e��u
u sumnjivim aktivnostima.

Zna� da je bio nacista?

Da. Osnovao je radio
sa jo� jednim �ovjekom.

To je odli�na informacija.
Hvala.

Sad znamo da je vlasnik bio povezan
sa nacisti�kim obavje�tajcima.

Ku�a se nalazi na re�enom mjestu
i pripadala je nacisti�kom �pijunu.

Prona�li smo zlato.

Tad nije bilo satelita.
Kuriri nisu bili dovoljni.

Hitler je morao imati pouzdana
sredstva komunikacije.

Bob i John razmatraju rezultate
istrage na osnovu dokumenta FBI

koji navodi da je Hitler bio blizu
sna�ne antene u Casinu,

dvije godine poslije
navodne smrti.

Pratili smo uputstva iz dokumenta
i stigli do ku�e.

Vlasnici te ku�e bili su Njemci,
nacisti.

U ku�i su na�eni nacisti�ki predmeti
a sad saznajemo da je vlasnik

bio uhi�en, ni manje ni vi�e
nego zbog �pijuna�e.

Dokazi se mno�e.

Ovakva potvrda informacije stare
70 godina je velika stvar.

U Casinu je postojala razgranata
mre�a nacisti�kih �pijuna.

Hitler je tra�io takvu sredinu.

Hitler je i�ao na sjever i
imao je mogu�nost komunikacije,

ali radio je samo po�etak svega.

Govorimo o 1947. godini.
Bio je zdrav.

Ne smije da se pojavljuje javno.
Zato �ta radi?

Nije mogao da krene u osvajanje
svijeta iz Casina. �ta je smjerao?

Postoji li u dokumentima ne�to
�to govori �ta je planirao?

Vode�i se idejom da je Hitler
bio u Brazilu 1947. godine

i da je i�ao na sjever
�ele�i da povrati mo�

Bob i John u dokumentima
tra�e gdje je mogao da ode.

Recimo, evo dokumenta
od 22. svibnja 1948. godine.

Dokument ka�e da je Hitler
u Kolumbiji, u Bogoti.

Hitler, dva njema�ka fizi�ara
i dva pilota stigli su avionom.

Donijeli su tajne planove
za raketu V-3

i kompletne podatke
o njema�kom atomskom istra�ivanju.

Sletjeli su avionima
na pistu u Bogoti.

Potom su piloti spalili avione
i potopili ih u obli�nju mo�varu.

Eto odgovora na pitanje �ta bi
lu�ak uradio da se vrati na vlast.

Hitler sti�e sa atomskim fizi�arima,
spaljuje avione

i nosi planove za V-3
i atomske bojeve glave.

Ovo podi�e napetost.

Njema�ka je 1939. zapo�ela
tajni projekt atomskog oru�ja.

Zadatak je povjeren
najboljim svjetskim nau�nicima.

Tisu�e njih su poslije rata
radili u ameri�kom programu.

lako obavijen tajnom, bombarder
za napad na Ameriku i V-3

bili su mo�na oru�ja
dometa od vi�e tisu�a kilometara.

Pogledaj kartu. Tu je Kolumbija.

Koliko znamo iz planova,

V-3 je mogao da prije�e
3.200 km i pogodi SAD.

Je li to fantastika? Jest.

Ali Hitler nije �elio da bude
seoski starje�ina u Argentini.

�elio je da napadne
najve�eg neprijatelja, SAD.

SAD su slomile Tre�i rajh

i �etvrti rajh je mogao da nastane
samo poslije pobjede nad SAD.

Mo�da ova pomisao
izgleda potpuno sumanuta,

ali da smo prije 11. rujna
pri�ali o mogu�nosti

otmice ameri�kih aviona i ru�enja
Trgovinskog centra, odbacili bi je.

FBI je odbacio te izvje�taje.

Planira se mnogo napada na SAD
a mali broj njih se ostvari,

ali to ne zna�i
da ih na�i neprijatelji ne smi�ljaju.

Imamo konkretnu informaciju.
Stigli su i potopili avione.

Volio bih da sam u Kolumbiji.

Ako tamo na�emo bilo �ta
�to �e potvrditi ovaj izvje�taj,

pri�a je krupna
i �elim osobno da se uvjerim.

BOGOTA, KOLUMBIJA

Ovo �e biti presudno.
Drago mi je �to te vidim.

