All language subtitles for hunting.hitler.s02e02.720p.hdtv.x264-w4f-hrv

Bob Baer, ??CIA-in veteran

sa 21 godinom iskustva i jedan
najcjenjenijih istra�iva�a na svijetu,

ve� godinama istra�uje Hitlerovu
sudbinu, nakon Drugog svjetskog rata.

Od po�etka ovog slu�aju sam
osje�ao da je ne�to krivo.

Nemamo nikakve dokaze da je
umro u bunkeru. Blago neznalicama.

Ljudi jednostavno ne vjeruju
da smo izgubili Hitleraov trag.

Pogledaj, 14621 dokumenata.

Sve obavje�tajne slu�be
svijeta istra�uju ovo.

Uz pomo� vi�e od 14.000
objavljenih dokumenata,

Bob je sastavio tim stru�njaka
s najmodernijom tehnologijom,

da nastavi me�unarodnu istragu.

Mi smo u neistra�enim vodama.

Po prvi put otvaramo
ove dokumente.

Namjeravam ovu stvar
dovesti do kraja.

Prethodno u
"Lovu na Hitlera"...

�to se ti�e pitanja pronala�enja
Hitlerove rute bijega,

po prvi put imamo
specifi�na saznanja.

Biv�i pilot Luftwaffea, kapetan
Baumgart je rekao pod zakletvom,

da je odletio sa Hitlerom iz
Berlina, 29. aprila 1945. godine.

Oni su mogli imati rezervne
planove, o kojima ni�ta ne znamo.

Ovdje je Fuhrerov bunker.

Samo 20 do 25 metara daleko,

na�ao sam jo� jedan
izlaz iz bunkera.

Jo� jedan put bijega za Hitlera.

Hanna Reitsch je letila avionom
iz Berlina od Brandenbur�kih vrata.

�ini se da su imali
improviziranu pistu.

Hanna Reitsch je poletila
avionom odavde 28. aprila,

a Baumgart je rekao da je
odletio sa Hitlerom 29. aprila.

�ta je sa rasvjetnim stupovima?
Kako dobiti krila izme�u njih?

- Napravimo sfernu sliku 3D
modela od 360 stupnjeva. - Sve se to vidi.

- Pogledaj �ta imamo ovdje.
- To je utvr�ena vojna zona,

u Misiones u Argentini...

To je ogromno, za�to
je to u sred d�ungle?

Osobe, koje su koristile ovo,
su �titili ljudi, koji su koristili ovo.

Razmi�ljao sam o Misiones,
to je potpuno bizarno.

Tko je tamo �ivio i za�to?
�ta su dr�ali u tajnosti?

Bob Baer i istra�iva� ratnih zlo�ina,
Dr. John Cencich, slijede dvodjelnu istra�nu akciju.

Dok evropski tim istra�uje izje�ataj
o navodnom Hitlerovom bijegu iz Berlina,

Bob i Johm se fokusiraju na
istra�ivanje u Ju�noj Americi.

U d�ungli u Misiones u Argentini,
prona�li su �etiri tajanstvene gra�evine.

Argentinski dokument ka�e da je
to bila nacisti�ka vojna ispostava.

Na�li smo bazu, koja je mogla �tititi
nekoga tako va�nog kao �to je Hitler.

Nikad nisam vidio ni�ta sli�no.
Tu su tgrade i nacisti�ki artefakti.

Bila je zgrada kasarne
i vojno podru�je.

Bilo je porculanskog posu�a.
Tko nosi porculan u d�unglu i za�to?

Netko mi mora objasniti,
koju svrhu je imao taj kamp

i za�to su tamo trebali
vojno osiguranje. Radi koga?

Kad bi prona�li vi�e dokaza

za obrambene strukture,
koje su �titile va�nu osobu,

onda je to vjerovatno bila
nacisti�ka vojna baza.

Ako je to bila vojna baza,
vjerovatno mo�emo iskopati neke stvari.

MISIONES
Personal: Tim Kennedy
Dr. Alasdair Brooks

Nalazimo stvari, ali ne i
odgovore, samo nova pitanja.

Kennedy i arheolozi, Daniel
Schivelzon i Dr. Alasdair Brooks,

ispituju gustu d�unglu,
u blizini zgrade broj �etiri.

Izgleda da se radi o zgradi kasarne,
udaljenoj oko 1,5 km od ostale tri zgrade.

Kada poku�amo stvoriti sliku,
kako bi izgledala vojna baza u d�ungli,

onda su potrebna stra�arska mjesta,
zgrade, obrambene strukture...

To je vi�e od mjesta za skrivanje.

Da bi bio siguran da je
to vojna baza, trebam dokaze.

Daniel, Tim!

- �ta si na�ao?
- Ove labave stijene ovdje.

To nije prirodna formacija.

- U pravu si.
- To je �udno.

To je sigurno djelo �ovjeka.

To je ravni zid.

Tehnika, kojom je zid gra�en
je vrlo jednostavna.

Kamenje je samo
naslagano jedan na drugi.

Vide se umjetno izgra�eni slojevi.

Za taj kameni zid je potrebno malo
planiranja i izgra�en je s namjerom.

�ini se da su koristili
prirodnu topografiju krajolika.

Izgleda da ide do gornje
prirodne formacije.

Dali nakon toga vodi
dalje to jo� ne znamo.

Ja idem pravo gore.
Ho�emo li se tamo sastati?

Za gradnju ove vrste zida,
u udaljenoj d�ungli...

Potreban je dobar razlog.

�elim znati �ta je bila svrha.

Ovdje imamo ne�to. Tu je
jo� jedan. Tu je drugi zid.

Stabilno sagra�en
i strate�ki smje�ten...

A onaj zid tamo? Isuse.

Oni pripadaju zajedno.

Jasno je da postoji
jo� jedan zid.

Prokletstvo. To je prava stvar.

- Ima� li ne�to tamo?
- Da, kameni zid.

Izgleda kao da je zidan.
To je svakako umjetno.

To je impozantnije
gra�eno od prvog zida.

Ovaj je vi�i i ima ravne terase,

koje se prote�u od mjesta
na kojem stojite.

Tim je prona�ao
terasastu strukturu.

Dvije utvr�ene povr�ine,
podr�ane kamenim zidovima u brdu.

Dali ima� ideju,
�emu su slu�ile te terase?

Tlo je ravno... ne mo�ete dopustiti
da vojnici posrnu i slome vrat.

Ne mo�ete imati mitraljeze,
ili borbe na neravnom terenu.

Morate koristiti prednosti.

Protivnik se mora boriti
uzbrdo. To je visoko.

Kada uspori jednu sekundu.
To je dovoljno da umre.

Tako su si stvorili prednost.

Ove terase su dobro
gra�eni polo�aj za borbu.

To je gradio profesionalac za
borbene polo�aje, o�igledno vojni.

�ta je to? Dali vidite ovo?

Gospodo, ja sam ne�to na�ao.

Do�ite ovamo.
Pogledajte ovo. Da!

�ta je to?

Iako nije mnogo preostalo,
mo�ete vidjeti vrata i dovratnike,

ugra�ene u zidu.

Ovdje imamo tako�er ostatke praga.

To je samostalna gra�evina
sa odre�enom funkcijom.

Samo ne znamo sa kojom.

Tu je jedna prostorija,
sa dvoja vrata i prozorom.

Mi znamo �ta to nije.
Nije stambena zgrada.

- Nema WC ni kuhinju, ni�ta.
- �ta je to, do vraga?

Stra�arska baraka?
To izgleda kao jedna od njih.

Mjesto ukazuje na nekoliko
obrambenih linija u d�ungli.

Segmenti zidova, koje smo na�li, su vjerovatno
bili dio obrambene linije, oko originalnih zgrada.

Zgrade su dovoljno nisko u sredini.

To bi moglo biti kao
druga linija obrane.

Upravo ovdje, bih stavio
stra�arsko mjesto.

Odavde mo�ete poslati patrole

i u�initi sve �to je mogu�e,
da se stvori jo� jedna obrambena baza,

za one koji su iza njih.

LOS ANGELES

To je nevjerovatna tehnologija.
To su Brandenbur�ka vrata.

Dok Tim istra�uje navodnu
nacisti�ku vojnu bazu u Ju�noj Americi,

Bob i John, provjeravaju
laserski sken iz Berlina,

dali bi avenija od
Brandenbur�kih vrata,

mogla biti mjesto sa kojeg je
prema dokumentu MI-6,

Petar Baumgart odletio
sa Hitlerom iz Berlina.

Duljina piste: 1,8 kilometara.

To je dovoljno dugo za
polijetanje i slijetanje aviona.

- Skoro dva kilometra.
- Vi�e nego dovoljno.

Provjerili smo i �irinu.
28 metara.