Visoko iznad ogromne Bogote,

Bob i John se nalaze
sa Timom i prevoditeljem

da zapo�nu potragu za avionom
kojim je Hitler navodno do�ao

samo 3.200 km
od granice Sjedinjenih Dr�ava.

Nisam znao da se grad ovoliko
pro�irio. -Mnogo se izmjenio.

Prije 60, 70 godina
izgledao je sasvim druga�ije.

�itav ovaj dio grada nije postojao,
tu je bilo samo rastinje.

Ali kako je grad rastao

Ijudi su isu�ivali
i nasipali mo�vare

da naprave mjesta za izgradnju
ku�a i puteva.

Bit �e te�ko na�i tu mo�varu.

Tra�imo iglu u plastu sijena.
Okrenut �emo se dokumentima.

Moramo vidjeti gdje da tra�imo,
ili koja mjesta da isklju�imo.

I da na�emo avion. Sigurno je
imao infrastrukturu.

Nije do�ao kao turista pomiren
sa sudbinom. Ne�to je planirao.

Hitler je bio oportunista,
a Kolumbija je bila dobra �ansa.

Kolumbija je do 1948. godine
ve� �itavo desetlje�e bila u kaosu,

politi�kim nemirima i ekonomskoj
krizi ''La violensija'',

izazvanoj napeto��u izme�u
dvije vode�e stranke.

U zemlji su buknuli nemiri
koji su zahvatili i Bogotu

i odnjeli preko 180.000 �ivota.

To je bila ludost, ali on je tra�io
kaos koji je u Kolumbiji vladao.

Zastra�uju�e. Ali moramo na�i
dokaze da je zaista bio ovdje.

Ako na�emo avion bit �e sjajno.
-Moramo mnogo da kopamo.

Bogota se prostire na 1.550 km2

pa tim odlazi u Gradski
urbanisti�ki zavod. -Evo ga.

Nalaze se sa direktorom
H. Rikonom

u nadi da �e znati gdje je bila
mo�vara u kojoj je potopljen avion.

Tra�imo odre�enu oblast.

Znamo izvjesne podatke.

Nalazila se ispod
68. avenije ili ulice,

u mo�vari Santa Marija,
u kraju La Florida.

Ovo je 68. ulica.
Odatle idemo na dolje.

Ovdje se nalazi Santa Marija.

Ovdje je mo�vara Santa Marija
del Lago. -Ovdje? -Tako je.

Ima li jo� jezera ili mo�vara
sa tim imenom? -Ne.

Nalazi se ispod 68. ulice
i zove se Santa Marija. -Kao jezero.

Fantasti�no.

Na dobrom smo tragu.
Tko je bio vlasnik 1948?

Pored jezera je bio ljetnjikovac
Alfonsa Lopeza Pumareha,

predsjednika Kolumbije.

Nacisti su uvijek imali
bogate i uticajne pomaga�e

koji su koristili svoju mo�
da im pomognu.

Tako su radili u celoj Ju�noj Americi
a sada to nalazimo i u Kolumbiji.

Jeste li �uli pri�e o poku�aju
da se ne�to sakrije u mo�vari?

Slu�ao sam kao dijete.

�ivio sam nedaleko od mo�vare.

Pri�alo se da je davno
tu potopljen avion.

Kakav avion? -To je bio mit...
Tako se pri�alo.

Nije prazna pri�a. Nema pri�a o
avionu u jezeru kraj moje ku�e.

Do danas nitko nije poku�ao
to da istra�i.

Ne�ete sletjeti na livadu i potopiti
avion �tosa radi. Nikako.

Iako se to dogodilo prije 70 godina
ovo je ogroman prodor.

Mogu�e je da je Hitler 1948.
do�ao u Kolumbiju i potom nestao.

Ovdje ne�ega ima, zaista.

Ovo je prava mo�vara.
-Jeste.

Dolaze do mo�vare Santa Marija

gdje je prema dokumentima i
glasinama Hitler do�ao avionom,

koji je potom zapaljen
i potopljen u mo�varu.

Slu�ali smo pri�e o avionima
potopljenim u mo�vari.

Do ameri�ke granice
ima sedam dana vo�nje.

A odavdje je SAD
prijetila atomska bomba.

Jesi tra�io ne�to
staro 50 godina?

Da, nestale avione.
U istoj sredini.

Timu se pridru�io Reagan Lipinski,
mornari�ki geometar.

Doneo je najsuvremeniji sonar
koji daje slike u realnom vremenu.

Rije� je o malom avionu. -�elik je
ostao i ako je spaljen. -Ne�to je tu.

Regan je najbolji u svom poslu,
veliki je stru�njak.

U blatnjavom jezeru mo�e da na�e
predmet veliki par centimetara.

Dok John istra�uje nacisti�ku
mre�u koja je pomogla Hitleru...

Vidimo se kasnije.

Ostatak tima �e sonarom
istra�iti hektar mo�vare

u potrazi za potopljenim avionom.
-Idemo. Na posao.

Imamo Reagana i tehnologiju
i vidjet �emo ima li ne�ega u vodi.

Ho�u da na�em na�u metu.

Ubacili smo sonar.

Mo�varu ispunjava
gusto rastinje,

pa tim ne koristi motor
ve� konopce.

Je li brzina dobra?
-Je.

Kad ne�to tra�ite
morate biti uzbu�eni.

Vidim korjenje stabala.

Napeti ste i uznemireni,
ustreptali.

Ovdje vidim ne�to malo.

Na�i �emo ne�to
na dnu ove mo�vare.

Na drugom kraju grada
John se nalazi sa D. Bonitezom,

poznavateljem povijesti kolumbijske
avijacije. -Dobar dan. Kako ste?

Ne�e sletjeti avionom u zemlju
gdje nema nacisti�ke mre�e

koja �e pomo�i obavje�tajnim
podacima i logistikom.

Prilikom istra�ivanja otkrili smo
avio-kompaniju SCADTA

koja je navodno
bila povezana sa Njema�kom.

Volio bih da saznam
ne�to vi�e o SCADTA.

Kolumbija je imala velike
probleme sa transportom.

Kolumbija je imala
probleme sa transportom.

Zato je vlada osnovala kompaniju
koja je to trebalo da re�i.

Kolumbijsko-Njema�ko
avio-dru�tvo SCADTA

osnovali su 1919. njema�ki piloti
koji su do�li poslije Prvog rata.

Trebalo je da prevozi ljude i robu
�irom Kolumbije

ali izrasla je u drugu
avio-kompaniju u svijetu.

Da li su nacisti imali neke
veze sa ovom kompanijom?

Herbert fon Boin je optu�ivan
da je bio nacista.

Herbert fon Boin. Bio je Njemac
i sumnji�ili su ga da je nacista.

�ta je bilo s njim?
-Ovdje je imao obitelj.

Zna�i da je ostao
u Kolumbiji? -Da.

Kad je umro?
-1973. godine.

Sahranjen je ovdje
na njema�kom groblju.

Herbert Boin je radio
sa avio-kompanijom SCADTA.

Sumnjalo se da je �lan
nacisti�ke partije.

To zaista zvoni na uzbunu
i mora se dublje istra�iti.

Tim odlazi na njema�ko groblje
na kome Herbert Boin po�iva.

Pukovnik Boin.
-Da, vidim.

Na�li smo pukovnika Boin,
ali mene mu�i jedno pitanje.

Da li je zaista bio povezan
sa nacistima u Njema�koj.

Ro�en je u istoj oblasti

gdje i Josef Goebbels.

Josef Goebbels? -Da.
-Onaj Josef Goebbels

koji je bio u bunkeru
sa Adolfom Hitlerom? -Da.

Svakako su bili povezani.

Veza postoji. Kao dijete,
i�ao je sa Goebbelsom u �kolu.

Goebbels je bio
ministar propagande.

On je �ovjek zaslu�an
za provo�enje Holokausta.

Klju�ni �ovjek.

Da li je SCADTA
radila i 1940-ih godina?

Ne. Kolumbijski predsjednik je
uhitio naciste.

Dakle, predsjednik je uhitio ljude
za koje se smatralo da su nacisti?

Je li tako?
-Da.

Po�etkom 1940-ih Kolumbija je
pristupila Saveznicima.

Tada je kolumbijski predsjednik
uhitio mogu�e naciste.

Samo trenutak.
-Dobro.

Mo�vara Santa Marija, gdje
je tim sada oti�ao... -Da.

Predsjednik je
tu imao ku�u.