Ne zaboravi da su uklonjeni
rasvjetni stupovi. To je 44 metara.

Na 44 metra �irine
mo�e poletjeti C-130.

Skoro svaki avion. DC-3 bi
mogao poletjeti sa te piste.

Ja ne sumnjam da je Baumgart
tako mogao napustiti Berlin.

To je dovoljno dugo i dovoljno
�iroko. To se moglo izvesti.

Ne postoji drugo obja�njenje,
nego da su od toga napravili pistu.

Hanna Reitsch je to koristila 28.,
za uspje�ni probni let, da tako ka�emo.

Baumgart je letio sa Hitlerom 29. aprila
iz Berlina, a on je navodno umro 30. aprila.

Pojedinosti se po�inju spajati,

pokazuju�i Hitlerov mogu�i put
bijega, na potpuno novi na�in.

Sve se uklapa zajedno.
Ali imamo jo� jedan problem.

Prema dokumentu slu�be MI-6, Baumgart
je letio sa Messerschmittom, a ne sa ME 108.

Njegova daljina leta je
1000 do 1100 kilometara.

To nije avion za duge letove.

Avioni, koji mogu poletjeti sa jedne ovakve provizorne
piste, ne bi nikad uspjeli letjeti do �panjolske.

Do tamo ima 3200 kilometara.

Ranija istra�ivanja su pokazala,
da je najvjerovatniji cilj bila �panjolska.

FBI dokument pokazuje da je Hitler
odbio uklju�iti �panjolsku u rat

zato �to mu je bilo obe�ano uto�i�te,
ako bi Njema�ka bila pora�ena.

Hitler je imao �ovjeka da dobije
za�titu, �panjolskog diktatora Franca.

Ako je Hitler pobjegao iz Berlina,
vjerovatno je pobjegao u �panjolsku.

Ali sa manjim avionom je vjerovatno
morao vi�e puta sletjeti.

Gdje je jo� mogao letjeti?

Provjerimo bazu podataka za svaki
Baumgartov let i gdje je jo� mogao letjeti.

Tu smo. To je dokument od MI-6.

Tu je izvje�taj od
18. decembra 1947. godine.

"Baumgart je stigao u Berlin,
28. marta 1945. godine."

"U aprilu mu je nare�eno da
uzme va�nu osobu u Danskoj."

- "Vrlo je vjerovatno da je to bio Hitler."
- Stvar postaje interesantna.

Danska ima smisla.
Saveznici nisu do�li preko Danske.

Do�li su iz Francuske.
Rusi su pro�li kroz Njema�ku.

U Danskoj se nije nitko borio.

Do 5. maja, Danska je bila nacisti�ko
upori�te. Ti bi mogli sletjeti.

Od Berlina do sred Danske,
je oko 500 kilometara.

To je kratki let za
brzi vojni avion.

Moramo poslati
jedan tim u Dansku.

Nacisti su imali
infrastrukture u nekoliko zemalja,

ali moramo se
usredoto�iti na Dansku,

da vidimo kakvu su
infrastrukturu nacisti imali tamo.

To moramo razjasniti.

Da, provjerimo dali su sletjeli u Danskoj.
Kladim se da �emo na�i ne�to.

PERSONAL:
Lenny DePaul, James Holland

Ako ste u bijegu
trebate dobru mre�u.

Da. Netko poput Hitlera, kojeg su lovili,
mogao je vjerovati samo nekolicini odabranih.

Lenny DePaul,
biv�i ameri�ki policijski oficir,

ima u Danskoj pomo� Jamesa Hollanda,
histori�ara i stru�njaka za nacizam.

Istraga se ne mo�e promatrati
iz perspektive 21. vijeka.

Ja sam poku�ao razmi�ljati kao
Hitler i vode�i nacisti.

Historijski kontekst
je veoma va�an.

Za provjeru nacisti�ke
strukture u Danskoj,

koja je pomogla Hitlera u ratu,

uputili su se u biv�u
njema�ku vojnu bazu na obali.

Ako je Hitler planirao pro�i
kroz Dansku, pripremio bi sve.

On je ovdje imao
infrastrukturu i ljude.

Okrenut �emo svaki kamen
i vidjeti �at mo�emo na�i.

- Tu smo.
- Tamo je.

- Christian?
- Christian.

- Drago mi je.
- Drago je i meni.

Christian Ringskof,
upravitelj ovog podru�ja,

dozvoljava ekipi da
vidi biv�e tajne bunkere,

koje su nacisti koristili
u okupiranoj Danskoj.