Za�to bi, za ime svijeta,
sletjeli na posjed

predsjednika koji ih uhi�uje i
zatvara? -Nema nikakve logike.

Ne istra�ujemo pravu mo�varu.

Predsjednik je uhitio i zatvarao
ljude koji su bili nacisti.

Da su sletjeli na njegovo
imanje upali bi u klopku.

Treba da tra�imo drugdje i da
javimo timu da to nije mjesto.

Svakako to nije ovdje.
-Odmah se vra�am. -Dobro.

Istra�uju�i izvje�taj FBI da su
nacisti pomogli Hitleru u Kolumbiji

John je otkrio ne�to va�no

�to mo�e da izmjeni tok
potrage u obli�njoj mo�vari.

Bobe, ovdje John. -Zdravo.
-Evo �ta smo saznali.

Jedno je sigurno.
Zemlja na kojoj ste sada

i gdje je Hitler navodno sletio
sa jo� nekolicinom nacista,

bilo je imanje kolumbijskog
predsjednika i nije prava lokacija.

Saznali smo da je predsjednik
uhitio naciste.

To nam je otvorilo o�i.
Ne bi sletjeli tamo.

To nije prava lokacija.
-Sla�em se.

Svakako su �eljeli da izbejgnu rizik,
a to ovdje nije bio slu�aj. -Da.

Izvje�taj spominje Santa Mariju,

ali moramo da istra�imo druge
mo�vare ispod 68. ulice.

Vrati se arhivi i
ponovo prou�i dokumenta.

Potra�i druga mogu�a mjesta
slijetanja pa �emo ih razmotriti.

U redu.
-�uti �emo se. Zdravo.

John se vra�a u Urbanisti�ki
zavod u Bogoti da potra�i mjesta

gdje mo�e biti mo�vara
koju spominje dokument FBI.

Moj zadatak je
da budem temeljan.

Ovaj dokument je preveden
i poslat FBI.

�elim da pogledam originalnu
verziju na �panjolskom, ne prijevod.

Da vidimo
da li smo ne�to propustili.

Imam problem da ne�to
prevedem i razumijem.

Najbolje da vam pro�itam
ovu re�enicu na �panjolskom.

Avioni na uzleti�tu u La Floridi,

u tom �asu napu�tenom,

ispod 68. ulice u Santa Mariji.

Imamo dvije mogu�nosti.
Imamo put 68.

Sve ovo je ispod njega.
Ili kraj 68. ulice.

Ili kraj 68. ulice.

Dobro. Dakle...
�ekaj malo. Kraj 68. ulice?

Kraj, da.
-Ne razumijem.

Rije� glasi "ispod".

Zna�i, rije� "abajo" mo�e da
zna�i i " na kraju ulice"?

Da, " na kraju".

Ponekad rije� mo�e
imati vi�e zna�enja.

"Tiempo" zna�i vrijeme
i vremenske prilike.

�panjolska rije� "abajo"
ne zna�i uvijek "ispod".

Mo�e da zna�i
i" na kraju 68. ulice".

Dobro. Dakle,
ako sam dobro shvatio,

ako po�emo do kraja
68. ulice... -Tako je.

Zavr�it �emo u La Floridi.

Gle �uda! Na kraju ulice
nalazi se mo�vara La Florida.

I nju dokument spominje.

Da li je mogu�e isploviti tu �amcem?

Ne, to je za�ti�eno podru�je
zbog o�uvanja vrsta.

Ali ako budemo odlu�ni,
a to umijemo, da li je mogu�e...

Ne.
-Nemogu�e je.

Ne. Ne�e biti lako, ali po svaku cijenu
moramo da isplovimo �amcem.

Bob �ini sve da timu osigura
pristup za�ti�enoj mo�vari.

Ako dokument FBI ne grije�i,

u mo�vari se nalazi avion kojim
je Hitler stigao u Kolumbiju.

Znam da je podru�je za�ti�eno,
ali moramo da u�emo. Hvala.

Evo ga. Park La Florida.

Bob, Tim i geometar Reagan Lipinski
idu u mo�varu La Florida.

Izgleda da smo stigli.

Da, gospodine. U redu.
Imate dozvolu da u�ete.

Hvala vam.
Ulazimo.

Dobili su dozvolu
da istra�e vode mo�vare,

ali imaju samo 12 sati.