Moj Bo�e, Lenny. Pogledaj ovo.

Nije li to nevjerovatno?

- Kad je to sagra�eno, Christian?
- Prvi je sagra�en 1942. godine.

Oni su sakriveni u pijesku ve� decenijama,
tek su 2008. godine bili dostupni.

Krajem Drugog svjetskog rata, su
zakopali bunkere, deset metara u pijesak.

2008. godine ih je
otkrila jaka oluja,

tako da su po prvi put od
1945. godine opet dostupni.

- Odjednom se moglo opet unutra.
- Da.

Na na�e veliko iznena�enje, sve �to
su vojnici posjedovali ostali je ovdje.

Odjednom smo bili bliski sa
ljudima, koji su bili ovdje.

Ne zaboravite da se pora�ena njema�ka
vojska morala pje�ice vratiti u Njema�ku.

Oni su sve ostavili i oti�li ku�i.

- Mo�emo li pogledati?
- Naravno.

- Pogledaj kako su debeli zidovi, Lenny.
- Nevjerovatno, masivni beton.

1,8 metara. Tipi�no njema�ki stil.
Debeli betonski zidovi.

Pogledajte ih. Oni su tako �vrsti.

Postoje stvari ovdje,
koje morate vidjeti.

Pogledajte ovo.

Ekipa �e vidjeti
ostavljene artefakte,

kada su nacisti pobjegli
sa podru�ja rata.

Stvari su zakopane u
bunkeru, gotovo 70 godina.

U toku je istraga okupacije Danske.

Ova vrsta stvari mi se svi�a, Lenny.

- To je njema�ki luger?
- Da, to je njema�ki luger.

Ovo je zanimljivo.
Jer vojnici nemaju luger pi�tolje.

To je elitno oru�je.

Ova vrsta opreme se ne
daje obi�nim regrutima.

To sugerira da su u ovom
podru�ju bile elitne jedinice.

Ove cijevi su od radara.
U ovom polo�aju.

- Oni su imali radar?
- Ne jedan, imali su �est velikih radara.

Ovoo je srce tehnologije.

Oni su bili dovoljno sofisticirani
da obavljaju tajne misije.

Ovdje se dogodilo ne�to veliko.

- Pogledaj ovaj prostor.
- To je super.

- �ta se ovdje doga�alo?
- To je centrala Luftwaffeovog bunkera.

U ovom prostoru su
analizirali podatke sa radara.

Luftwaffe, njema�ko ratno zrakoplovstvo
je bilo ovdje. Dali je to kontrolni centar?

- Kakav je bio plan?
- Oni su koordinirali njema�ke no�ne lovce.

To je bila je stroga tajna.

No�ni lovci su operirali iz
sjevernih baza, na danskoj obali.

Radi se o Hitlerovoj iskusnoj,
elitnoj eskadrili Luftwaffea,

opremljenom eksperimentalnim radarima,
avioelektronikom i modernom naoru�anjem.

Oni izvode no�ne zadatke i
nanose velike �tete saveznicima.

Lenny, oni koji su ovdje radili, to su
�inili pod najstro�im sigurnosnim mjerama.

Nije se smjela re�i
ni jedna rije� o tome.

To su bili ljudi, koji su mogli
�uvati tajnu. Oni su bili pouzdani.

Da sam Hitler u bijegu,
ja bih letio u Dansku.

To je bila jedina preostala
zemlja, pod njema�kom okupacijom,

gdje su imali dovoljno
dobru infrastrukturu.

Imali su sigurne
bunkere, radare i trupe.

Danska je bila bolja, nego bilo
koje drugo mjesto, bilo gdje u svijetu.

LOS ANGELES

�to je zanimljivo u Misiones,
je peta ku�a, koja se uklopa sa ostalim.

Dok evropski tim
istra�uje u Danskoj,

Bob i John, analiziraju
nalaze iz d�ungle u Argentini

i mogu�im vojnim
nazisti�kim bazama,

navedenim u
argentinskim dokumentima.

To ne izgleda kao civilna zgrada.

To je u sred d�ungle.
Oni su bili spremni u slu�aju napada.

Ovdje imam rezultate
na�e daljnje istrage.

Zid okru�uje logor.

Imamo stra�arsku baraku
i zgradu broj �etiri.

To je dvokatnica, za koju
se �ini da je kori�tena

za smje�taj vojnika, ili stra�ara.

Sve ukazuje na obrambeni polo�aj.

Najva�nija je ku�a broj jedan.
To je luksuzni stambeni objekt,

a nalazi se u sredi�tu svega.

Sve drugo je grupirano oko nje.
To mora da je neka vrsta baze.

Pogledaj ovo. To je �udno.

Ovdje je voda i
to je neza�ti�eno.

To je njihova Ahilova peta.

Svatko tko ne�to razumije
o vojnoj taktici,

ne bi ovo ostavio neosigurano.

- To je prili�no o�igledno.
- Da.

Tko god da je �ivio
u ku�i broj jedan i,

ako ga je netko htio uhvatiti,
imao bi samo jedan put unutra,

a to je ovaj mali tjesnac.

Od tuda bi ravno stigao
do ku�e broj jedan.

Mo�ete do�i brodom i
do ku�e broj jedan

ste za dvije minute, bez otpora.

Ne mo�e se osloniti na to
da nitko ne dolazi od rijeke.

Oni su naporno
radili na toj bazi.

To ko�ta milione
dolara da se sagradi.

Ako ulo�ite toliko novca
i imate vojno oru�je,

morate biti u mogu�nosti,
da sve to za�titite.

Na� tim mora oti�i
tamo i vidjeti �ta jo�

postoji tamo. Ne�to �to mo�da
�titi ku�u broj jedan...

Moramo prona�i ostatak.

Personal:
Tim Kennedy i Dr. Alasdair Brooks

Nema boljeg mjesta za sakriti
visoko rangiranu osobu nego ovdje.

Kennedy, Brooks i Schivelzon,
plove rijekom Paran�,

koja te�e pokraj baze Misiones.

Ja sam na� cilj na obali
izme�u litica markirao na GPS-u.

Litice su nevjerovatne.

One su lijepe, ali te�ko se popne.

�ak i sa opremom sa svjetlom,
one �ine barijeru.

Mjesto je iza ovog zavoja.

Tu je.

Imamo jedan rez ovdje, jedan
tamo, a ovdje zemlja ni�a.

D�ungla je ovdje vrlo gusta.

Netko mo�e biti na 30
centimetara, a da ga ne vidimo.

Ovdje mo�e biti artiljerija,
koju ne mo�ete vidjeti.

Mo�e stajati ku�a,
a mi je ne bi vidjeli.

- Ovdje stoje ku�e, ali se ne vide.
- To je istina.

Te�ko je do�i do obale.

Ovdje ima puno trupaca i panjeva.

�ekaj, vidi� to?

- Mo�emo li se okrenuti?
- Dali si ne�to vidio?

Ne�to druga�ije od boje vegetacije.
Vidio sam ne�to sme�e.

- Tamo preko?
- Da, ta�no tu.

- Dali je to stijena?
- Da.

Ako je to podru�je pristajanja
i ako su ga uredili utvr�enje,

onda je to strate�ki promi�ljeno.

Moramo vidjeti �ta je to.

- To je hladno.
- Budi oprezan.

To je ve�e nego �to sam mislio.

To je dovoljno gusto da
zaustavi metke i granate.

Gle, to je stup. Nije stablo.

Dali to mo�e biti temelj zgrade?

To bi moglo i�i do zida.

Ovdje je primjenjena
kamufla�a sa vegetacijom.

To je otporno na metke i stoji
ta�no na mjestu, gdje se mo�e pristati.

�ta je ovo? To se ne smije
previdjeti. To je pravi kut.

To su tragovi dlijeta.

Mo�ete pucati pravo odavde.
Nema �anse

da netko �iv do�e preko vode.

To pru�a daleko ve�u
mogu�nost za ubijanje.

LOS ANGELES

Imamo njema�ku infrastrukturu
uz obalu Danske.

Jasno je da su tamo bile
stacionirane nacisti�ke elitne trupe.

- Oni su bili lojalni Hitleru.
- Mogli bi za�titili Hitlera.

Bob John razmatraju
evropsku istragu

u vezi Hitlerovog
mogu�eg bijega u Dansku

dan prije nego �to
se vjeruje da je umro

kako opiszje MI-6 dokument.

Pitanje je: Ako je Baumgart,
ili drugi pilot letio u Dansku...

- ...gdje je sletna pista?
- Da.

Pogledajmo bazu podataka,

da vidimo �ta mo�emo na�i.

N�rnberg�ki proces,
15. mart 1948.

Saslu�avanje Friedricha
von Angelotti-Mackensena.