Pronalazak aviona �e
mnogo zna�iti

u smislu potvrde
izvje�taja ameri�ke vlade

da je Hitler stigao u Kolumbiju
i nestao 1948.

Ovo ve� ima vi�e smisla.
-Da. Vidi aerodrom.

Znamo da je pored bila pista
koja je danas izgleda aerodrom.

Dovoljno je blizu
da dovuku avion do vode.

Mjesto je zaba�eno,
daleko od grada.

Po meni ova lokacija
mnogo vi�e obe�ava.

Mali avion koji slije�e u La Floridi
ne bi pobudio zanimanje.

Ljudi bi primjetili spaljivanje
i potapanje aviona,

ali ovo je ruralno podru�je.

Ja bih ovdje spalio avion
i gurnuo ga u vodu.

Kako �emo? -Ova tri otoka
�ine savr�en pravokutnik.

Idealno je za pretra�ivanje
u pravoj liniji.

Kad zavr�imo jednu stranu otokaa,
prelazimo na drugu.

Ponovo �emo istra�iti u pravoj liniji
do aerodroma i natrag. -Dobro.

Da zapo�nemo pretragu.
-Mo�e.

Tim i Reagan spremaju sonar
za po�etak istra�ivanja,

dok Bob koordinira sa obale.

Sonar je uba�en i povezan.

Ubacili smo sonar u vodu
i zapo�injemo pregled.

U redu.

Vidim liniju obale.

Pretra�ujemo ovo podru�je
�irine 19,5 m sa obje strane.

Pogledaj.
-Ni�eg nema. -Da.

Ovo je panj na obali.

Kako izgleda? -Zasad ni�ta.
�ini se da ni�eg nema.

Pretra�ujemo u pravoj liniji
ali zasad ni�ta ne nalazimo.

Ipak, ozbiljna istraga
zahtjeva strpljiv rad.

Jo� 20 m do kraja.
-Mo�emo da se okrenemo

i idemo dokle kabel
dozvoljava, pa nazad.

Pregledali smo prvu polovinu
podru�ja.

Sada prelazimo na drugu.

Evo prve anomalije. Ovdje.

Ne bih odmah stao, ali ovo je djelo
ljudskih ruku. -Savr�eno okruglo.

Pogledaj ovo!
Ovdje bi trebalo da zaronimo.

Sveca mu!
-Idemo dalje, ne stajemo.

Ovo je veliko. Pogledaj.

Svakako je nekakav ram.

Ovo je veliko. Mo�da
je kostur trupa aviona.

Bobe, dolazimo da razgovaramo.
Na�li smo ne�to zanimljivo. -Dobro.

Mo�da smo prona�li dio krila.

Nevjerovatno. Mo�da smo
na�li ono �to tra�imo.

Ne�e� vjerovati.
-Jesi li spreman? -Da.

Samo gledaj.

Vidi ti to!
-Da. -Veliko je.

Dugo je �est, �iroko tri metra.
-Da.

Ni�eg drugog nema.
A ovdje ne bacaju otpad.

Ali je samo anomalija
dok je ne izvu�e� u �amac.

Moramo da zaronimo,
da vidimo i uvjerimo se.

Ovo sam �ekao. Ti si svoje
obavio, sad ja nastupam.

Mora� da vidi� slike,
fantasti�no je.

Ako ne vjeruje�, uvjerit �e� se.
Evo. Pogledaj.

Tim razmatra snimke sonara,
mogu�e ostatke aviona

kojim je Hitler do�ao u Kolumbiju,
kako navodi izvje�taj FBI.

Spremni smo. Sonar je uklju�en.
-Mo�e da krene.

Imaju dozvolu za jo� samo
�etiri sata u mo�vari,

pa se Tim Kennedy sprema
da zaroni u mutnu vodu.

Poku�at �u da snimim,
da bolje vidimo. -Dobro.

Sa Timom �e zaroniti ronilac
Matt Morou i Reagan Lipinski.

Da krenemo na posao.

Popodne je. Temperatura
naglo pada i gubimo dnevno svjetlo.

Dakle, kad na�emo predmet
vidjet �emo kako �emo ga izvu�i.

Mo�da �u na�i fizi�ki dokaz
da je Hitler bio ovdje

i �ivio u Ju�noj Americi.
Vrijeme je da zaronimo.

Tri, dva, jedan.