Da, on je bio major u SS-u.

"Vidjeli ste Hitlera i njegove
ljude u maju 1945." On odgovori: "Da".

"Tko su bili njegovi ljudi?"

"Ja samo znam da je avionom,
u kojem je sjedio Hitler,"

"pilotirao kapten Baumgart."

Dakle?

"Gdje ste ih vidjeli? U Tonderu."

- Gdje je Tonder?
- Nemam pojma.

- To je to.
- Na samoj njema�koj granici.

Ako je SS major u pravu,
Hitler je odletio iz Berlina.

Pre�ao je preko granice u Dansku,

koju su jo� uvijek
okupirali nacisti i tamo sletio.

�ivot tog �ovjeka
je bio u opasnosti.

U sred saslu�avanja, on je rekao da je
vidio Hitlera u Tonderu. Tu je senzacija.

Hitler, Tonder, Danska.

Tu smo.

Aerodromi Luftwaffea u Danskoj,
od 1935. do 1945. godine.

Pista je u jugozapadnoj Danskoj,

je bila njema�ka cepelin luka, koja je
napu�tena nakon Prvog svjetskog rata,

ali je bilo mogu�e slijetanje
tokom Drugog svjetskog rata.

Aerodrom za tajne operacije.
To je ono �to smo tra�ili.

Da je on rekao, vidio sam Hitlera na
aerodromu u Kopenhagenu, to bi bilo providno,

ali on je govorio o bazi
za koju se malo zna.

Radi se o bazi iz Prvog svjetskog rata,
gdje se jo� uvijek moglo sletjeti.

To bi moralo biti.
On je bio tamo.

Pitanje je: Mo�ete li avion
iz Berlina tamo sletjeti?

I drugo: �ta su onda u�inili?

Mi moramo tamo poslati ekipu, da istra�i,
kako se mogao koristiti u aprilu 1945.

Istra�it �emo Tonder.

Lenny DePaul i James Holland

- Dali zna� �ta su glasine?
- Da.

- Ali ti zna� gdje ima dima...
- Ima i vatre.

DePaul i Holland
idu do uzleti�ta u Tonderu,

da istra�e dali ga je Hitler koristio
kao tranzitnu stanicu za �panjolsju.

- Ovdje je.
- Da.

To izgleda kao hangar.

Tu se mo�e smjestiti avion.
To je velika gra�evina.

- Dobar dan, moje ime je Lenny.
- Anders.

Tim se sastao sa Andersom Jacobsenom,
ekspertom za aktivnosti Luftwaffe u Danskoj.

- �ta je ovo?
- To je gra�eno 1914. godine,

da se za�titi njema�ka
baza za cepeline.

- �ta je onda sa pistom?
- Ona je bila ovdje, u oba smjera.

- Ta�no pred na�im o�ima?
- Da.

Dali ima ostataka
asfalta, ili sli�no?

Nije bila asfaltirana, ili
betonirana. Bila je samo trava.

- Oni su sletali na travu?
- Da.

- Kakve su trupe bile ovdje stacionirane?
- Prema izje�tajima ljudi iz Luftwaffea.

Ovdje se moglo sletjeti u tajnosti.

Ovdje nije bio nitko,
osim stacioniranog osoblja.

To je tada bilo
strogo povjerljivo.

Nije bilo betonske piste,
ali je bilo u njema�kim rukama.

Ovdje je bilo sve
�to je potrebno.

Neprijatelj nije za to znao.
To zna�i puno dobrih razlga.

- Koliko je bila duga pista?
- Otprilike jedan kilometar.

- Dakle manje od 1,6 kilometara.
- Da.

To je veliko, ali ako su ova stabla bila
ve� onda ovdje, veliki avioni nisu mogli slijetati.

Mo�da manji, ali kako se moglo
odletjeti sa ve�im avionom

za �panjolsku?

- To odbacuje cijelu teoriju.
- �ta ako drve�e tada nije bilo tu?

Bez drve�a, to bi bio
idealan aerodrom.

Ali ako su stabla stajala tu prije
70 godina, onda imamo problemo.

Ovo izgleda dobro. Uzet �u uzorak,
da vidim koliko godina je stablo staro.

Moram bu�iti duboko koliko je
mogu�e, najmanje 15 centimetara.

Lenny koristi poseban
alat za bu�enje,

sa kojim mo�e uzeti
uzorak jezgre stabla.

Tada stru�njaci mogu odrediti dob
drveta, sa precizno��u jednog mjeseca.

To sam htio imati.
To je moj uzorak jezgre.

Govorimo o 70 godina starom slu�aju.

Nakmanji dokaz, kao
uzorak stabla koji imam,

bi nam mogao pokazati, dali je Hitler
mogao odavde poletjeti sa velikim avionom.

Rezultati bi mogli biti odlu�uju�i.

LOS ANGELES

To je umjetna struktura.
Vidi se da je kamen klesan.

Ne postoji drugo obja�njenje,
nego da je koristilo za za�titu ku�e.

Bob i John razgovaraju o
nalazima iz Misiones u Argentini.

Mislim da dokazi upu�uju da
je to bila nacisti�ka baza.

Imamo oru�je, municiju, stra�arske
kolibe, utvr�ene polo�aje...

To je bilo nacisti�ko postrojenje,
koje je �titilo va�nu osobu.

Tko god da je to bio, nije se mogao
slobodno kretati uokolo u Ju�noj Americi.

Mora da je bio netko vrlo va�an.

Problem je u tome �to su na�a
jedina veza sa Hitlerom...

...lijekovi za �eludac.

Potencijalna veza...

Ve�ina lijekova je za
lije�enje �elu�anih problema.

Hitler je bio ozbiljno bolestan,

a na�li smo puno lijekova u ku�i
u Misiones, upravo za tu bolest.

Lijekovi za �eludac su vjerovatno
va�ni, ali to je slab dokaz.

Dopada mi se taj dokaz,
ali to je samo �pekulacija.

To me ne uvjerava.
Trebam ne�to vi�e.

Ne zaboravimo da postoji nekoliko sela,
u radijusu od osamdeset kilometara.

Po mom mi�ljenju,
slijede�i logi�an korak u istrazi,

je da vidimo dali postoji
jo� netko na �ivotu...

...ili je nekome pri�ao,
�ta se tamo doga�alo.

Bio bih iznena�en da ljudi u tom
podru�ju, ne znaju ne�to o toj bazi.

Netko mora biti u mogu�nosti
da nam ka�e ne�to,

�to bi moglo ukazivati,
??da je Hitler bio tamo.

Tim Kennedy i Gerrard Williams

Idemo razgovarati
s onim tipom tamo.

Tim Kennedy obilazi sela
u pokrajini Misiones,

u okrugu od osamdeset kilometara od
nacisti�kih vojnih baza u d�ungli.

- Oprostite, imate li vremena?
- Ne

Onda moramo na�i nekog drugog.

Tim je sa poznatim istra�iva�kim
novinarom, Gerrardom Williamsom

i jednim lokalnim prevodiocem.

Pra�enje Hitlerov bijega, 70 godina
kasnije, je te�ko za svakoga.

Ja poku�avam na�i porodice njema�kog
porijekla, koje su ovdje �ivjele dugo vremena.

- Ne.
- U redu. Dobro, hvala.

Pomisao da je on pobjegao, a da oni
70 godina kasnije jo� uvijek la�u,

me nevjerovatno ljuti.

Slijedit �emo sve tragove,
koje mo�emo na�i.

- Mi tra�imo bogate njema�ke porodice.
- Ne

Ne�ete sa nama razgovarati?

Oni za koje se �ini da ne�to
znaju, ne �ele s nama govoriti.

Da. To je ovdje svuda isto.

Do danas je nacisti�ka ideologija
ovdje jo� uvijek uticajna.

Ljudi �ute o svemu,
�to je u vezi s nacistima.

Dobar dan, momci.

Moj prijatelj i ja tra�imo
porodice njema�kog porijekla,

koje su �ivjele u ovom
podru�ju dugo vremena.

On ka�e da je opasno o tome
govoriti u ovom podru�ju.

Ovdje �ivi mnogo porodica
njema�kog porijekla.

Mnogo nacista.

- Nakon ili prije rata?
- Nakon rata.

Tri kilometra dalje, �ivi
netko tko vam mo�e puno re�i.

On ka�e da postoji netko,
tko nam mo�e dalje pomo�i.

- Anibel Silvero.
- Njegovo ime je Anibel Silvero.

On je odavde i zna puno
u vezi s nacistima.

O�igledno je da grad
sakriva mra�nu tajnu.

Postoje mnoge njema�ke
porodice, koje ne�to kriju.

One to �ine iz jednog razloga.
Oni se jo� uvijek boje.

Postoji jo� mnogo toga
za otkriti u Misiones.