Zaronili smo u vodu koja je mutna,
tamno sme�a i tamno �uta.

U�asno.
-Da, grozno je.

Vidljivost je bila slaba
ili nikakva.

Ni�ta nismo vidjeli do samog dna.
To su najgori uvjeti za ronjenje.

Stojim na njemu.
Rije� je o ne�em zaista velikom.

Mo�e� li da vidi� oblik?
-Pravokutno je.

Metalno je ali ne mnogo te�ko
jer se pomjera poda mnom.

To je oblik krila. -Ne znam.
Vidljivost je nikakva, ne vidimo.

Moramo bolje da pogledamo.
Ogromno je.

Prekriveno je muljem
a vidljivost je mala.

Te�ko �emo vidjeti
i zaklju�iti �ta je to�no.

Ovo je aluminijum. Po�eli smo
da nalazimo dijelove metala.

Vidjeli smo dijelove zakivaka.

Izvukli smo ih na povr�inu
da vidimo �ta je to to�no.

Ovo je drvo.
-Zna� �ta je ovo? Dok.

Dakle... Bjesan sam.

Sunce �e za�i za 15 minuta.
Moramo da izronimo.

Razo�arani smo, nismo na�li
ono �to smo o�ekivali.

Do�li smo do nigdje,
a to frustrira.

Bobe, ovdje Tim. Zaronili smo.
Nije ono �to smo o�ekivali.

Vratite se. Sunce zalazi
i izgleda da se vrijeme kvari.

Moramo da prekinemo,
ali mislim da je avion tu.

Istragom smo potvrdili
mnogo navoda iz izvje�taja,

ali moramo da sagledamo
sve dokaze, ne samo jedan trag.

Ovo smatram sa stanovi�ta
obavje�tajca, gledam �iru sliku.

Nema nikakvih dokaza
da je Hitler umro u bunkeru,

ali imamo, bez imalo sumnje,

vi�e dokaza da je Hitler
pobjegao nego da je umro.

U Berlinu smo otkrili
nepoznati tunel. -Pogledaj.

Vodi do aerodroma Tempelhof
odakle su uzleteli avioni.

Da sam htio da izvedem Hitlera
iz Berlina, uspio bih. Tvrdim ti.

Odveo bih ga u �panjolsku.
U �panjolskoj smo na�li jo� dokaza...

Je li to uklesana svastika?
�ali� se!

Otkrili smo manastir
gdje je bilo o�evidaca.

Ovdje je, svojim o�ima,
vidio Hitlera. -Bio je ovdje? -Da.

U Vigu u �panjolskoj mogao je lako
da se ukrca na podmornicu.

�ta je bilo s podmornicom?
-Ne znaju.

U Argentini smo prona�li
nevjerovatno obilje dokaza.

Potopljene podmornice, ku�a
u Barilocheu sa tajnim bunkerom,

Hitlerov susret u hotelu Eden
sa nacistom, proizvo�a�em municije.

Odatle je izgleda oti�ao u d�unglu
gdje smo prona�li ku�e...

Nacisti�ke predmete.
Ku�e su podignute za nekog va�nog.

Kada se ponovo pojavio,
imao je naizgled sulude planove.

Pad Berlina nije bio kraj
nacisti�ke ideologije.

Nisu mislili da stanu.

Zadovoljan sam rezultatima.
Je li mogao da do�e ovdje?

Svakako. Tim je sakupio dokaze
koji to potvr�uju.

Ovdje smo na�li vi�e dokaza
nego u bunkeru.

Na po�etku istrage
bio sam veoma skepti�an.

Nisam nimalo sumnjao
da je umro u bunkeru.

Sumnjam da je Hitler tako lako
digao ruke. Za�to ne bi umakao?

I�ao je na veliki rizik
s malo nade. Kao uvijek.

Iskreno, zapanjen sam
�to su povjesni�ari dozvolili

da vjerujemo u pretpostavku
uz koju sam �ivio.

O�ekivalo se da vjerujemo u to,
ali na osnovu �ega?

Povijest tvrdi da je Hitler
umro u svom bunkeru.

Uz dokaze koje sam otkrio,
tvrdim da to nije to�no.

Povijest nije utvr�ena
kako mislimo. -Da.

Nikad ne�u prestati
da tragam za istinom.

Nikada nisam prihvatao �injenice
zdravo za gotovo.