A mi �emo do�i do dna ove stvari.

- Daleko smo od glavne ceste, Tim.
- Da.

Na rubu Misiones, Tim Kennedy i
Gerrard Williams, se pripremaju

za kontaktiranje �ovjeka,
za kojeg su rekli da ne�to zna

o nacisti�kim aktivnostima
na ovom podru�ju.

Iskreno govore�i, osje�am se neugodno
susresti nekoga o kome ni�ta ne znamo...

...na makadamskoj cesti u
sred argentinske d�ungle.

Nakon �to smo u gradu
pitali za naciste...

Kontakt je zatra�io da se
tim sretne s njim no�u,

jer je informacija
vrlo osjetljiva.

Ja �u paziti.

- Pozdrav gospodine.
- Pozdrav.

- Dobro ve�er.
- Geraldo.

- Za�to smo ovdje?
- To je ovdje va�na tema.

To je ne�to �to
se u Misiones dugo...

Uvijek je govorilo o Njemcima,
koji su do�li ovamo.

Za�to ovdje usred ni�ega?

Od 1940-ih do 1950-ih, ovo mjesto
je primilo puno njema�kih

izbjeglica iz Evrope,
koji su ovdje tra�ili uto�i�te.

Pokazat �u vam ne�to interesantno.

- Dali je to u blizini?
- Jako blizu.

On je rekao da to morate vidjeti.

�ta je, do vraga to u sred �ume?

To je nevjerovatno.

- Kakvo je ovo mjesto?
- To je ku�a porodice Bremer.

Sagra�ena je u 1940-tim godinama,
a pripadala je najbogatijoj porodici u okolini.

Oni su odr�avali sastanke,
na kojima je u�estvovalo puno Njemaca.

Osim toga...

...mnogi su imali
nacisti�ki kukasti kri�.

Porodica je odr�avala sastanke
u ku�i, ispod nacisti�ke zastave.

Prema glasina, ljudi su prije
ulaska pozdravljali sa "Heil Hitler".

Dali je to sigurno?
Mo�emo li pogledati unutra?

- Pogledajmo unutra.
- U redu.

�to je to, dovraga?

- Gerrard, unutra su plo�ice...
- Da?

Ove san ve� vidio.

- Gdje?
- U vojnoj bazi na rijeci Parana.

Ista vrsta, Tim? Ista boja?

Uzorak, dizajn...

Imali su istog dizajnera, ili
arhitektu, ili izvo�a�a, ili sve zajedno.

Rekao bih da je to
napu�teno ve� dugo vremena.

Za�to je ku�a napu�tena?
Gdje su Bremerovi oti�li?

Sudbina porodice
je vrlo neizvjesna.

Jedne no�i su bestraga nestali.

Dali bi to moglo biti
tajno skrovi�te?

Dali je to bio
informativni centar?

To jo� ne znamo.

Pitajte Anibela... Trebamo imena ljudi sa
kojima mo�emo razgovarati. Dali zna neka?

Trebali bi razgovarati...

Sa �enom po imenu Adela G�ring.

G�ring. Ne�akinja Hermanna G�ringa.

Hermann G�ring, �ef Luftwaffea?
Njegova ne�akinja je �ivjela u Misiones?

To ne mo�e biti slu�ajnost.

Pri spomenu imena G�ring, zvone alarmna
zvona za sve one, koji su prou�avali Tre�i Reich.

G�ring je bio uklju�en
u osnivanje stranke DNSAP

i nakon Hitlerove smrti,
on bi bio njegov nasljednik.

Pronala�enje njegove ro�ake u
Argentini, u Misiones je nevjerovatno.

Moramo s njom razgovarati.

Ovakva stvar se doga�a
kada se kopa dovoljno duboko.

Mogli bi biti kratko
pred otkrivanjem istine.

- Slijede�i put u "Hunting Hitler"...
- To je upravo postalo stvarno.

- Gdje je Margarita sve ovo na�la?
- Sakriven iza zida.

�ta su oni poku�avali sakriti?

Policija je tra�ila
Hitlera u poljima.

- Avion se sru�io u sred zaljeva.
- Pogledajte �tetu, Mike!

- Moj otac je znao Bormanna.
- Bormanna?

Martin Bormann bi
trebao biti mrtav.

Ovo je fotografija
Hitlera u Misiones.

Imamo sliku osarjelog
Hitlera nakon rata.

Prevod: proda

Preuzeto sa www.titlovi.com